To tržištima dionica i obveznica trenutno daje dodatni vjetar u leđa, i to nakon relativno dobre sezone kvartalnih poslovnih rezultata velikih berzanskih kompanija u SAD-u, gdje su kompanije iz indeksa S&P500 na godišnjem nivou prosječno povećale prihode za 11, a dobit za tri posto. Dobre vijesti za tržišta kapitala stigle su i sa Starog kontinenta. Dok je njemački PPI indeks, odnosno indeks cijena industrijskih proizvođača u Njemačkoj u odnosu na prošlogodišnje cijene viši za dobrih 34 posto, od oktobra do novembra, dakle u samo mjesec dana, pao je za 4,2 posto.
U Evropi smo takođe svjedočili objavi nekih boljih od očekivanih PMI indeksa za novembar, kao i poboljšanju poslovnog optimizma u Njemačkoj u istom mjesecu. Poslovna očekivanja za naredne mjesece bila su znatno manje pesimistična u Njemačkoj u novembru nego nedavno, s pozitivnim očekivanjima industrijskog izvoza. To se dogodilo nakon završetka 20. kongresa Kineske komunističke partije i posjete njemačkog kancelara novom-starom predsjedniku Kine.
Čini se da su se globalni politički rizici smanjili. To će, barem djelimično i privremeno, povoljno uticati na globalni ekonomski rast, a možda će na račun manje problema u globalnim lancima snabdijevanja pojeftiniti neke proizvode. Ali zima još nije gotova, zapravo nije još ni počela.
Dnevni broj infekcija Covidom-19 u Kini porastao je na rekordno visoki nivo, što je izazvalo zabrinutost među ulagačima zbog mogućeg ponovnog uvođenja strogih ograničenja u Kini koja bi ponovno smanjila kinesku produktivnost i povećala nesigurnosti oko globalnih lanaca snabdijevanja. Čak ni malo bolji makropokazatelji još nisu sasvim dobri, a pritom učinci osjetno viših kamata za zaduživanje, uz rast ukupnog troška, još nisu “pokazali zube” na javnim finansijama i ličnim primajima.
Već u decembru očekuje nas povećanja kamata, a ona će se nastaviti i u idućoj godini, za koju možemo očekivati zahlađenje ekonomske utakmice, ali najvjerovatnije uz relativno zdravo tržište rada. Stopa rasta cijena će, međutim, vjerovatno i dalje biti znatno viša od dugogodišnjeg prosjeka.
Ako pogledamo širu sliku, vidimo da je pred nama period viših fiskalnih politika, gdje će javni novac ići u infrastrukturu, razvoj, nauku, zelenu tranziciju i slično. Ukratko, razdoblje ekspanzivnih monetarnih politika, barem privremeno, zamjenjuje razdoblje ekspanzivnih fiskalnih politika. Ovo razdoblje obilježiće više kamatne stope, vjerovatne niže cijene nekretnina, te niže cijene ostalih klasa ulaganja, uz solidno tržište rada. Ukratko, možemo očekivati da će prinosi na investicijske klase koje generišu novčani tok malo porasti.
