Drvna industrija jedina je grana privrede Bosne i Hercegovine koja ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U 2022. godini, vrijednost izvoza u drvnom sektoru povećana je za 10,7 posto, na 1,8 milijardi konvertibilnih maraka, što je, unatoč godišnjem skoku uvoza za 27,4 posto, na 587,2 miliona KM, rezultiralo vanjskotrgovinskim suficitom većim od 1,2 milijarde KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od čak 309,3 posto.
Struktura izvoza
“Drvna industrija BiH ima višegodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje Evropske unije i druga tržišta. To potvrđuju dosadašnji izvozni rezultati, međunarodni certifikati koje kompanije posjeduju, dobivene prestižne nagrade za dizajn i kvalitet proizvoda na međunarodnim sajmovima. Drvna industrija BiH već je prepoznatljiva po izvozu finalnih proizvoda, pretežno masivnog namještaja na bazi domaće bukve, što je čini konkurentnom i manje zavisnom od uvoza“, u izjavi za naš magazin iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH objašnjavaju na čemu se temelji taj pozitivni bilans, napominjući pritom da je lani povećan izvoz svih grupa proizvoda izuzev iverica (pad od 13,5 posto, na 1,9 miliona KM) i namještaja od drveta (pad od 3,8 posto, na 683,8 miliona KM).
Iako je namještaj uprkos navedenom padu ostao glavni izvozni artikl bh. drvne industrije, njegova silazna putanja, koju iz VTK obrazlažu rastom prodajnih cijena gotovih proizvoda zbog značajnog poskupljenja sirovina i repromaterijala te “poremećajima njemačkog tržišta kao glavnog izvoznog tržišta za bh. kompanije i sve većeg pada narudžbi, zbog čega treba razmišljati o osvajanju novih tržišta u EU i drugim zemljama“, ukazuje na potencijalno manje ružičastu budućnost ove privredne grane, na koju upućuje i činjenica da su lani u izvozu prevladavali proizvodi nižeg nivoa obrade poput rezane građe (526,9 miliona KM), proizvoda šumarstva (225,9 miliona KM), građevinske stolarije (186,9 miliona KM) i cjepanica (170.8 miliona KM).
Koliko je u cjelini zadovoljavajuća struktura izvoza bh. drvne industrije, odnosno u kojoj mjeri je izbalansiran izvoz finalnih i proizvoda nižeg nivoa obrade, pitanja su na koja iz VTK odgovaraju konstatacijom da “iako nije došlo do trenda rasta izvoza namještaja, zabilježen je rast izvoza parketa i građevinske stolarije, tako da generalno gledano možemo reći da je rast izvoza finalnih proizvoda drvne industrije bio u porastu“.
“Zbog nedostatka istraživačkih centara u BiH i visokih cijena istraživanja, mnoge kompanije nemaju uvid u stanje i perspektive razvoja najznačajnijih stranih tržišta na koja izvoze ili bi mogle izvoziti svoje proizvode.
Imajući u vidu potencijale drvnog sektora, postojeće stanje u proizvodnji i preradi drveta, unutrašnje i vanjske faktore razvoja, unutrašnja i vanjska ograničenja za razvoj, ovaj sektor ima priliku da postane profitabilniji i preraste u vodeći sektor u regiji.
Vizija drvne industrije treba da bude dostizanje i održavanje liderske pozicije izvoznika proizvoda višeg nivoa finalizacije“, rezimiraju iz VTK.
Kada je, pak, riječ o svojevrsnom paradoksu da se kao glavni problem domaćih kompanija iz drvnog sektora već godinama ističe nedostatak sirovina, što je u priličnoj koliziji sa prirodnim bogatstvom u vidu 60 posto površine BiH pokrivene šumom, u VTK kao najefikasnije sistemsko rješenje kojim se taj problem može barem ublažiti vide produženje zabrane izvoza trupaca.
Manjak sirovina svojevrsni je paradoks za zemlju bogatom šumom
Manjak sirovina
“Iako je više od pola teritorije BiH prekriveno šumama, drvoprerađivači su zbog značajnog izvoza, u jednom dijelu zemlje neadekvatnih zakonskih rješenja i neadekvatne raspodjele, godinama unazad bili prinuđeni da uvoze sirovinu za proizvodnju proizvoda više dodane vrijednosti.
Uzimajući u obzir ne samo direktne, nego i indirektne efekte zadržavanja sirovine za domaće drvoprerađivače, smatramo da je u segmentu opravdanosti uvođenja mjere zabrane izvoza oblovine nesporna činjenica da su efekti višestruko pozitivni i značajni iz više razloga – zadržavanja sirovine za drvoprerađivače te, u ovim izazovnim vremenima, zadržavanja konkurentske pozicije u izvozu finalnih proizvoda od drveta, a prvenstveno u segmentu namještaja, na globalnoj sceni.
U tom smislu, smatramo da je i u budućnosti mjera zabrane izvoza oblovine ima ekonomsku opravdanost, s ciljem obezbjeđivanja uvjeta za zaokruženi proizvodni ciklus u drvoprerađivačkoj industriji te očuvanje konkurentnosti, odakle, opsujući kako stoje stvari sa osvajanjem novih tržišta za plasman proizvoda drvne industrije u segmentu polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta“, potcrtavaju iz VTK bh. drvne industrije te kakve su i koliko uspjeha imaju komorske aktivnosti na tom planu, u prvi plan ističu predstojeći nastup na junskom Međunarodnom sajmu namještaja i interijera Imm 2023 – Spring Edition u njemačkom Kelnu, koji će, kako se nadaju, rezultirati novim poslovnim aranžmanima.
“Na sajamskom štandu BiH predstavit će se kompanije: AS Nostro Tešanj, Malak Janj Donji Vakuf, Ramex Kladanj, Roccaforte Vitez, Quantum Sarajevo, Senex Čelić i Smarvet Ključ.
Promocija izvoza uključuje i kvalitetnu pripremu kompanija za nastup na inozemnim tržištima. Tačne i aktuelne informacije o zahtjevima tržišta, trendovima potražnje i distributivnim kanalima, ključne su za kompanije u procesu izrade strategija pristupa i prodaje na ciljnim tržištima.
Već smo spomenuli da su kvalitetne tržišne informacije teško dostupne i skupe, te Komora nudi set usluga za pripremu izvoza bh. kompanija – od strukturiranih informacija o tržištima i digitalnih alata za provjeru izvozne sposobnosti, pa do programa razvoja izvoza. Upravo posljednja usluga je najobuhvatnija, jer daje kastomizirani pristup analizirajući vrste proizvoda i izvozne mogućnosti pojedinih kompanija, uz izradu izvoznog marketing plana kompanije za ciljno tržište.
Trenutno, u okviru projektne saradnje, Komora provodi program razvoja izvoza za pet bh. kompanija iz oblasti namještaja i drvoprerade, za ciljno tržište Italije. Također, još pet firmi iz ovog sektora podržavamo u izradi digitalnih marketing strategija i web-stranica usmjerenih potencijalnim stranim tržištima i kupcima“, sumiraju iz VTK.
Manjak radne snage
“Obezbjeđivanje adekvatnog stručnog kadra, cijena rada, cijene i dostupnost sirovina te inostrana potražnja, faktori su koji utiču na trendove u vanjskotrgovinskom bilansu. Vodeći problem, ne samo u drvnoj, već i ostalim granama industrije, jeste manjak radne snage i cijena rada. Trend odlaska se nastavlja, tako da je jedan od prioriteta zadržati stanovništvo. Iz tog razloga, bilo bi dobro ići u reformu obrazovanja, gdje bi se sve više mladih nakon završenog školovanja obučilo za rad u drvnoj industriji“, sugestija je koju iz VTK nude kao alternativu odgovoru na pitanje o ovogodišnjim vanjskotrgovinskim trendovima u drvnom sektoru te mogućim konačnim izvozno-uvoznim rezultatima u 2023. i glavnim faktorima od kojih će oni zavisiti.
Glavni partneri
Oko 92 posto ukupnog izvoza bh. drvne industrije u 2022. je realizirano na tržišta 20 zemalja, među kojima su najznačajniji partneri bili Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija i Slovenija. Na uvoznoj strani, gdje je lani zabilježen rast u svim kategorijama proizvoda, a najveći je bio kod proizvoda šumarstva, ploča i furnira, rezane građe i građevinske stolarije, dominali su Hrvatska, Srbija, Austrija, Poljska i Češka.
