Promocija reindustrijalizacije na lokalnom nivou, odnosno industrije kao motora lokalnog ekonomskog razvoja, bila je u fokusu konferencije o temi „Industrija i infrastruktura za lokalni ekonomski razvoj u BiH”, organizirane u Sarajevu.
Sudionicima skupa predstavljeni su različiti aspekti razvoja industrije, infrastrukture i energetske tranzicije kao ključnih pitanja, obuhvaćenih dvogodišnjim istraživanjem o socioekonomskim razvojnim potrebama u lokalnim zajednicama u BiH, koje podržava Mreža za izgradnju mira u okviru programa “Snaga lokalnog”.
Kako je novinarima u pauzi konferencije kazao prof. dr. Ante Domazet, istaknuti ekspert u spomenutoj oblasti i uvodničar konferencije, industrija se nakon dužeg vremena zapuštenosti i zanemarivanja vraća u fokus ekonomskog razvoja u BiH, što, između ostalog, korespondira i s Agendom Ujedinjenih nacija (UN) za održivi razvoj do 2030. godine.
“Snažna industrija generira radništvo i srednji sloj koji utiče na socijalnu koheziju svakog društva”, istaknuo je Domazet, podsjećajući kako industrija danas poprima adekvatnije mjesto kada se radi o razvojnim dokumentima u BiH, te da je u tom pogledu veoma važno da lokalne jedinice, gradovi i općine daju najočitije primjere uspješnog provođenja industrijskog razvoja.
Precizirao je kako o tome svjedoče ‘šampioni razvoja’, jedinice lokalnog nivoa kao što su – Gradačac, Tešanj, Gračanica i Konjic, kao i sarajevske općine – Hadžići, Vogošća, Ilijaš i Novi Grad, te Laktaši, Kotor Varoš, Prijedor, Grude, Široki Brijeg…
“Današnja industrija neće biti industrija visokih dimnjaka, industrija koja zagađuje i proizvodi ogromne količine niskoproduktivnih roba, s niskim sadržajem dodane vrijednosti i velikim utroškom prirodnih resursa. To treba da bude industrija zasnovana na znanju, visokoj produktivnosti i energetskoj transformaciji/dekarbonizaciji, kao i na racionalnoj upotrebi prirodnih resursa i što većoj inkluzivnosti”, kazao je, između ostalog, Domazet.
Voditeljica spomenutog istraživanja i menadžerica u Mreži za izgradnju mira Elma Demir podsjetila je kako je istraživanjem obuhvaćeno 25 općina u BiH, te da su mapirane potrebe privatnog sektora i građana kada se radi o različtim aspektima socioekonomskog razvoja.
“Ono što je istraživanje pokazalo jeste da postoje dobri primjeri razvoja i da su ti primjeri direktno vezani za procese reindustrijalizacije u određenim lokalnim sredinama”, pojasnila je Demir, navodeći kako projekat Snaga lokalnog ističe potrebu i interes da se lokalne zajednice jačaju i da se što više sredstava ulaže na tom nivou, gdje se nova društvena vrijednost stvara i gdje građani i građanke žive i rade.
Na značaj reindustrijalizacije na zdravim osnovama ukazao je i Damir Miljević iz Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET), potcrtavajući kako je energetska tranzicija glavna tema na globalnom nivou, prvenstveno iz razloga zaštite od klimatskih promjena, kao i promjene cjelokupne geopolitičke situacije kada se radi o energiji i energentima.
“Nažalost BiH ‘priča’ da se bavi energetskom tranzicijom, a u suštini ne radi baš puno na tome, osim što, nevoljko, ispunjavamo zahtjeve Evropske unije u tom segmentu”, smatra Miljević.
Istovremeno, navodi kako BiH u regionu ima najviše resursa kada se radi o obnovljivim izvorima energije, uključujući sunce, vjetar i hidrotencijal, a što, kako ističe, predstavlja veliku razvojnu šansu za zemlju i njene građane.
Rad konferencije, koja je okupila aktere iz poslovnog sektora, javnih institucija, civilnog društva i medija, organiziran je u sklopu tri panela, a prvi je posvećen iskustvima uspješnih kompanija i privlačenju investicija, drugi je fokusiran na energetsku tranziciju i procese zelene transformacije, dok je treći panel posvećen infrastrukturi u funkciji lokalnog ekonomskog razvoja.
Kako je najavljeno, istraživanje, koje je bilo u fokusu konferencije, bit će nastavljeno u okviru deset bh. općina, s naglaskom na energetsku tranziciju i druge ravojne aspekte značajne za različite lokalne sredine u BiH.
