Prije nego što je u novembru prošle godine Kosovo stopom od 100 posto počelo cariniti sve proizvode uvezene iz Bosne i Hercegovine, bilans robne razmjene između dviju zemalja bio je doslovno hiljadu posto u našu korist – bosanskohercegovački izvoz na kosovsko tržište bio je za blizu 150 miliona KM, odnosno za deset puta veći od uvoza iz tog smjera. Međutim, tokom proteklih nepunih devet mjeseci potpunog ignoriranja Srednjoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), Kosovo je krupnim koracima ublažavalo taj debalans, da bi u aprilu ove godine, prvi put u historiji vanjskotrgovinskih odnosa sa BiH, ostvarilo suficit, pritom čak zabilježivši više nego dvostruko veći izvoz od uvoza.
Koliko je kosovska blokada efikasna, vjerno ilustriraju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, prema kojima bh. izvoz na Kosovo ni u jednom mjesecu ove godine nije dostigao ni 1,5 miliona KM, dok se u periodu prije uvođenja carina mjesečni prosjek kretao od 10,3 miliona KM u 2014. do 13,6 miliona KM u 2017. godini.
Uzaludni apeli
“Od uvođenja taksi od strane Kosova, izvoz na Kosovo u novembru 2018. iznosio je oko 7,9 miliona KM, a u decembru 2,3 miliona KM. U prva tri mjeseca ove godine postojao je kontinuitet izvoza u prosjeku od 1,36 miliona KM, nakon čega u aprilu opada za gotovo 70 posto u odnosu na prethodni mjesec, na iznos ispod pola miliona KM, čime smo ostvarili deficit na mjesečnom nivou veći od 50 posto.
U prvih pet mjeseci 2019. godine, BiH je izvezla robe na Kosovo u vrijednosti od 5,89 miliona KM – u odnosu na isti period prethodne godine izvoz je smanjen za oko 136 miliona KM ili 90 posto. U istom periodu, uvoz sa Kosova iznosio je 4,3 miliona KM i smanjen je za 12 miliona KM ili 37,83 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
U ukupnoj razmjeni BiH sa svijetom, oko 14 posto odlazi na zemlje CEFTA, a od toga skoro četiri posto odnosi se na Kosovo. Iako bi neki rekli da je to malo tržište za našu privredu, ono nije malo ako uzmemo u obzir da je to rijetko tržište na kojem bilježimo suficit.
Ono što predstavlja najveću opasnost jeste da zadržavanjem ovih taksi bh. privrednici gube tržište te na njihovo mjesto ulaze drugi partneri, naprimjer Italija, a jednom izgubljeno tržište veoma je teško vratiti“, upozoravaju iz VTK BiH u izjavi za Business Magazine.
Na pitanje o tome šta u vezi s rješavanjem ovog problema poduzima ili planira poduzeti sama Komora, iz VTK odgovaraju:
“Komora je odmah po uvođenju taksi reagirala prema svim relevantnim institucijama u BiH naglašavajući činjenicu da odluka institucija UNMIK Kosova predstavlja ne samo grubo kršenje CEFTA sporazuma nego i narušavanje principa regionalne saradnje.
U skladu sa CEFTA sporazumom, da bi neka njegova potpisnica mogla da uvede zaštitne mjere potrebno je da se provede ekonomsko istraživanje kojim bi se dokazalo ugrožavanje domaće proizvodnje članice koja uvodi te mjere, što je u ovom i svim prethodnim slučajevima izostalo“.
U kontekstu navedenog izostanka adekvatne reakcije nadležnih bh. institucija na kosovsku objavu trgovinskog rata koji traje već mjesecima, utisak je da BiH slijepo prati politiku Srbije, koja, naravno, ni ne pomišlja na kontramjeru u vidu uvođenja carina na robu s Kosova, budući da bi tim činom praktično priznala njegovu nezavisnost, koju, između ostalog, prikriva i terminološkom varkom u vidu upornog nazivanja klasičnih carina taksama, koja se poprilično odomaćila i u zvaničnim krugovima naše zemlje. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, međutim, tvrdi da takav dojam nije utemeljen na činjenicama, što obrazlaže pobrajajući svih aktivnosti poduzetih s ciljem ukidanja kosovskih carina.
On pritom podsjeća da je, odmah po dobijanju prvih neformalnih saznanja o kosovskom uvođenju carina, putem CEFTA Kontakt tačke u novembru 2018. u dva navrata zatražena formalna potvrda i obrazloženje te mjere, uz zahtjev da se ona odmah ukine jer direktno krše CEFTA sporazum, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) i Višegodišnji akcioni plan za regionalni ekonomski prostor (MAP-REA). No, kako ističe, Ministarstvo nikada nije dobilo odgovor na te zahtjeve.
Prema Šarovićevim riječima, istog mjeseca ukidanje kosovskih carina zatraženo je i od specijalnog predstavnika EU u BiH Lars-Gunnara Wigemarka, a zajednički sa Rasimom Ljajićem, ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije, za pomoć i podršku u vezi sa spornom kosovskom odlukom, koja se odnosi i na srbijansku robu, zamoljeni su i Peter Altmaier, federalni ministru ekonomskih poslova i energije Njemačke, Zahir Tanin, specijalni predstavnik Generalnog sekretara za Kosovo i šef Privremene misije Ujedinjenih nacija na Kosovu, Cecilia Malmstrom, EU komesarka za trgovinu, Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te Robert E. Lighthizer, predstavnik za trgovinu SAD – također bez efekta.
“Na inicijativu Ministarstva, 24. januara 2019. u Sarajevu su održane bilateralne konsultacije između BiH i Kosova, kojima su prisustvovali i predstavnici CEFTA sekretarijata te Albanije, kao predsjedavajuće CEFTA sporazumom u 2019. godini. Na tom sastanku kosovska strana iznijela je dodatne zahtjeve za BiH kao preduslove za ukidanja carina Kosova – od BiH je traženo ukidanje viznog režima, priznavanje pasoša, lične karte, vozačke dozvole, registarskih tablica i dokumenata koji prate robu u transportu sa oznakama kosovskih vlasti te zahtjeve vezane za priznavanje Kosova. Kako su ova pitanja uglavnom političkog karaktera i nisu u nadležnosti Ministarstva, delegacija BiH nije mogla diskutovati o ovim pitanjima, već je insistirala i iznosila argumente u prilog ukidanju taksi uvedenih od strane Kosova.
Kako Kosovo i pored svih navedenih inicijativa nije ukinulo predmetnu odluku, ministar Ljajić i ja sastali smo se 27. maja 2019. kako bismo dogovori dalje mjere, to jest razmatrali mogućost uvođenja različitih modela kontramjera BiH i Srbije ukoliko Vlada Kosova ne ukine sporne mjere do 1. jula 2019. godine, kada su na sastanku u Parizu bili planirani razgovori lidera zapadnog Balkana, koji nažalost nisu održani.
Na sastancima u Poznanju 4. i 5. jula 2019. ponovo sam zatražio jači angažman i uključivanje Evropske komisije u rješavanje ovog problema te uspostavljanje mehanizma za rješavanje ovakvih ili sličnih sporova kako ne bi došlo do ugrožavanja ciljeva CEFTA sporazuma.
Predstavnici BiH tražili su ukidanje odluka Vlade Kosova i na svih osam službenih sastanaka CEFTA struktura koji su održani u periodu od donošenja mjera Kosova do danas. Posljednji je održan u Albaniji 28. juna 2019. godine, kada je, upravo zbog diskusije na ovu temu, sastanak prekinut zbog odbijanja Kosova, ali i nekih drugih CEFTA strana, da se ovo pitanje stavi kao posebna tačka dnevnog reda sjednice Zajedničkog odbora kao strukture na najvišem, ministarskom nivou.
Osim navedenih inicijativa, Ministarstvo koristi priliku da putem svih formalnih i neformalnih kanala komuniciranja sa regionalnim, EU i međunarodnim institucijama, inicira i insistira na ukidanju ovih odluka Kosova.
Iz svega navedenog, očigledno je da Ministarstvo od momenta uvođenja taksi neprekidno poduzima mjere na rješavanju ovog pitanja, koje, kao što je svima poznato, nije samo problem bilateralnog karaktera, već je problem regionalnih i širih EU i međunarodnih odnosa. Nadalje, ovo je i političko pitanje, koje se ne može riješiti u okviru CEFTA postojećih struktura“, konstatira Šarović u izjavi za Business Magazine.
Na konkretan upit o stavu Ministarstva prema uvođenju kontramjera – barem radi psihološkog efekta, s obzirom na nizak nivo uvoza s Kosova, ali eventualno upravo zbog posrednog pritiska na kosovske vlasti putem tamošnjih rijetkih izvoznika, koji bi sasvim sigurno bili ugroženi recipročnim mjerama BiH, Šarović ostavlja tu mogućnost otvorenom, ali bez naznaka o tome kada bi bh. strana za njom mogla posegnuti.
“Vijeće ministara BiH, na svojoj 159. sjednici, održanoj 22. novembra 2018. godine, razmotrilo je Informaciju Ministarstva o uvođenju carina za uvoz proizvoda iz BiH na Kosovo te je od kosovske strane zatražilo da hitno ukine carine na robu iz BiH jer su u suprotnosti sa CEFTA sporazumom. Zaključeno je da se Evropska komisija treba hitno uključiti u rješavanje ovog problema i da za sada BiH neće razmatrati mogućnost uvođenja kontramjera. Razlozi za ovakav stav tada su bazirani na podatku da je izvoz Kosova u BiH toliko malog obima da uvođenje kontramjere ne bi polučilo adekvatne posljedice.
Prednost je data pregovorima, no očito je da oni do sada nisu dali nikakve rezultate. To upućuje i na potrebu traženja i preduzimanja drugih koraka i mjera, kao odgovora BiH“, kaže Šarović, koji je jednako neodređen i kada je riječ o eventualnoj inicijativi da se u CEFTA organima insistira na isključivanju Kosova iz tog sporazuma, odnosno uvođenja regionalnog bescarinskog režima koji neće obuhvatati Kosovo.
Kontramjere na čekanju
“Moram priznati da ovakav prijedlog nije novina i da je više puta iznesen, ali ne i zvanično na sastancima CEFTA struktura od vremena uvođenja ove carine.
Kako se ovo pitanje smatra pitanjem političke prirode i vezano je zapravo za zahtjeve Kosova za njihovo priznavanje, CEFTA strane na sastancima CEFTA struktura zahtijevaju da se njegovo rješavanje traži na sastancima političkog karaktera.
Za vašu informaciju, carine Kosova nisu uvedene niti prema procedurama CEFTA sporazuma, niti se akt kojim su uvedene poziva na CEFTA sporazum, niti na bilo koju odredbu nekog zvaničnog vezanog CEFTA dokumenta.
Međutim, moguće je da se kreće u pravcu intenziviranja zahtjeva redefinisanja odnosa u CEFTA-i i smatramo da će ovo pitanje biti aktuelnije poslije sastanaka održanih 4. i 5 jula u Poznanju“, ostavlja nas u neizvjesnosti Šarović.
Ono u vezi s čim resorni državni ministar nema ni najmanju dilemu, jesu kratkoročne i dugoročne štete koje zbog kosovske trgovinske blokade trpi bh. ekonomija.
“Ovakve carine imaju ozbiljan negativan utjecaj na trgovinsku razmjenu BiH sa Kosovom.
U novembru i decembru 2018.godine, vrijednost izvoza na Kosovo bila je 9,39 miliona KM, što je za 16,02 miliona KM manje u odnosu na vrijednost izvoza u novembru i decembru 2017. godine (procentualno pad od 63 posto).
Kada je u pitanju uvoz u istim periodima, on je povećan za 0, 58 miliona KM (procentualno rast od 27 posto).
U periodu I-V 2019. godine, izvoz na Kosovo iznosio je 1,82 miliona KM, što je za 53,83 miliona KM manje u odnosu na isti period prethodne godine (procentualno pad od 96,72 posto). Istovremeno, uvoz sa Kosova iznosio je 5,25 miliona KM, što je za 2,35 miliona KM manje u odnosu na isti period prethodne godine (procentualno pad od 31 posto).
Posmatrajući ova dva perioda ukupno (od novembra 2018. do maja 2019. godine), BiH je na Kosovo izvezla robe u ukupnoj vrijednosti od 11,21 milion KM, što je za 69,84 miliona KM ili za 86 posto manje od vrijednosti izvoza u periodu od novembra 2017. do maja 2018. godine. Na strani uvoza zabilježen je pad od 1,79 miliona KM ili 19 posto, jer je vrijednost uvoza sa Kosova u periodu od novembra 2018. do maja 2019. godine bila 7,89 miliona KM.
Dakle, prema statističkim podacima kojima raspolaže ovo ministarstvo, ovakve carine imaju ozbiljan negativan utjecaj na trgovinu, s obzirom na gore navedene podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i Kosova. Ministarstvo nije radilo sveobuhvatnu analizu potencijalnih gubitaka, jer ona zahtijeva i duži period utjecaja ove mjere, ali i angažman stručnjaka više oblasti i analizu njenog političkog aspekta.
Nadalje, nepobitno je da su ove mjere ugrozile poslovne ugovore koje imaju bh. preduzeća sa preduzećima Kosova, a posebno onima iz metalne i elektroindustrije, prehrambene industrije i farmaceutike, a izazvale su i druge vezane, za nas negativne, efekte na trgovinske tokove u cijelom regionu zapadnog Balkana. Neke CEFTA strane, kao Sjeverna Makedonija, ne skrivaju pozitivan efekat na njihov trgovinski bilans, jer je došlo do skretanja trgovine u njihovu korist, koje ima i šire efekte“, potcrtava Šarović.
No, sudeći prema totalnoj ignoranciji kosovske političko-trgovinske agresije na BiH od strane međunarodnih institucija i država pod čijim pokroviteljstvom su potpisani bilateralni i multilateralni sporazumi koje Kosovo krši carinjenjem bh. proizvoda, čini se da Sjeverna Makedonija nije jedina koja likuje zbog istiskivanja BiH sa tog možda malog, ali usljed nerazvijene industrijske proizvodnje evidentno mnogima prilično privlačnog tržišta…
