Ekonomisti očekuju da će Federalne rezerve (Fed) podići ključne kamatne stope treći put zaredom, i to za najmanje 0,75 procentnih poena, kako bi ohladili “podgrejanu” američku ekonomiju.
Inflacija u SAD nastavila je da pada drugi mjesec uzastopno, pa je nakon 9,1 posto u junu i 8,5 posto u julu stigla do 8,3 procenta u avgustu. Ipak, usporavanje rasta cijena manje je nego što se prvobitno očekivalo.
Fed je krajem jula odobrio povećanje kamatnih stopa drugi mjesec zaredom za novih 0,75 posto. Tako je ukupan rast kamata u junu i julu iznosio 150 baznih poena, što je najviše još od ranih osamdesetih godina.
Ukupna referentna stopa na federalne fondove trenutno je na nivou između 2,25 i 2,5 posto. Novom odlukom podigla bi se na novi ciljani raspon od najmanje tri do 3,25 posto.
“Inflacija u SAD lagano usporava, ali je još uvjek na visokom nivou. Za nas ekonomiste to nije ništa neobično, posebno u svijetlu činjenice kako se sprovodila monetarna politika u prethodnih nekoliko godina. Uvjek u inflatornim uslovima centralne banke pokušavaju da obuzdaju te inflatorne pritiske povećanjem kamata. Ono što se očekuje ovoga puta je povećanje kamatnih stopa za 75 baznih poena, što je 0,75 posto. Imajući u vidu visok nivo neizvjesnosti, kako ekonomskih tako i neekonomskih faktora, za očekivati je da se ovaj trend nastavi i u narednim mjesecima”, ocenjuje u razgovoru za Biznis.rs profesor Beogradske bankarske akademije Dejan Erić.
Na pitanje do kog nivoa bi kamate mogle da rastu i u kom vremenskom periodu, naš sagovornik kaže da je teško i nezahvalno odgovoriti na to jer kreatori ekonomske, a posebno kreditno-monetarne politike, prate čitav set ekonomskih indikatora prilikom donošenja odluka o podizanju ili smanjivanju kamatne stope.
„Jedno je sigurno, one su trenutno usmjerene ka obuzdavanju inflacije, ali i ‘povratku’ investicija u finansijske instrumente indeksirane u dolarima“, smatra Erić.
Povećanje kamatnih stopa u ovom momentu je prevashodno anti-inflatornog karaktera, kaže on i dodaje da inflacija pogađa sve sektore društva Sjedinjenih Američkih Država – kako privredu, tako i javnu upravu i najšire slojeve stanovništva.
“Za one učesnike privrednog i društvenog života koji su na strani ‘dužnika’ povećanje kamatnih stopa podrazumijeva dalji rast obaveza po osnovu otplate uzetih kredita. Međutim, sa druge strane, za investitore je ovo povoljna vijest, zato što rastu stope prinosa na skoro sve finansijske instrumente, posebno instrumente duga. Paralelno sa tim, ne smijemo ispustiti iz vida ni faktor jačanja dolara, koji pogoduje rastu sklonosti ka uvozu američkih građana (roba iz uvoza postaje jeftinija), ali pogađa izvoznike koji ostvaruju manje prihode od planiranih”, ocjenjuje profesor Beogradske bankarske akademije.
Iako se u regionu Zapadnog Balkana više pažnje pridaje ključnim kamatama Evropske centralne banke, veliki uticaj imaju i kamatne stope Feda.
“Na prvi pogled, neko ko je laik mogao bi da kaže – ‘ma šta nas briga šta radi Fed’ i kolike su kamatne stope u SAD. Ali, kao što možete uočiti, to više ni laici ne govore. Razlog je više nego jasan – više finansijskih i ekonomskih kriza koje su počele ‘tamo negdje’ vrlo brzo su se prelile na ostale dijelove svijeta i pogodile mnoge zemlje, uključujući i naš region”, ističe Dejan Erić.
“Bez ikakve dileme, svijet finansija je globalan i tijesno povezan. Tačno je da se u našem regionu, koji je više vezan za euro, veća pažnja posvećuje kretanju kamatnih stopa na ovu valutu i merama koje povlači ECB. Ali, upravo usljed visoke međuzavisnosti savremenih finansijskih tržišta i sistema treba tijesno pratiti zbivanja u SAD, pošto se vrlo brzo prenose i prelivaju na cijeli svijet, naravno uključujući i EU, naš region i Srbiju”, zaključuje profesor Beogradske bankarske akademije.
Kamate nastavljaju da rastu i u Evropi
Prije dvije nedjelje sa zaoštravanjem monetarne politike i povećanjem kamatnih stopa nastavile su Evropska centralna banka (ECB). Na svojoj sjednici održanoj 8. septembra, ECB je podigla tri ključne kamatne stope za po 75 baznih poena. Nakon najnovijeg povećanja kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju povećane su na 1,25 posto, 1,50 i 0,75 posto respektivno.
