Biomasa je jedan od obnovljivih izvora energije, a koristi se za generiranje topline koja se može onda iskoristiti, između ostalog, i za proizvodnju električne energije. Kao najjednostavniji primjeri biomase mogu se spomenuti mrtvo drveće i drveno iverje koji su pokazali vrlo velik potencijal kao izvor energije. Energija biomase dobiva se iz pet različitih izvora: smeća, drvne mase, raznih otpada, otpadnih plinova i alkoholnih goriva. Biomasa može biti relativno jednostavno konvertirana u upotrebljive izvore energije. Postoje razne tehnologije iskorištavanja energije iz biomase: direktno za grijanje, pretvorba topline u električnu energiju, pretvorba u neki drugi oblik goriva poput tekućih biogoriva ili zapaljivog bioplina. U tehnološkom smislu i sa aspekta energenta, moguće je proizvesti tri tipa proizvoda. Drvna sječka je tehnološki najmanje zahtjevan proizvod kod koga gotovo da ne postoje ograničenja u smislu stanja, oblika i kvaliteta drvnog ostatka iz kog se proizvodi. Pelet se dobija sabijanjem piljevine i strugotine raznih vrsta drveta pod visokim pritiskom, a njegova najbitnija karakteristika je niska vlažnost i visoka energetska moć dok briket nastaje sabijanjem usitnjenih drvnih ostataka, većih je dimenzija i pruža manji komfor u odnosu na sječku i pelet s obzirom na to da se uglavnom loži ručno. Ovako proizvedeni energenti primjenom različitih tehnoloških procesa obrade (termalne, hemijske i biohemijske) mogu se koristiti za dobijanje toplotne energije ili energije za grijanje, električne energije, istovremeno dobijanje toplotne i električne energije (kogenerativna postrojenja) i mehaničke energije (biogoriva za potrebe transporta). Biomasa svakim danom postaje sve popularnija i prihvaćenija diljem svijeta.
„U drvoprerađivačkoj industriji drvni otpad već se koristi za proizvodnju toplotne energije i sa malo većom potrošnjom otpada može se proizvoditi ista količina toplotne energije, a dodatno i električna energija. Istovremena proizvodnja i potrošnja električne i toplotne energije zove se kogeneracija i puno je efikasniji način proizvodnje električne energije. Drvoprerađivačka industrija ima najbolje preduslove za izgradnju kogenerativnih postrojenja na biomasu jer ima potrebu za toplotnom energijom tokom cijele godine i raspolaže energentom-ostatkom/otpadom iz proizvodnje (biomasom)“, za Business Magazine kaže Fahrudin Kulić, ekspert za energetiku, USAID Investiranje u sektor energije (EIA).
Neiskorišten potencijal
U Bosni i Hercegovini potencijali biomase ne koriste se onoliko koliko bi moglo.
„Prvi vizuelni pregled postojećih potencijala biomase u BiH za period 2012.-2017. baziran je na zvaničnim podacima i obuhvata 23 ispitana tipa šumske drvne i poljoprivredne biomase. Rezultati istraživanja pokazuju da je potencijal biomase u 2015. godini bio između 10,3 i 10,4 miliona tona i teoretski bi mogao pokriti dodatnih 12 do 15 posto ukupne opskrbe primarnom energijom u BiH. Ilustracije radi, ova količina biomase mogla bi se smjestiti u kolonu kamiona dužine 6.600 kilometara. Trenutni udio obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj potrošnji energije je 9,1 posto, a rezultati ukazuju da je moguće ovaj udio povećati do iznosa od 21 do 24 posto. Ovaj rezultat treba uzeti sa rezervom, s obzirom na to da nezakonita sječa drveta nije obuhvaćena ovim sistemom praćenja, a geografska i tehnička ograničenja (npr. pristupačnost) nisu u potpunosti razmotrena. Potpuna procjena tog potencijala zahtijevala bi veća ulaganja u šumsku infrastrukturu, uz provedbu odgovarajućih strateških i mjera gospodarenja šumama“, za Business Magazine kaže Senka Mutabdžija Bećirović, predstavnica UNDP projekta Zapošljavanje i sigurno snabdijevanje energijom korištenjem biomase u BiH, koji finansira Češka Republika.
S ciljem uvida u potencijale biomase javne institucije, ovaj UNDP projekat i GIZ projekat Promocija obnovljivih izvora energije u BiH pokrenuli su razvoj interaktivne mape potencijala biomase koja je zvanično predstavljena polovinom marta ove godine.
„Cilj je bio prikupiti i procijeniti zvanično dostupne podatke o trenutnim potencijalima i korištenju različitih vrsta biomase u zemlji. Ova aktivnost realizirana je u okviru Zajedničkog programa iz oblasti bioenergije u BiH; inicijative koju je pokrenulo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u saradnji projekata UNDP-a, GIZ-a i USAID EIA (Investiranje u sektor energije)“, dodaje Mutabdžija Bećirović.
Na razvoju mape bili su angažirani međunarodni stručnjaci iz Njemačkog centra za istraživanje biomase (Deutsches Biomasseforschungszentrum gGmbH – DBFZ) i domaći stručnjaci iz oblasti šumarstva i poljoprivrede.
„U ovom procesu razvijena je metodika za proračun potencijala biomase, pripremljena baza podataka i online atlas potencijala biomase te izvještaj o praćenju potencijala biomase u BiH koji je u fazi finalizacije. Kreirana baza podataka, koja je korištena kao podloga za razvoj online mape, sadrži podatke za 23 tipa biomase (10 tipova šumske drvne i 13 tipova poljoprivredne biomase) i oko 1,8 miliona podataka. U narednih nekoliko godina nadležne institucije trebaju osigurati nove podatke potrebne za sistem praćenja dok postojeći nedostaci u podacima trebaju biti korigovani kako bi se povećala tačnost i osigurala potpuna slika o zastupljenosti različitih potencijala biomase na svim prostornim nivoima obuhvaćenih ovim sistemom (BiH, entiteti i Brčko Distrikt, kantoni i općine). Stoga se u sklopu ove aktivnosti radi i na kreiranju smjernica za nastavak praćenja potencijala biomase, dok je uklanjanje identificiranih nedostataka u podacima ključni budući zadatak. Proširenje ili prilagođavanje sistema praćenja potencijala biomase dodavanjem novih tipova biomase ili uklanjanjem postojećih tipova također je izvodljivo u kreiranom sistemu“, objašnjava Mutabdžija Bećirović.
Ova mapa treba olakšati donosiocima odluka pri definiranju politika u oblasti obnovljive energije, uključujući razvoj integriranih međusektorskih pristupa usmjerenih na održivo upravljanje prirodnim resursima. Ujedno, investitori informacije mogu koristiti pri donošenju odluke o razvoju bioenergetskog projekta, istraživači i statističke institucije u cilju daljih istraživanja i za poboljšanje sistema prikupljanja podataka, ministarstva u svrhu planiranja i razvoja politika, poput poboljšanja korištenja zemljišta ili subvencija za određenu proizvodnju.
Potražnja za peletom
Potencijali drvne biomase su brojni. Održivim korištenjem drvne biomase ostvaruju se brojne okolinske, ekonomske i socijalne koristi.
„Za ostvarenje ovih koristi, nephodno je osigurati uslove reguliranog i kontroliranog korištenja šumskog potencijala, u okviru kojih je drvna biomasa obnovljivi izvor energije čijom upotrebom se unapređuje stanje šuma i smanjuju efekti klimatskih promjena s obzirom na to da je biomasa CO2 neutralno gorivo. Upotrebom drvne biomase kao primarnog energenta kroz lokalnu proizvodnju doprinosi se razvoju općina, a cijeli lanac snabdijevanja drvne biomase ima potencijal otvaranja novih radnih mjesta. Održivim korištenjem drvne biomase smanjuje se ovisnost države o uvozu energenata jer je biomasa lokalno dostupna većini potencijalnih korisnika. S obzirom na to da nisu sve zemlje bogate šumskim resursima, mogućnost izvoza energenta u slučaju viškova na domaćem tržištu je velika što je svakako od koristi za domaću ekonomiju“, ističe Mutabdžija Bećirović.
Trenutno u BiH daljinska grijanja na drvnu biomasu imaju Prijedor, Banja Luka, Gradiška, Nemila, Gračanica, Livno, Sokolac, Pale, Srebrenik i koriste drvnu sječku kao energent. U Republici Srpskoj postoje dvije elektrane na biogas i dvije elektrane na biomasu.
„Gledajući ukupnu proizvodnju električne energije u BiH, to su mala postrojenja. Međutim, ukupni potencijal biomase za proizvodnju električne i toplotne energije je značajan i treba ga iskoristiti u cilju povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a posebno zbog zaštite okoliša i podrške poljoprivredi i drvoprerađivačkoj industriji“, ističe Kulić.
Prema istraživanjima projekta Zapošljavanje i sigurno snabdijevanje energijom korištenjem biomase u BiH, raste potražnja za peletom te se formira i tržište drvne sječke.
„Iz godine u godinu raste udio plasmana peleta na domaćem tržište. Paralelno sa rastom proizvodnje peleta, formira se i tržište drvne sječke, ali je ono još uvijek znatno nerazvijenije u odnosu na tržište peleta zbog manje domaće potražnje. Drvna sječka se najvećim dijelom proizvodi za vlastite potrebe u pilanama i peletarama, a manjim dijelom u nekoliko daljinskih grijanja koja koriste drvnu sječku (Gračanica, Prijedor, Nemila, Banja Luka, Livno, Sokolac, Pale). Treći oblik drvne biomase, briket, koristi se vrlo malo, a prodaje gotovo isključivo u maloprodaji. Zbog male potražnje mnogi proizvođači briketa prešli su na proizvodnju peleta, tako da je danas njihova proizvodnja gotovo zanemariva. Ipak, uprkos rastućem trendu proizvodnje, potrebna je obuka za proizvođače, distributere i korisnike drvne sječke i peleta vezano za ugovaranje i isporuku prema sadržaju energije, ali i bitnosti certificiranja kvaliteta ovih proizvoda na domaćem tržištu“, ističe Mutabdžija Bećirović.
Sam postupak izgradnje postrojenja na biomasu i dobijanja dozvole za proizvodnju energije nije ni jednostavan ni jeftin. Potrebno je ishodovanja niza dozvola, puno strpljenja s obzirom na sporost administracije i značajna novčana sredstva. U FBiH i RS podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora uključuje više pogodnosti. To su pogodnosti prilikom priključenja na mrežu, prednosti u pristupu mreži, pravo na obavezan otkup električne energije, pravo na garantovanu otkupnu cijenu (Feed-in tarifu), pravo na premiju za potrošnju za vlastite potrebe ili prodaju na tržištu, pravo na otkup proizvedene električne energije po referentnoj cijeni za kvalificirane proizvođače, prednost isporuke električne energije u mrežu proizvedene u postrojenjima čija je instalirana snaga manja od 150 kW, bez prijavljivanja dnevnog rasporeda operatoru itd.
„Osim feed-in tarifa na entitetskom nivou za podsticanje korištenja biomase u proizvodnji električne energije ne postoje druge mjere direktnog finansijskog podsticanja za proizvodnju energije iz biomase. Pored toga, ulaganja u proizvodnju energije na bazi OIE zahtijevaju značajne početne investicije i relativno spor povrat uloženog kapitala. Stoga je za kreiranje povoljnijeg poslovnog okruženja potrebno da nadležni organi pojednostave administrativne procedure za izdavanje dozvola i dizajniraju set specifičnih instrumenata šumarske i energetske politike (subvencije, krediti, olakšice za nabavku opreme, premijske cijene i sl.), kako bi se kreiralo što povoljnije okruženje za ulaganja u proizvodnju energije iz OIE“, dodaje Mustabdžija Bećirović.
Proizvodnja energije na biomasu, s obzirom na razvijenu drvoprerađivačku industriju u BiH, svakako može biti jedan od segmenata interesantan stranim investitorima. Ali, da bi privukli investitore potrebno je unaprijediti poslovni ambijent i pojednostaviti procedure.
„Jedan od preduslova za povećanje interesa investitora je kreiranje sistema za kontinuirano praćenje potencijala biomase. Ovo je ključno pitanje za segment drvne biomase uopće, imajući u vidu njen veliki značaj u grijanju domaćinstava, kao i poteškoće u prikupljanju pouzdanih podataka o stvarnom učešću biomase u ukupnom energetskom miksu. Tehničkom asistencijom projekata UNDP-a i GIZ-a na razvijanju sistema za praćenje potencijala biomase se, između ostalog, nastoje poboljšati i uslovi za investiranje s obzirom na to da kreirani sistem predstavlja koristan alat za donošenje odluke o razvoju bioenergetskog projekta jer nudi informacije o potencijalima tipova šumske drvne i poljoprivredne biomase u BiH“, naglašava Mutabdžija Bećirović.
