Hoće li milion Francuza srušiti Macronovu reformu penzionog sistema?

Francuski predsjednik Emmanuel Macron namjerava provesti reformu francuskog penzionog sistema, kojom bi se trebala povećati starosna granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine. Vlada je rekla da su mjere potrebne za održavanje penzionog sistema. Ali većina Francuza pa i brojni ekonomisti, ne slažu se sa najavljenom reformom, zbog čega se u Francuskoj od 19. januara, jednom sedmično održavaju najmasovniji protesti u posljednjih 10 godina.  

71
Više od milion ljudi u Francuskoj protestvuje zbog najavljene reforme

Milioni Francuza od 19. januara do sredine februara, jednom sedmično štrajkuju na ulicama protiveći se najavljenim planovima francuske Vlade o reformi penzionog sistema, među kojima se prijedlog da se starosna granica za odlazak u penziju podigne sa 62 na 64 godine smatra najkontroverznijim.

U danima štrajka dolazi do prekida u funkcioniranju javnog prevoza, prekidaju se isporuke rafinerijama, energetske kompanije smanjuju proizvodnju električne energije, otkazuju se letovi sa pariškog aerodrome Orly… Istovremeno sindikati pozivaju građane da se u što većem broju odazovu štrajku i izađu na ulice.

Dugoročna održivost

Francuski predsjednik Emmanuel Macron insistira da su predložene promjene potrebne za reformu sistema koji je zastario te da su neophodne za njegovu dugoročnu održivost. Ali neki od vladinih stručnjaka kažu da je penzioni sistem u relativno dobrom stanju i da će se vjerovatno na kraju vratiti na uravnoteženi budžet, čak i bez reformi.

Ankete pokazuju da je oko 70 posto javnosti protiv reformi penzionog sistema, a peticiju kojom se izražava protivljenje najavljenim reformama potpisali je više od  milion Francuza.

Zastupnici u francuskom Parlementu već su odbili usvajanje jednog od predloženih članova zakona koji je predviđao da se izvrši pritisak na kompanije da zaposle više starijih radnika.

Vlada čuje “pitanja i sumnje”, kazala je Bourne

Socijalistički poslanik Philippe Brun rekao je da postoji “moguća većina u Domu da glasa protiv” odredbe o starosnoj dobi za odlazak u penziju.

Predsjednik Macron je na sastanku sa članovima Vlade rekao da su opozicione stranke “potpuno izgubile svoj put” zbog borbe za penzije.

Vodeći sindikati upozorili su da će nastojati da dovedu Francusku u blokadu od 7. marta, ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.

Demonstracije protiv penzione reforme mogle bi biti loš predznak za predsjednika Emmanuela Macrona. Samo u Parizu štrajkuje oko 80.000 ljudi, a više od milion širom Francuske, što je više nego na bilo kojem drugom protestu u Francuskoj u posljednjih 10 godina.

Demonstranti u ulici koja vodi od Place de la Republique do Place de la Bastille na sjeveroistoku Pariza držali su transparente na kojima je, pored ostalog, pisalo “Volim svoju penziju” i “Ova reforma nije neizbježna, ona ne stvara socijalnu pravdu”.

Frank Lopes Costa, 35-godišnji učitelj u osnovnoj školi, bio je jedan od demonstranata.

“Ne radi se samo o penzijama. Planovi stavljaju znak pitanja na samo srce našeg društvenog sistema. Vremena su već nevjerovatno teška i zbog rasta cijena. Reforma je povrh svega toga. Naše društvo postaje sve više tržišno orijentirano, ali mi to ne želimo”, rekao je Lopes Costa za Deutsche Welle.

Međutim, iz Vlade Francuske poručuju da su reforme neophodne da bi se spasio francuski sistem plaćanja, gdje radnici plaćaju penzije iz nameta na primanja.

“Odnos radnika i penzionera opada i to ugrožava naš sistem. Ovim projektom garantirat ćemo budućnost našeg modela penzioniranja”, rekla je premijerka Elisabeth Borne pred Senatom sredinom januara.

Za razliku od nekih drugih evropskih zemalja, francuski penzijski sistem ne uključuje elemente kapitalnog finansiranja. Sastoji se od općih ogranaka za privatne zaposlenike i javne službenike i 27 takozvanih posebnih penzijskih planova za, naprimjer, balerine ili policajce koji imaju pravo na ranije penzionisanje.

Vlada sada ima za cilj poveća ukupnu minimalnu starosnu granicu sistema za penzionisanje sa 62 na 64 godine do 2030. A od 2027. ljudi će morati raditi 43 godine, umjesto sadašnjih 42, da bi primali punu penziju.

Macronovi planovi bi zadržali ranije penzionisanje ljudi koji su počeli raditi u ranoj mladosti i sačuvali određene posebne penzione šeme. Ostale, poput planova za vozače metroa u Parizu, treba smanjiti. Vlada, također, ima za cilj povećati minimalnu penziju za oko 100 eura, na 1.200 eura mjesečno.

Macron insistira na reformama

1.200 eura mjesečno bi trebala iznositi minimalna penzija.

Novac je, naravno, Macronov glavni argument. Reforma je zasnovana na izvještaju stručnog komiteta pri Vladi koji predviđa da će isplate penzija iznositi do 14,7 posto BDP-a u 2032. godini, umjesto sadašnjih 13,8 posto.

Neki ekonomisti, uključujući Jean-Marc Daniela, stoga smatraju da je potrebno povećati starosnu granicu za penzionisanje.

“Godine 1950. četiri radnika su finansirala jednog penzionera. Taj odnos je 2000. godine bio dva naprema jedan. Ali 2040. godine oko 1,3 radnika će finansirati jednu penziju. Finansijski pritisak na radnike će postati nepodnošljiva”, kaže Daniel, profesor emeritus ekonomije na poslovnoj školi ESCP sa sjedištem u Parizu za DW.

Daniel je napomenuo da sistem samo zvanično nema deficit, jer vlada subvencionira penzije javnih radnika.

Samo u Parizu štrajkuje oko 80.000 ljudi

Philippe Crevel, ekonomista i šef istraživačkog centra Cercle de l’Epargne sa sjedištem u Parizu, slaže se sa svojim kolegom.

“Ova reforma je neophodna, jer moramo imati više radnika kako bismo podstakli ekonomski rast. Stopa zaposlenosti među starijim ljudima je relativno niska u Francuskoj u poređenju sa drugim zemljama – povećanje minimalne penzije bi povećalo tu stopu”, smatra Crevel.

Neki drugi francuski ekonomisti se protive reformama. Paradoksalno, oni svoje argumente zasnivaju na istom izvještaju koji je Vlada iznijela da opravda svoje planove.

Skriveni motivi Vlade

Michael Zemmour, ekonomista sa Paris 1 Pantheon-Sorbonne univerziteta, vjeruje da vlada ima skrivene motive.

“Naš penzioni sistem je prilično zdrav, jer su prethodne reforme već povećale stvarnu starosnu granicu za penzionisanje. Vlada samo želi izbalansirati budžet te  nadoknaditi uticaj poreskih olakšica za kompanije. One, malo po malo, razgrađuju naš socijalni model”, tvrdi Zemmour.

On smatra da je vrijedno uložiti javni novac u sistem koji smanjuje nejednakosti.

“Stručna komisija zaista predviđa deficit u narednim godinama, ali bismo to mogli finansirati povećanjem naknada poslodavaca i zaposlenih, na što bi mnogi ljudi radije pristali nego na reformu”, rekao je Zemmor.

Henri Sterdyniak, ekonomista ljevičarskog think-thanka sa sjedištem u Parizu Observatoire Francais des Conjonctures Economiques, dodaje da bi planovi posebno teško pogodili radnike.

“Ljudi sa fakultetskom diplomom u svakom slučaju moraju da rade iznad minimalne starosne granice za odlazak u penziju da bi dobili punu penziju, jer su kasnije počeli raditi. Ali oni koji su manje kvalifikovani i koji su ušli na tržište rada prilično rano će biti pogođeni, jer bi već akumulirali broj radnih godina potreban za punu penziju do 62. godine”, kaže Sterdyniak.

S obzirom na neslaganje među ekonomistima, nije iznenađujuće da je podrška reformi spora, kaže Daniele Linhart, sociolog specijaliziran za radne odnose i direktor emeritus u javnoj istraživačkoj ustanovi CNRS.

“Stručnjaci za medije nas dave u primjerima i analizama koje je teško razumjeti. Ljudi su shvatili da njihova mišljenja zavise od ideologije u koju vjeruju. Stvarno se svodi na pitanje u kakvom društvu želimo živjeti – onom u kojem vlada tržišno orijentirana racionalnost ili u onom koje je fokusirano na smanjenje nejednakosti”, kaže Linhart.

Također napominje da su Francuzi posebno osetljivi kada je u pitanju bilo šta vezano za posao – iz historijskih razloga.

“Imamo vrlo specifičan odnos prema poslu koji seže do Francuske revolucije, koja je učvrstila činjenicu da ste, kada ste u mogućnosti prodati svoju sposobnost za rad, slobodan građanin. “, rekla je Linhart.

Izlazak velikog broja građana na proteste rezultirao je izjavom premijerke Borne  da njena vlada “čuje” “pitanja i sumnje” koje su pokrenule reforme koje bi pomjerile starosnu granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine.

Osam sindikata koji su organizovali proteste, najaviljuje da će se oni nastaviti.

„Suočena sa masovnim odbijanjem, Vlada mora povući svoju reformu“, rekla je Patricia Drevon iz sindikata Radnička snaga.

Protesti nisu  ograničeni samo na velike francuske gradove. Na Ouessantu, malom zapadnom ostrvu od oko 800 ljudi na samom vrhu Bretanje, oko 100 demonstranata okupilo se ispred ureda gradonačelnika Denisa Paluela i marširalo, objavili su francuski mediji.

Problem je što Makron nema magični broj

“Ovaj broj je veliki magični broj koji je potreban Emmanuelu Macronu – to je 289. To je broj glasova koji mu je potreban u Nacionalnoj skupštini u Parizu da provede ovu reformu”, izjavio  je urednik za međunarodne odnose FRANCE 24 Philip Turle.

Naglasio je da je problem u tome što on nije dobio toliki broj glasova, ističući da su dvije najveće opozicione grupe, ljevičarski blok NUPES i krajnje desničarski Nacionalni front Marine Le Pen protiv reformi.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here