Za mjere aktivne politike zapošljavanja osigurano 57 miliona KM

Kada se radi o Programu sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2019, Huskić precizira kako su tim programom predviđene mjere - poduzetništvo za mlade, žene i poduzetništvo za sve, te ove godine prvi put i mjera 'druga prilika' koja će biti implementirana putem kantonalnih službi za zapošljavanje.

65
Program sufinansiranja zapošljavanja

Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ) će na svojoj internet stranici od 12. marta početi objavu javnih poziva za učešće u Programu sufinansiranja zapošljavanja 2019 i Programu sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2019.

Za mjere aktivne politike zapošljavanja FZZZ je u ovoj godini osigurao ukupno 57.000.000 KM, uključujući dva spomenuta programa i Program ‘Obuka i rad’.

Učešće u programima

Rečeno je to u Sarajevu, gdje je ključne elemente spomenutih programa predstavio Haris Huskić, rukovoditelj Sektora FZZZ-a za aktivnu politiku zapošljavanja.

S obzirom na veliki interes potencijalnih korisnika javni pozivi za učešće u programima će se objavljivati sukcesivno za pojedine kantone, tako da će 12. marta uslijediti objava za Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački i Kanton 10.

Za 13. mart planirana je objava javnih poziva za Zeničko-dobojski kanton, Srednjobosanski i Bosansko-podrinjski kanton, narednog dana slijede objave za Tuzlanski i Posavski kanton, te Unsko-sanski kanton, dok je objava javnog poziva u vezi sa spomenutim programima za Kanton Sarajevo planirana za 15. mart.

Huskić navodi kako se za treći program ‘Obuka i rad‘ neće podnositi zahtjevi putem online prijave, te da se radi o programu za koji poslodavci apliciraju putem posebnog obrasca koji se nalazi na internet stranici FZZZ-a, a o svakom pojedinačnom zahtjevu očitovat će se Upravni odbor.

„Program sufinansiranja zapošljavanja 2019 sadrži više mjera, a novinu u odnosu na 2018. godinu predstavljaju dvije nove mjere, od kojih je jedna ‘nova prilika’ koja se odnosi na sufinansiranje najteže zapošljivih kategorija – osoba bez adekvatnog obrazovanja, starijih osoba i dugoročno nezaposlenih osoba“, pojašnjava Huskić, navodeći da je u tom paketu i mjera ‘tražim poslodavca’ u sklopu koje se nezaposlene osobe nastoje motivirati da aktivno traže posao.

Mladi i žene

Za realizaciju tog programa predviđena su sredstva u iznosu od 45.000.000 KM, s ciljem zapošljavanja najmanje 12.000 osoba s evidencije nezaposlenih u FBiH.

Kada se radi o Programu sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2019, Huskić precizira kako su tim programom predviđene mjere – poduzetništvo za mlade, žene i poduzetništvo za sve, te ove godine prvi put i mjera ‘druga prilika’ koja će biti implementirana putem kantonalnih službi za zapošljavanje.

Istovremeno, ističe kako su povećani iznosi sufinansiranja za sve planirane mjere, te da su u ovoj godini predviđena najmanje dva javna poziva.

Za realizaciju tog programa osigurana su sredstva u uznosu od 10.000.000 KM, s ciljem poticanja najmanje 1.300 nezaposlenih osoba na samozapošljavanje pokretanjem određene djelatnosti.

Huskić, nadalje, pojašnjava kako program ‘Obuka i rad’, za čiju je realizaciju predviđen iznos od 2.000.000 KM, podrazumjeva kombinaciju obuke uz rad i sufinaniranje zapošljavanja, a novina je što se u tekućoj godini uvodi sufinansiranje u trajanju od 12 mjeseci.

Tim programom bi trebala biti organizirana obuka u konkretnom poslovnom okruženju za 700 nezaposlenih osoba od kojih će najmanje 420 zasnovati radni odnos kod poslodavca koji je organizirao obuku.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s eventualnom mogućnošću malverzacija od poslodavaca u smislu da se predstavi da neko radi, a da to ne odgovara istini, Huskić je kazao kako je ta mogućnost svedena na minimum, s obzirom na to da se poticaji po pojedinim mjerama ne daju jednokratno, nego na mjesečnom nivou i po sistemu refundacije, te da je prisutna stroga kontrola i u samom odabiru potencijalnih poslodavaca. Tako poslodavac koji je aplicirao i čiji je zahtjev odobren, najprije, mora da plati doprinose i poreze te neto-plaće, a da bi mu ta sredstva u predviđenom iznosu bila refundirana.

„Drugi nivo kontrole jeste kantonalna služba za zapošljavanje i pritom se provjeravaju osobe koje se zapošljavaju u okviru ugovora, a iza svake osobe stoji dokumentacija, obrazac prijave na obavezno osiguranje…“, navodi Huskić, podsjećajući da ostaje i mogućnost ad-hoc kontrole, ukoliko se za to ukaže potreba na terenu.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here