Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 307,8 miliona KM ili 38 posto, prenose Nezavisne novine.
U uslovima inflacije, uvozne cijene su rasle bržom stopom od izvoznih, što je za posljedicu imalo pad pokrivenosti uvoza izvozom za oko 1,9 posto u odnosu na 2021. godinu, te je pokrivenost uvoza izvozom za bijeljinsku regiju u prošloj godini iznosila 76,03 posto.
Učešće regije Bijeljina u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni Republike Srpske u prošloj godini bilo je 17,3 posto, odmah iza banjalučke regije, čiji je udio u ukupnoj razmjeni Republike Srpske 60,1 posto, dok regije Istočnog Sarajeva, Trebinja i Doboja zajedno imaju udio od 22,6 posto.
Grad Bijeljina je u regiji ostvario najveći udio razmjene sa svijetom u iznosu od 1,1 milijardu KM, a slijedi Zvornik sa 762,5 miliona KM spoljnotrgovinske razmjene.
Bijeljina je ostvarila uvoz od 830,9 miliona KM, što je više za 19,2 posto u odnosu na 2021, dok je izvoz povećan za 39,43 posto i iznosio je 337,1 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom je oko 40 posto.
Ostalih 10 opština u regiji Bratunac, Vlasenica, Lopare, Milići, Osmaci, Pelagićevo, Donji Žabar, Srebrenica, Ugljevik i Šekovići zajedno su imale spoljnotrgovinski promet od 330,6 miliona KM, što je povećanje za oko 10 posto u odnosu na 2021. godinu.
“Opredjeljenje u budućem periodu treba da bude privlačenje stranih investicija, smanjenje deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni, povećanje zaposlenosti i unapređenje ekonomskih odnosa Republike Srpske”, navode iz Područne privredne komore Bijeljina.
