Bh. poljoprivrednici zaradili tri miliona KM na genetski nemodificiranoj soji

U okviru tog projekta Evropska unija i UNDP u saradnji s bh. općinama podržali su uzgajivače genetski nemodificirane soje nabavkom sjemena, te povezivanjem sa tržištem i otkupljivačima

112
Uzgoj soje

Bosanskohercegovački poljoprivrednici koji su učestvovali u projektu Lokalni integrirani razvoj (LIR) od proizvodnje i prodaje genetski nemodificirane soje u 2018. godini zaradili su skoro tri miliona KM.

U okviru tog projekta Evropska unija i UNDP u saradnji s bh. općinama podržali su uzgajivače genetski nemodificirane soje nabavkom sjemena, te povezivanjem sa tržištem i otkupljivačima.

Centralna tema

Posljednjih godina u Modriči se proizvodnja soje povećava, a i susjedne općine imaju sve više proizvođača. Projektom Lokalni integrirani razvoj, osim u Modriči, obuhvaćene su i oranice u Odžaku, Domaljevcu, Gradišci i Orašju. Poljoprivrednici iz tih općina, njih 283, zasadili su sjeme genetski nemodificirane soje, dobijeno kroz podršku Evropske unije, na više od 1.340 hektara zemljišta.

U nabavku sjemena projekat je uložio oko 230.000 KM, a prihodi poljoprivrednika iznosili su blizu tri miliona konvertibilnih maraka. Tako su poljoprivrednici koji su učestvovali u projektu LIR ostvarili prihod od skoro 2.200 KM po hektaru, što je u prosjeku povećalo prihode njihovih domaćinstava za blizu 10.000 KM.

Soja je postala centralna tema u evropskoj poljoprivredi, industriji stočne hrane i prehrambenoj industriji. Za pokrivanje manjka proteina u stočnoj hrani Evropska unija uvozi oko 23 miliona tona sojine prekrupe i 12,5 miliona tona sojinog zrna, prije svega iz Južne Amerike. Međutim, oko dvije trećine uvoza sastoji se od genetski modificirane soje.

Traženje šanse

Prvi put su GMO namirnice stavljene na tržište 90-ih godina prošlog stoljeća, a od tada među potrošačima raste sve veća zabrinutost zbog takvih namirnica, posebno u Evropi. Zabrinutost potrošača u Evropskoj uniji rezultirala je obaveznim označavanjem genetski modificirane  hrane, kao i hrane namijenjene za ishranu stoke.

Sličnu  praksu propisuje i Zakon o GMO-u u Bosni i Hercegovini. Zbog toga se bh. tržište sve više okreće non-GMO sjemenima, za kojima postoji velika potražnja.

“Kada govorimo o uzgoju soje, ukupne količine ove uljarice koje bi se mogle proizvesti u Bosni i Hercegovini predstavljaju kap u moru svjetske proizvodnje. BiH bi definitivno svoju šansu i konkurentnost trebala tražiti na tržištu non-GM soje”, kazala je Nada Ević iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavskog kantona.

Rukovodilac Područne jedinice u Gradišci pri Resoru za stručne usluge u poljoprivredi Republike Srpske Dragoljub Malinović navodi da su, prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupne površine pod sojom u 2018. godini na nivou BiH oko 8.515 hektara, što predstavlja povećanje u odnosu na 2017. godinu za približno 1.000 hektara.

Uzgoj uljarica, među kojima je i soja, u BiH je isplativ – tržište postoji i otkup je zajamčen, saopćeno je iz UNDP-a.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here