Zbog metodologije “isparilo” pola milijarde KM

Primijenjeni trgovinski sistem, definicija zemlje partnera i definicija statističke teritorije, različiti principi prilikom određivanja vrijednosti robe– razlikovni su elementi metodologija primijenjenih u nacionalnim statistikama, a zbog kojih se dolazi do različitih „mirror“ podataka, poput razlika o podacima o uvozu u BiH. Pa ipak, to i dalje ne znači da siva ekonomija nije naša realnost.

69
Metodologija

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da smo u 2017. godine uvezli iz Srbije robe u vrijednosti 1.037,9 miliona eura, ali podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije ukazuju da je Srbija u našu zemlju te iste godine izvezla robe u vrijednosti 1.211,6 miliona eura. Na prvu, rekli bi, “potkrala se greška” vrijedna 173,7 miliona eura.

Istovremeno, prema podacima Agencije, u 2017. godini je u BiH uvezeno 934,9 miliona eura vrijednosti robe iz Hrvatske, dok podaci tamošnjeg Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je Hrvatska u BiH izvezla 1.367,9 miliona eura. Razlika je u 433 miliona eura.

Ove razlike u podacima o uvozu u BiH domaće Agencije i podataka nacionalnih statistika, predstavljene su u Prezentaciji o radu Porezne uprave FBiH i aktivnostima u 2018. godini.

Navedene razlike čine se kao alarmantan podatak jer Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, jedini organ u BiH odgovoran za provedbu politike indirektnog oporezivanja, naplate i raspodjele prihoda od indirektnih poreza (PDV, carine, akcize i putarine), podatke Agencije za statistiku BiH koristi kao zvanične o uvozu i izvozu roba kad je u pitanju robna razmjena BiH sa inozemstvom. Pa ipak, u Prezentaciji su previđeni razlikovni elementi metodologija zbog kojih se dolazi do ovih različitih podataka.

Siva ekonomija

Koliko novca BiH gubi na godišnjem nivou zbog ekonomskih aktivnosti nad kojima država nema odgovarajući nadzor i kontrolu, teško je reći jer nema pouzdanih statistika o tome koliko se ekonomskih aktivnosti odvija u neformalnim tokovima. Tek se naslućuje da se siva ekonomija u BiH kreće u iznosu od oko 25 posto BDP-a. MasterCard je 2016. godine objavio istraživanje koje govori da je siva ekonomija na nivou države BiH blizu 25,5 posto BDP-a.

U Prezentaciji o radu Porezne uprave FBiH i aktivnostima u 2018. godini, naglašeno je da je neefikasna kontrola granica, odnosno izbjegavanje carinskog nadzora (krijumčarenje) i nepravilno, odnosno nerealno utvrđivanje vrijednosti uvezene robe, primarni uzrok sive ekonomije u našoj zemlji.

Šerif Isović, direktor Porezne uprave FBiH u razgovoru za Business Magazine, ovaj uzrok je i kvanticifirao.

Ako imamo u vidu da razlika u podacima o uvozu u BiH sa dvije nama susjedne države (Hrvatska i Srbija) u periodu od 01. januara 2016. do 30. septembra 2018. godine iznosi više od tri milijarde KM i ako se samo na ovaj iznos obračuna ulazni PDV od 17 posto, onda se može vidjeti da samo pri carinjenju naplaćeni PDV iznosi više od 500 miliona KM manje“, rekao je Isović, dodajući da tolerancija države prema sivoj ekonomiji proizilazi iz neodgovarajućeg kapaciteta i neadekvatnog rada inspekcija, carinskih organa, sudova, tužilaštava i policije.

Crno na bijelo

Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO BiH Ratko Kovačević komentirao je prezentirane razlike u podacima o uvozu u BiH.

“Mi se ne možemo upuštati u rad ostalih agencija u BiH i van države. Što se tiče bilo kakve razlike podataka u odnosu na zvanične podatke iz UIO treba pitati one koji imaju takve podatke koji su drugačiji”, rekao je Kovačević za Business Magazine.

Zašto su ti podaci različiti, upitali smo i nadležne u Agenciji za statistiku BiH, iz koje smo dobili pojašnjenje da se radi o ničem drugom osim – razlikovnih elemenata metodologija za prikupljanje i obradu podataka.

“Do razlike u „mirror“ podacima može doći iz više razloga. Postoje metodološke razlike s obzirom na primijenjeni trgovinski sistem (opći ili specijalni sistem trgovine), obuhvat trgovine, definiciju zemlje partnera, definiciju statističke teritorije ili različite principe prilikom određivanja vrijednosti robe (CIF i FOB). Mogući razlozi razlika u podacima su i vremenski razmak jer ista transkacija može biti evidentirana u različitom referentnom period. Također, razliku pravi i statistička povjerljivost budući da ista transakcija ne može biti evidentirana kao trgovina jedne od dvije partner zemlje radi statističke povjerljivosti. Do razlike u “mirror” podacima može doći i zbog različite prakse prilikom revizije podataka, problema konverzije valute ili pogrešnog klasificiranja robe te drugih grešaka”, rekla je za Business Magazine Mirsada Adembegović, savjetnica za odnose sa javnošću Agencije za statistiku BiH.

Kako je pojasnila, Agencija koristi specijalni sistem trgovine (proširena definicija) i uzima zemlju porijekla robe kao partner zemlju na strani uvoza.

“Naprimjer, razlika u podacima o izvozu Hrvatske/Srbije u BiH i uvozu BiH iz Hrvatske/Srbije nastaje zbog korištenja zemlje porijekla kao partner zemlje na strani uvoza kod obrade podataka Agencije za statistiku BiH. Ako se uvezlo dizel goriva u vrijednosti od xx miliona eura iz Hrvatske/Srbije, a zemlja porijekla je Italija, za partner zemlju nije uzeta Hrvatska/Srbija, nego Italija. Također, ako je uvezeno šećera od šećerne trske u vrijednosti od xx miliona eura iz Hrvatske/Srbije, a zemlja porijekla je Brazil, kao partner zemlja nije uzeta Hrvatska/Srbija, nego Brazil itd.”, pojasnila je slikovito Adembegović.

Svačija nadležnost

Brzo izvođenja zaključaka iz podataka koji na taj način vrlo lako mogu insinuirati da Uprava propušta mjere carinskog nadzora nanoseći štetu budžetu, a bez sagledavanja šire slike i uzimanja u obzir načina na koji funkcionira prikupljanje podataka je pogubno.

Međutim, siva ekonomija je u svakom slučaju naša realnost, ali ona nije i ne može biti u nadležnosti samo Porezne uprave FBiH koja sama ne može eliminirati ovu pošast.

Izvori sive ekonomije koja sprečava naš ekonomski rast i razvoj su višestruki i u nadležnosti je više institucija, te je neophodno da na nivou BiH svi kontrolni organi efikasno izvršavaju svoju funkciju, da se dogradi pravni okvir i da sudovi i tužilaštva po prijavama koje podnose kontrolni organi izriču brze i odgovorajuće kazne. U ovaj proces treba da se uključe sve nadležne institucije uz podršku javnosti i medija.

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here