Uzme li se u obzir da brojni eksperti budućnost BiH vide u poljoprivredi i turizmu, ne čudi ni želja ekipe OBN da emisijom Domaće je domaće gledaocima približe vrijedne i radne ljude koje ova zemlja ima.
„ Emisiju Domaće je domaće pokrenuli smo upravo u želji da pokažemo sve te uspješne priče koje imamo i svejedno je radi li se o malim obiteljskim gospodarstvima koja uzgajaju magarice radi proizvodnje mlijeka i kozmetike od magarećeg mlijeka ili o uzgoju aloje za medicinske svrhe. Naravno da ima puno više uobičajenih, ali isto tako uspješnih priča u pčelarstvu, mljekarstvu, uzgoju stoke i plastenicima, ali meni su uvijek zanimljiviji hrabri ljudi koju pokreću poslove u novim granama privrede,“ pojašnjava Vjekoslav Kramer motive koji su njega i cijeli produkcijski tim OBN doveli do nove, vrlo rado gledane emisije.
Iskustva malinara
Iz iskustva koje je stekao radeći sa brojnim i raznovrsnim poduzetnicima, Vjekoslav Kramer zaključuje da su priče o lošoj poslovnoj klimi, zapravo pogrešne.
„ Ja lično situaciju vidim upravo obrnuto. Kada dođete na teren postane vam jasno da se veoma puno radi, da su ljudi poduzetni i da imaju ideja i hrabrosti. Ne treba u svemu slušati medije i crne kronike. To je samo želja da se stvori zanimljiva vijest i meni je iskreno žao da samo loše vijesti privlače pažnju. Zato sam i napravio emisiju koja nam daje da vidimo i pozitivnu, vedriju stranu poslovnog svijeta Bosne i Hercegovine“, kaže Kramer.
Povod za snimanje ovog serijala bila je situacija nastala sa uzgojem malina, koje su u jednom trenutku za sve one koji su se željeli baviti poljoprivredom bile „posao iz snova“, no nedugo zatim došlo je do teškoća u plasmanu ovog proizvoda, da bi sve eskaliralo ove godine kada su zbog niske cijene mnogi proizvođači podijelili svoj urod.
„Emisijom o malinama zapravo sam želio ljudima otvoriti oči da uz malinu gaje i neku drugu kulturu, recimo gođi bobice ili kupinu ili nešto treće, ali da u svakom slučaju vode računa o zakonu ponude i potražnje kako bi se izbjegla situacija koja im se desila ove godine. Također sam želio pokazati da je osim uzgoja, važna i prerada, jer biznis postaje vrjedniji ukoliko recimo imate hladnjaču koja će omogućiti upravljanje vlastitom proizvodnjom i razvoj konkretnih proizvoda. Dakako, i nadležna ministarstva trebaju donijeti neke odluke i raditi na edukaciji proizvođača, kako nam se ne bi desilo da pola države sadi maline.
Prave pouke
U svakom slučaju, snimanje ovog serijala donijelo je puno poznanstava, dobrih priča i simpatičnih događaja, pa iako nije uvijek lako snimati – naime, nemoguće je naručiti sunčan dan, recimo –ipak su emisije u konačnom realizacija onoga što je i zamišljeno. No, radeći na ovom serijalu, Kramer je spoznao i neke stvari za koje kaže da se mogu u punom kapacitet razumjeti samo na terenu, među onima koji se svakodnevno susreću sa pravnim, finansijskim ili nekim drugim zavrzlamama.
„Prije svega mi je postalo jasno da problemi nisu samo naši, nego da je manje-više isto i u zemljama okruženja. Mislim da će ulazak u Evropsku uniju i preuzimanje standarda EU u svim oblastima života i rada donijeti istinski boljitak, no jasno je da je to težak i mukotrpan put. U ovom trenutku egzistiramo kao neka vrsta kolonije EU – previše uvozimo, prejeftino prodajemo svoje proizvode, trpimo odliv radne snage u tu istu EU…Puno je tu i pozitivnih i negativnih procesa koji se skoro paralelno odvijaju, no čini mi se i da je puno toga u našoj percepciji samih sebe. To je, rekao bih, najvažniji proces iz kojeg trebamo izaći sa pravim poukama,“ smatra Kramer.
No, Kramerovi i utisci cjelokupne produkcijske ekipe OBN na koncu su pozitivni, jer su se diljem BiH uvjerili da se upornost i rad isplate i da se polako ide naprijed. A kada se jednom na istom putu ka istom cilju nađu proizvođači, država, ministarstva, poticaji, porezi i nameti, nesumnjivo će sve ići puno brže i kvalitetnije.
„ Znam da nekima ništa nije dovoljno brzo, ali ja, svejedno, vidim budućnost svijetlom, jer znam da imamo ljude koji je mogu ostvariti“, ističe Vjekoslav Kramer.
Kupujmo domaće
„ Promoviram ideju kupovine domaćih proizvoda, jer je to jedini pravi način na koji kao kupci možemo pomoći domaćem proizvođaču. Naravno da ćemo uvijek uvoziti čokoladu, ali nema potrebe za uvozom flaširane vode, meda i maslaca. Naravno da svatko donosi sam odluku što će i zašto kupiti, ali mislim da trebamo utjecati na ljude da razviju pozitivan stav prema domaćem proizvodu. To je jednostavno kultura kupovine, koja kod nas nije razvijena“, kaže Vjekoslav Kramer i dodaje:
„Grana koju trebamo razvijati definitivno je turizam. Teško je to dok svaki kanton ima svoje ministarstvo, ali nije nemoguće. Trebalo bi, ipak, imati neko krovno tijelo s profesionalnim ljudima, kojima stranačka pripadnost treba biti potpuno strana stvar. S drugim ministarstvima se možemo igrati, ali s turizmom nikako. Ne možemo za vrijeme jednog mandata dovesti situaciju na bolju razinu. Nemoguće je. A turizam nas jedini može izvući jer on spaja sve ostale grane. Turizam je trenutno najjača svjetska privredna grana. Tek nakon njega idu i farmaceutska industrija i industrija proizvodnje oružja kao iduće najajaće. Turizam u cijelom svijetu okreće najviše para i spaja proizvodnju, kulturu, sport, promet i od svih grana pravi samo profit. Samo u turistički jakoj zemlji možemo spojiti sve naše različitosti i ne ovisiti o izvozu i o drugima.
Svijet nas percipira kao lijepu zemlju punu rijeka, kulturnih spomenika, planina, mostova. Hrana je početak i kraj svake priče u svakom dijelu Bosne i Hercegovine i svaki čovjek koji dođe posjetiti našu zemlju toga je svjestan. Sada te istine i mi trebamo osvijestiti i već smo bliže uspjehu. Zato i snimam ovu emisiju da jednostavno svakom gledatelju pokažem kako se može i kod nas dobro živjeti, samo treba zasukati rukave i prihvatiti se posla“.
