Sjetimo se samo zabrane uvoza domaćih jabuka u Rusiju i zloupotrebe koja je prethodila tome kada je kompanija prepakirala jabuke porijeklom iz Poljske i izvozila ih u Rusiju – pa ćemo imati jasnu sliku o današnjem lancu snabdijevanja, gdje uglavnom postoje problemi povjerenja, manjka transparentnosti ili sporih posrednika u razmjeni informacija.
S druge strane, gdje god postoje takvi problemi– plodno je tlo za blockchain.
Zahvaljujući blockchain tehnologiji, porijeklo spornih jabuka bilo bi lakše upratiti, slično kao što bi kroz blockchain mrežu rabljeni automobil npr. imao trag od dana proizvodnje koji uključuje sve informacije o oštećenjima, prijeđenom broju kilometara, stanju vozila i plaćenom porezu. Krajnjem kupcu bi odluka o kupnji rabljenog automobila bila uveliko olakšana s obzirom na potpunu i neporecivu informiranost.
Blockchain tehnologija, naime, omogućava nivo sigurnosti i nepromjenjivosti podataka prilikom njihove razmjene, a koji nije ranije viđen u bilo kojoj normalnoj bazi podataka. Pa ipak, blockchain tehnologija nije u velikoj mjeri zastupljena u BiH, ali zbog njenog revolucionarnog karaktera postoji ogromno tržište i mnoge kompanije su u zaletu da je primijene i naprave komercijalna rješenja.
Povjerenje i sigurnost
IT svijet godišnje lansira bar jedno novo tehnološko rješenje koje obećava i od kojeg se očekuje da će donijeti nešto novo i veliko u globalnim razmjerama. Tehnologija blockchain se prethodnih godinu – dvije pretvorila u još jedan internet buzzword (novi termin) o kojem bruje svjetski mediji, a koji razumije mali broj ljudi.
Plastičan primjer koji pojašnjava potencijal i funkcioniranje blockchain tehnologije dao je William Mougayar, utjecajni blockchain ekspert. Ako zamislite rad na jednom word dokumentu, npr. ugovoru, kada kreirate dokument i pošaljete ga emailom drugom članu tima, sve što možete jeste da čekate da on završi reviziju i pošalje ga nazad. Ovo je način na koji općenito rade baze podataka danas – dva vlasnika baze ne mogu istovremeno raditi na jednom zapisu u njoj. Upravo je ovo način na koji banke danas rade sa transferima – na određeni vremenski period, dok traje transfer, pristup sredstvima bude zaključan, a kada se na drugoj strani ažurira podatak, otključa se pristup. Nasuprot tome je situacija u kojoj svi vlasnici dokumenta mogu ravnopravno, istovremeno da mu pristupe i upravljaju njime. Naravno, blockchain ne služi za dijeljenje dokumentacije, ali analogija koncepta je slična.
Radi se, dakle, o pohrani podataka u distribuiranoj, decentraliziranoj okolini, ali tako da je onemogućena promjena historije podataka (historija izmjena podataka ili historija transakcija npr.).
Kao takva, blockchain tehnologija tako omogućava podizanje povjerenja između korisnika, ostvarenje transparentnosti informacija, reduciranje posrednika u transakcijama i eliminaciju ljudskih, nenamjernih pogrešaka.
„Povjerenje između korisnika važna je karakteristika sistema koju blockchain tehnologija ostvaruje kriptografijom i pametnim ugovorima. Dostupnošću informacija na javnoj mreži povećana je transparentnost što korisnike čini informiranima s ciljem donošenja dobrih odluka. Reduciranje posrednika donosi smanjenje transakcijskih nameta i povećanje brzine izvođenja transakcija. Upotreba pametnih ugovora eliminira ljudske pogreške i omogućava automatizirani sistem izvršavanja poslovnih pravila i ugovora“, rekao je za Business Magazine Ivan Delić, inžinjer softvera u Oracle BH, članice Bit Alijanse.
Decentralizirani i nepromjenjivi
Obična baza podataka daje prilično slabe garancije za neizmjenjivost i sigurnost podataka, pa maliciozni napadač može kroz pristup centraliziranom serveru ili bazi podataka napraviti izmjenu historijskih podataka i na taj način oštetiti kompaniju. Najjače centralizirane institucije su najveća meta i žrtva ovakvih napada. Konkretno, primjer ovakvih napada bio bi hakerski napad u bankarski sistem u cilju promjene historijskih transakcija i dodjele novca sa računa jednog korisnika prema drugom korisniku.
S druge strane, blockchain je suštinski specijalna vrsta baze podataka i protokola koji omogućava pohranu podataka na način koji nije moguć sa drugim tehnologijama. Ona osigurava mehanizam koji u potpunosti sprječava promjene historijskih podataka i samim tim sprječava klase hakerskih napada i drugih malverzacija.
“Blockchain je baziran na principu totalne decentralizacije validacije transakcija i pohrane podataka, za razliku od tradicionalnih IT sistema i baza podataka koji su centralizirani i podložni hakerskim napadima i izmjenama podataka koje uzrokuju ogromne štete za svaki biznis koji želi da garantira korisnicima i klijentima određeni stepen sigurnosti podataka”, rekao je za Business Magazine Faris Začina, CEO kompanije Ministry of Programming, također članice Bit Alijanse.
Ova tehnologija razlikuje se od ostalih modela po načinu razmjene informacija između svih aktera u približno realnom vremenu, dokazujući istinitost informacija kroz neporecivost i nepromjenjivost.
“S obzirom na to da je blockchain tehnologija temeljena na naprednoj matematici i kriptografiji, svojstva neporecivosti i nepromjenjivosti garantiraju da se informacija koju član mreže unese u sistem ne može naknadno promijeniti, odnosno poreći”, pojasnio je Delić.
Kao takva, predstavlja efikasan sistem razmjene digitalnih informacija, koji je bolje zaštićen od većine drugih modela za razmjenu poruka koji su danas masovno u upotrebi.
Široka primjena
Ova nova tehnologija zaživjela je i od nje se očekuje da će se održati, jer donosi značajne promjene pošto je njena primjena moguća u svim oblastima.
Iako je dizajnirana da zamijeni ili augmentira sisteme gdje postoji posrednik u transakcijama i za potrebe digitalne valute Bitcoin, u međuvremenu je njen potencijal prepoznat u mnogim industrijama koje prepoznaju kvalitet i sigurnost koju pruža blockchain tehnologija.
“Znanja o ovom protokolu nedovoljno su prezentirana i uglavnom vezana za virtuelni novac, ali bi naredni period mogao donijeti kvalitetne promjene koje bi osigurale prihvatanje ovog protokola sa kvalitetom koji donosi, a to je pouzdanost i sigurnost informacije”, rečeno je iz Privredne komore FBiH za Business Magazine.
Bilo koji biznis koji djeluje kao posrednik može koristiti blokchain. Mogu ga koristiti banke (za transakcije), osiguravajuće kuće (za ugovore), advokatski i notarski uredi (za ugovore), vlada (za sisteme glasanja kako bi spriječili manipulacije prebrojavanja glasova i izbornih rezultata), edukacijske ustanove (za sprečavanje falsifikovanja diploma), medicinska industrija (za sigurnu razmjenu zdravstvenih informacija), logistička industrija (za efikasan i transparentan lanac snabdijevanja, ili procesa skladištenja, dostave i naplate) i dr. Primjera izvan kripto valutnog tržišta je mnogo.
Efektivno, bilo koji biznis ili organizacija koja ima podatke koji moraju biti nepromjenjivi kroz vrijeme da bi se spriječili hakerski napadi i prevare koji su omogućeni mogućostima promjene historijskih podataka u tradicionalnim bazama podataka.
„Dobar primjer je katastar koji bi mogao biti napravljen na blockchain tehnologiji gdje bi svaka kupovina ili prodaja nekretnine bila zapisana kao transakcija. Primjer su i pametni ugovori (Smart contracts) i to je možda najrevolucionarnija ideja zasovana na blockchain tehnologiji. Papirnati ugovori bili bi na taj način prevedeni u programski kod i čuvali bi se u okviru cijele mreže. Neke od bitnih karakteristika pametnog ugovora koje osigurava blockchain protokol su povjerljivost i sigurnost, pa bi podaci jednom zapisani u blockchain, zauvijek bili na mreži i gotovo bi ih bilo nemoguće promijeniti; brzina i cijena jer je automatsko izvršavanje transakcija i pametnih ugovora nemjerljivo brže od današnje birokracije, a eliminiranje treće strane kao posrednika nudi ogromnu količinu uštede; te transparentnost budući da bi se svi ugovoreni korisnici usuglasili oko jasnih pravila definiranih u ugovoru što kasnije ne bi mogli poricat”, rečeno je iz Privredne komore FBiH.
“Prava primjena blockchaina u privredi BiH tek se očekuje s obzirom na slijednost događaja koji se u BiH prelijevaju sa Zapada. Vidljivi su primjeri benefita za građane, javni sektor i privredu”, rekao je Delić.
Međutim, treba imati u vidu i da blockchain nije zamjena za tradicionalne baze podataka. “Blockchain koristimo kada zaista ima smisla iz perspektive povjerenja, transparentnosti automatizacije”, dodao je Delić. Naime, poslovni efekti su mnogobrojni, ali se mora veoma oprezno odabrati upotrebni scenarij.
“Blockchain tehnologija primarno rješava problem promjenjivosti transakcija i osjetljivih podataka”, istaknuo je Začina.
Mnoge velike IT firme u ovaj segment tehnologije ulažu znatne resurse.
“Oracle Blockchain je širom svijeta kontinuirano korišten u sistemima za smanjenje rizika i sprečavanje prevara što automatski pozitivno utječe na finansije. S obzirom na transparentnost, odluke koje kao privrednici donosimo su informirane i precizne omogućujući bolje poslovne poteze. Smanjenjem birokratije i posrednika pojeftinjujemo poslovanje i dugoročno činimo pozitivne efekte na kompanije i krajnje korisnike”, rekao je Delić o značaju primjene blockchain tehnologije za kompaniju Oracle.
Također, ova tehnologija može da bude ozbiljna prijetnja svim kompanijama koje ne vide njen potencijal.
“Konkurencija će sigurno uvidjeti mogućnosti da se napravi mnogo bolji sistemi koji omogućavaju nivo sigurnosti podataka koji nije zabilježen u historiji civilizacije i koji sprječava klase problema i malverzacija sa podacima”, istaknuo je Faris Začina.
