Nakon dugogodišnjeg istrajavanja na niskim kamatnim stopama s ciljem pojeftinjavanja kredita i poticanja pandemijom korona virusom usporene ekonomske aktivnosti, Evropska centralna banka konačno se suočila s istinom da takva taktika nije polučila rezultat i pod pritiskom galopirajuće inflacije odlučila se za promjenu svoje monetarne politike.
Inflatorni udar
“Stručnjaci Eurosistema revidirali su osnovne projekcije inflacije znatno naviše. Te projekcije upućuju na zaključak da će inflacija još neko vrijeme ostati neželjeno visoka.
Međutim, očekuje se da će sporiji rast troškova energije, postepeno otklanjanje poremećaja snabdijevanja povezanih s pandemijom korona virusa i normalizacija monetarne politike prouzrokovati smanjenje inflacije.
U novim projekcijama stručnjaka Eurosistema predviđa se godišnja stopa inflacije od 6,8 posto u 2022. i njeno smanjenje na 3,5 posto u 2023. te na 2,1 posto u 2024. godini, što je više nego što je bilo predviđeno u projekcijama iz marta. To znači da se predviđa da će ukupna inflacija na kraju projekcijskog perioda biti na nivou koji je neznatno viši od cilja Upravnog vijeća. Predviđa se da će inflacija, bez energije i hrane, u prosjeku iznositi 3,3 posto u 2022., 2,8 posto u 2023. i 2,3 posto u 2024. godini, što je također više nego što je bilo predviđeno u martovskim projekcijama“, navodi se u saopćenju Upravnog vijeća ECB-a kojim se obrazlažu posljednje odluke tog tijela o monetarnoj politici.
Ocjenjujući rusku agresiju na Ukrajinu kao glavni katalizator negativnih evropskih i globalnih ekonomskih kretanja, koji izaziva poremećaje u trgovini i manjkove materijala te doprinosi rastu cijena energije i sirovina, Vijeće ipak smatra da postoje uvjeti za nastavak ekonomskog rasta “zbog ponovnog otvaranja ekonomije, snažnog tržišta rada, fiskalne podrške i ušteđevine nastale tokom pandemije“.
“Očekuje se da će ekonomska aktivnost ponovo rasti kada uticaj trenutnih nepovoljnih faktora oslabi. Takva očekivanja u glavnim crtama potvrđuju projekcije stručnjaka Eurosistema, u kojima se predviđa godišnja stopa rasta realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) od 2,8 posto u 2022., 2,1 posto u 2023. i 2,1 posto u 2024. godini. U odnosu na projekcije iz marta, izgledi su za 2022. i 2023. revidirani znatno naniže, a za 2024. naviše“, ističe se u saopćenju Vijeća, koje je, kako se pojašnjava, “na temelju svoje nove procjene odlučilo poduzeti daljnje korake u normalizaciji monetarne politike“.
Prvi od tih koraka je obustava Programa kupovine vrijednosnih papira (APP – Asset Purchase Programme) od 1. jula ove godine, s tim što Upravno vijeće namjerava i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP-a nakon što počne povećavati ključne kamatne stope ECB-a “onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje uvjeta obilne likvidnosti i primjerene monetarne politike“.
Kada je, pak, riječ o Hitnom programu kupovine zbog pandemije (PEPP – Pandemic Emergency Purchase Programme), Upravno vijeće namjerava reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa barem do kraja 2024. godine, uz napomenu da “u svakom slučaju, budućim postepenim zatvaranjem portfelja PEPP-a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan uticaj na primjerenu monetarnu politiku“.
“Dođe li ponovno do fragmentacije tržišta povezane s pandemijom, reinvestiranje u sklopu PEPP-a može se u svakom trenutku prilagoditi u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija. Neto kupovine u sklopu PEPP-a mogu ponovno početi ako to bude potrebno za odgovor na negativne šokove povezane s pandemijom“, preciziraju iz Vijeća.
Što se, pak, tiče ključnih kamatnih stopa ECB-a, Vijeće je zaključilo da su ispunjeni uvjeti za njihovo povećavanje i to za 25 baznih bodova u julu i za najmanje još toliko u septembru, s tim što će “kalibriranje povećanja stopa ovisiti o posavremenjenim srednjoročnim inflacijskim izgledima, a budu li oni nepromijenjeni ili gori, na septembarskom sastanku o monetarnoj politici bit će primjereno više povećati stope“.
“Na osnovu svoje trenutne procjene, Upravno vijeće očekuje da će u periodu poslije septembra biti primjereno postepeno i postojano daljnje povećavanje kamatnih stopa. U skladu s opredijeljenošću Upravnog vijeća za postizanje ciljanog nivoa inflacije od dva posto u srednjoročnom periodu, dinamika prilagođavanja monetarne politike ovisit će o novim podacima i njegovoj procjeni kretanja inflacije u srednjoročnom periodu“, ostavlja Vijeće prostor za dodatne korekcije referentnih kamatnih stopa.
Mada je logično očekivati da će se “odmrzavanje“ referentnih kamatnih stopa ECB-a reflektirati na kamatnu politiku bosanskohercegovačkih banaka, čije su matice mahom u zemljama eurozone, domaći bankari za sada se decidno ne izjašnjavaju na koji način i u kojem obimu će se prilagođavati novoj evropskoj finansijskoj strategiji. Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, s druge strane, odgovarajući na pitanja o uticaju odluke ECB-a o povećanju referentnih kamatnih stopa odraziti na domaći bankarski sektor, odnosno poslovnu politiku krovne bosanskohercegovačke finansijske institucije u kontekstu negativne kamatne stope na depozite iznad obavezne rezerve, poručuje da će se stvari razvijati po svojevrsnom automatizmu.
Uticaj na BiH
“ECB nakon niza godina primjene (ultra)ekspanzivne monetarne politike radi ublažavanja negativnih efekata prvo globalne ekonomske krize, a zatim i pandemije virusa COVID-19, počinje sa ciklusom pooštravanja monetarne politike kao posljedice snažno rastuće inflacije u eurozoni.
Rast referentne kamatne stope ECB-a te posljedični porast kamatnih stopa i prinosa na euro finansijskim tržištima, imat će za posljedicu postepeni rast kamatnih stopa domaćeg bankarskog sektora, kako aktivnih, tako i pasivnih.
Centralna banka je svoju stopu naknade na višak iznad obavezne rezerve banaka vezala za ECB-ovu depozitnu stopu, pa će se njeno usklađivanje izvršiti automatski, do eventualno neke nove buduće odluke CBBiH o stopi naknade”, kaže Softić za Business Magazine, podsjećajući da stopa naknade na sredstva iznad obavezne rezerve deponovana u CBBiH trenutno iznosi -0,75 posto.
Kada je riječ o realnom dometu povećanja referentnih kamatnih stopa kao mehanizma za suzbijanje inflacije, on konstatira da “ključni instrument monetarne politike centralnih banaka predstavljaju izmjene referentne kamatne stope” i da se “povećanjem te stope u uslovima inflacije djeluje na suzbijanje agregatne tražnje (potrošnje i investicija), što u konačnom dovodi do suzbijanja inflacije”.
“Specifičnost trenutne inflacije u eurozoni je ta da je riječ o cost push inflaciji, uzrokovanoj šokovima na strani ponude usljed poremećaja u lancima snabdijevanja i konfliktom u Ukrajini, koja je propraćena usporavanjem privrednog rasta.
Međutim, i u takvim uslovima restriktivna monetarna politika putem rasta kamatnih stopa je osnovna poluga za suzbijanje rastuće inflacije i za očekivati je da će ECB, kao kredibilna renomirana centralna banka, primijeniti odgovarajuće mjere da suzbije inflaciju u skladu sa svojim mandatom”, optimista je Softić.
Govoreći, pak, o mjerama kojima Centralna banka može i nastoji doprinijeti ublažavanju uticaja globalne inflacije na BiH, on ističe da, iako u aranžmanu valutnog odbora ima ograničen instrumentarij monetarne politike, ni CBBiH neće skrštenih ruku promatrati inflatorna kretanja.
“CBBiH će obaveznu rezervu, kao instrument monetarne politike koji ima operativno na raspolaganju, pažljivo kalibrirati u svim aspektima, u zavisnosti od analiza i procjena budućih kretanja svih relevantnih indikatora, uključujući i inflaciju.
Kao zemlja sa fiksnim kursom prema euru, BiH u najvećoj mjeri ima inflaciju usklađenu sa inflacijom eurozone, tako da će usporavanje inflacije primarno zavisiti od tempa kojim ECB svojim mjerama bude suzbila inflaciju”, zaključuje Softić.
