U prvom kvartalu 2019. godine vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine povećan je na 1.854.276.000 konvertibilnih maraka, usljed smanjenja pokrivenosti uvoza izvozom na 60,7 posto, za 4,73 procentna poena manje nego u istom prošlogodišnjem periodu. Rezultat je to pada izvoza od 0,47 posto, na 2.854.712.000 KM, uz istovremeni rast uvoza za 4,47 posto u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, na 4.699.988.000 KM.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u posmatranom periodu povećan je za 2,54 posto, na 7.554.700.000 KM. Najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH je Evropska unija, na koju se odnosi 75,4 posto bosanskohercegovačkog izvoza i 67,6 posto uvoza. Slijedi CEFTA regija, koja u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH učestvuje sa 16,10 posto izvoza i 14,5 posto uvoza.
Najznačajniji partneri
Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner naše zemlje u EU je Hrvatska, a u CEFTA regiji Srbija, dok među zemljama ostalih tržišta primat drži Turska.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, za prva tri mjeseca ove godine ukupan izvoz iz BiH u Hrvatsku iznosio je blizu 373 miliona KM, od čega se najviše odnosi na električnu energiju (76,02 miliona KM), sirovi aluminij (41,14 miliona KM), tkanine (15,87 miliona KM), sjedala (13,48 miliona KM) i drvo (12,81 miliona KM). S druge strane, vrijednost robe uvezene u BiH iz Hrvatske u prvom kvartalu 2019. iznosila je blizu 761 miliona KM. Najviše je potrošeno na uvoz naftnih i ulja od bitumenskih minerala (215,79 miliona KM), električne energije (60,71 milion KM), čokolade (21,12 miliona KM) i lijekova (10,17 miliona KM).
Na tržište Srbije u prvom kvartalu izvezli smo robe u vrijednosti od oko 315 miliona KM, prvenstveno koksa i polukoksa od kamenog uglja (59,69 miliona KM), električne energije (41,25 miliona KM), toplo valjane željezne žice (21,79 miliona KM) i šipki od željeza ili nelegiranog čelika (11,76 miliona KM). U suprotnom smjeru, pak, plasirano je najviše naftnih i ulja od bitumenskih minerala 47,13 mil KM, električne energije (21,40 miliona KM), suncokretovog ulja (19,44 miliona KM), sjemena suncokreta (15,71 miliona KM) i kukuruza (15,66 miliona KM).
Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni s Turskom, čiji je obim u prvom kvartalu 2019. iznosio 260 miliona KM, nju karakterizira pad bh. izvoza od čak 21,38 posto, na 71,15 miliona KM, uz istovremeni rast uvoza od 18,58 posto, na 189 miliona KM, odnosno smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom za 19 procentnih poena, na skromnih 37,6 posto..
Došlo je i do smanjenja izvoza u SAD i Kinu, dok je izvoz u Rusiju blago povećan (za dva posto). Pad uvoza zabilježen je u slučaju Njemačke (oko 1,5 posto), dok su ostali značajniji vanjskotrgovinski partneri naše zemlje uglavnom nastavili sa rastom plasmana svojih proizvoda u BiH. U regionalnim okvirima, primjetan je veliki pad uvoza iz Crne Gore (oko 24 posto) i Kosova (oko 40 posto), dok je Albanija gotovo udvostručila izvoz u BiH.
“Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u prvom kvartalu 2019. pokazuju blagi pad izvoza, uzrokovan prije svega smanjenjem ekonomske aktivnosti prerađivačke industrije, uz, nažalost, povećanje uvoza, uzrokovano povećanjem domaće potražnje.
Uzročnik visokog deficita u vanjskotrgovinskom bilansu je upravo struktura proizvoda kojima se trguje, s obzirom na to da se uglavnom izvoze proizvodi niže dodane vrijednosti, dok se uvozi roba više dodane vrijednosti.
Za ekonomski razvoj BiH kojim bi bila otklonjena ova stagnacija, odnosno zaostajanje u odnosu na evropske zemlje, neophodno je povećati investicije koje su opet uslovljene provedbom reformi, vladavinom prava i dobrim upravljanjem u skladu sa EU standardima“, ukazuju iz VTK BiH, uz opasku da uzroci pada bh. izvoza u prvom kvartalu leže i u globalnim trgovinskim kretanjima, a u prvom redu u usporavanju rasta u EU zemljama za koje je naša zemlja izvozno vezana.
Pivarski deficit
Posmatrano po sektorima, u agroindustriji je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvaren izvoz vrijedan 189,4 miliona KM, za dva posto manje nego u istom periodu prethodne godine. Uvoz je u prva tri mjeseca 2019. dostigao vrijednost od 724,1 milion KM, što govori da je uvozno čak 78 posto hrane koju konzumiramo u BiH.
Posebno poražavajući je vanjskotrgovinski bilans u pivarskom sektoru, gdje pokrivenost uvoza izvozom iznosi nepunih dva posto!?
“Analizirajući vanjskotrgovinsku razmjenu piva u posljednje tri godine, uočava se stalan pad uvoznih cijena iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, koji su i najveća uvozna tržišta.
Prosječna cijena domaćeg piva je veća za oko 40 KM po hektolitru u odnosu na uvozne cijene, što pokazuje nepovoljan položaj domaćih u odnosu na uvozna piva“, napominju iz VTK.
Sjajna situacija nije ni u segmentu razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda – u prvom kvartalu ostvaren je izvoz u vrijednosti od 40,6 miliona KM i uvoz “težak“ 75,5 miliona KM, gdje je, kako potcrtavaju iz VTK, suštinski problem struktura proizvoda jer “kada posmatramo vrijednost u kilogramima, razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda rezultira suficitom, međutim, deficit se javlja kada analiziramo vrijednost u KM“.
