Bosna i Hercegovina u prošloj godini izvezla je smrznute maline u vrijednosti od 66 miliona KM. Malina je vodeći izvozni proizvod kada je u pitanju voće i kontinuirano bilježi rast izvoza. U 2013. izvezeno ih je u iznosu od 20 miliona KM, da bi u 2017. godini zabilježili rast na 71 milion KM. Kada je u pitanju 2018. godina, količinski je ostvaren rekord, međutim zbog pada cijena došlo je i do pada vrijednosti izvoza. Malinari su se prošle godine suočili s brojnim problemima. Niske otkupne cijene, nedovoljni kapaciteti hladnjača, loše vremenske prilike, nepovoljna kretanja na tržištu zbog hiperprodukcije maline ne samo u BiH, već u cijelom regionu, ali i šire uzrokovali su da su brojni malinari uništili svoje zasade. S obzirom na značaj koji malina ostvaruje u ukupnom izvozu voća, jasno je da poljoprivrednicima koji se bave ovom vrstom proizvodnje treba veća podrška.
Zapušteni malinjaci
„Trenutačno stanje malinarstva u BiH nije na zadovoljavajućem nivou i definitivno je u lošijem položaju nego je to bilo prošle godine u istom periodu. Problemi sa kojima se suočava sektor uticali su na pad morala u proizvodnji i odustajanje proizvođača od nastavka proizvodnje malina. Prema procjenama, očekuje se da će broj zasada malina biti umanjen minimalno za 50 posto u sljedećoj godini, a treba imati na umu da trenutačno postoji dosta zapuštenih malinjaka koji se ne održavaju i upitno je šta će se sa njima desiti i da li ih je moguće staviti u funkciju u narednom periodu. BiH jeste u 2018. godini ostvarila rekordan izvoz u iznosu više od 23.000 tona, ali bitno je imati na umu da su tu uključene količine iz 2017. godine koje su se nalazile u hladnjačama i koje nisu prodane. Mislimo da je i u 2018. godini bio pad proizvodnje, a definitivno u 2019. očekujemo puno manje prinose s obzirom na sve probleme koje su pratile malinarstvo u prethodne dvije godine“, za Business Magazine kaže Salih Mujanović, predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kažu da prema prognozama stručne javnosti, tržišni trendovi u ovoj godini mogli bi biti nešto povoljniji za malinu.
„Kao što smo već više puta isticali, otkupnu cijenu određuje tržište, koje je slobodno i na njega ne mogu utjecati državne institucije. No, imamo saradnju sa Upravom za indirektno oporezivanje koja redovno Ministarstvo obavještava po kojoj cijeni se malina izvozi i po podacima koje dobijamo jasno je da nema manipuliranja cijenama, no svakako ćemo nastaviti da pratimo situaciju“, za Business Magazine kaže Husnija Kudić, savjetnik federalnog ministra za poljoprivredu, analizu poljoprivredne politike, veterinarstvo i prehrambenu industriju.
I u Savezu su optimistični oko otkupnih cijena za ovu godinu te kažu da je nagoviješteno povećanje, odnosno da je došlo do pomaka na svjetskom tržištu u pozitivnom smislu, što svakako optimistično djeluje na sve one koji su uključeni u sektor malinarstva. S obzirom na to da otkupne cijene diktira tržište, domaće proizvođače potrebno je zaštiti od rizika drastičnih oscilacija kako se ne bi ponovio prošlogodišnji scenario.
„Objavljene cijene su najniže otkupne cijene u posljednih pet godina u BiH i nisu dovoljne ni da pokriju troškove proizvodnje. S obzirom na to da je proizvodnja malina višegodišnja, fluktuacije cijena su česta pojava i razlikuju se iz godine u godinu. Stoga je potrebno sačuvati proizvodnju kroz diverzifikaciju (kombinacijom proizvodnje malina i drugog jagodičastog voća ili povrća) i optimizaciju proizvodnje u smislu površina i troškova. Korist od uspješnog organiziranja proizvođača još jednom se pokazala i u prošloj kriznoj godini. Evidentno je da je manje problema zabilježeno ili ih je jednostavnije bilo prevazići u područjima gdje su proizvođači organizirani u udruženja, zadruge ili neki drugi oblik organizacije te zajednički djeluju i nastupaju“, objašnjava Mujanović.
Kada je u pitanju podrška malinarima u vidu poticaja, ona se određuju na osnovu Zakona o novčanim podrškama koji definira da se nasadi jagodičastog voća mogu podrži minimalno od 0,5 hektara.
„Podrška u 2018. godini bila je 870 KM po hektaru. Kantonalnim programima novčanih podrški malina je protekle godina podržana u iznosu od 2.614.570 KM (od 0,15 – 0,45 KM po kilogramu), pojedine općine i gradovi podržali su proizvodnju maline u iznosu od od 0,10 -0,20 KM po kilogramu. U RS poticaj je iznosio 0,30 KM po kilogramu s tim da se minimalno podržavala individualna proizvodnja od 1.000 kilograma. Potrebno je naglasiti da proizvođači u BiH imaju pravo na paušal koji iznosi pet posto na neto vrijednost predanih dobara i usluga“, dodaje Mujanović.
Problemi s hladnjačama
Budžet FBiH za 2019. godinu nedavno je usvojen te će Ministarstvo u roku od 60 dana izraditi Program novčanih podrški u poljoprivredi za 2019. koji će dostaviti Vladi Federacije BiH na usvajanje.
„S obzirom na to da su nasadi maline usitnjeni, apelirali smo na kantone u kojima je proizvodnja malina zastupljenija (ZDK, USK i SBK), da povećaju kantonalne poticaje. Ministarstvo je u prošlogodišnjem Programu obezbijedilo sredstva za novčanu podršku po Modelu ruralnog razvoja – podrška konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, gdje je bila predviđena podrška za investicije u nove poljoprivredne mašine i priključne uređaje kao investicije u novu opremu. Osnovni iznos novčane podrške je 25 posto od prihvatljivih troškova, odnosno do maksimalnog iznosa novčane podrške utvrđenog ovim programom, uz dodatnih pet posto za nosioca poljoprivrednog gazdinstva mlađeg od 40 godina na dan podnošenja zahtjeva i žene nositeljice poljoprivrednog gazdinstva“, dodaje Kudić.
Nedovoljni kapaciteti hladnjača prošle godine uzrokovali su da se otkup nije vršio po nekoliko dana, a zbog samih karakteristika maline kao proizvoda ogromne količine su propale.
„Prošlogodišnja neizvjesna sezona u malinarstvu često je uzrokovala i obustavu otkupa od strane otkupljivača, nekad po tri do četiri dana, što je bio dodatni udarac na ovaj sektor. Zbog nedostatka prerađivačkog kapaciteta došlo je do propadanja ogromne količine maline. Iz tog razloga potrebno je da se osigura pozitivna poslovna klima za sektor poljoprivrede, kako bi investitorima bilo omogućeno da investiraju u pogone za preradu te na taj način obogate ponudu i od bh. maline naprave brend koji će privući kupce na svjetskom tržištu“, ističe Mujanović.
Ministarstvo provodi Projekt razvoja ruralnog poslovanja, kojeg finansira Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj-IFAD, u 27 općina FBiH, u kojem je predviđeno sufinansiranje izgradnje hladnjača i drugih skladišnih kapaciteta te infrastrukture za povezivanje sa tržištem.
„Sve općine imale su mogućnost prijave za korištenje grant sredstava (u visini 70 posto granta od maksimalno 250.000 KM vrijednosti projekta i 30 posto sredstava učešća lokalne zajednice) za navedene namjene. Od 27 navedenih općina, za izgradnju hladnjača prijavile su se: Foča u FBiH, Orašje, Pale u FBiH, Teočak i Bosanska Krupa. Radovi na izgradnji hladnjača su završeni u općinama Orašje, Pale u FBiH i Bosanskoj Krupi, a ostali su odustali. Bilo je nekih verbalnih naznaka za gradnju hladnjače u Kalesiji i Grudama, ali zbog sporosti u administraciji još nisu započeti nikakvi radovi“, pojašnjava Kudić.
Podrška u vidu poticaja nije dovoljna. Malinarima je potrebna i savjetodavna podrška, zaštita domaćeg proizvoda te adekvatna infrastruktura kako trud poljoprivrednika ne bi bio uzaludan i kako bi prodali ono što proizvedu.
„Potrebno je obezbijediti podršku ulaganjima u infrastrukturu, mehanizaciju i opremu na poljoprivrednim gazdinstvima, ulagati u preradu i marketing kako bi se uspostavile i održavale postojeće proizvođačke organizacije koje imaju za cilj poboljšanje konkurentnosti i održivosti proizvodnje kroz povezivanje sitnih proizvođača u organizirane grupe. Dodatno, potrebno je raditi na jačanju savjetodavnih usluga, kroz sistemski pristup za poboljšanje znanja i vještina, ali insistirati i na većoj odgovornosti za pružene savjetodavne usluge. Kako bi se poboljšala proizvodnja i kvalitet maline u budućem periodu, proizvodnja treba da bude kontrolirana, da uz struku isprati sve aspekte proizvodnje od sadnje do primjene zaštitnih sredstava i manipulacije ubranim proizvodima“, naglašava Mujanović.
Iz Ministarstva kažu da uspjeh svih projekata koje provode sa IFAD-om, Svjetskom bankom i drugim organizacijama uveliko ovisi o spremnosti općina, odnosno lokalnih zajednica da sarađuju i da učestvuju u aktivnostima koje su usmjerene i koje se provode u ruralnim područjima gdje se odvija poljoprivredna proizvodnja.
„I kroz navedene projekte, u kojima su često nosioci aktivnosti, i kroz program poticaja po modelu ostalih vrsta podrški podržavamo jačanje zadruga i udruženja poljoprivrednika koji imaju ključnu ulogu ne samo za proizvođače malina, već i za druge proizvođače kako bi lakše došli do tržišta i postigli najbolju cijenu za svoj proizvod“, dodaje Kudić.
