Mada se širom svijeta ruska agresija na Ukrajinu tretira kao glavni katalizator negativnih ekonomskih kretanja, u slučaju Bosne i Hercegovine, ako je vjerovati zvaničnoj statistici, ta korelacija za sada nije naročito vidljiva, pogotovo kada je riječ o obimu i strukturi vanjske trgovine. Dapače, pokazatelji Vanjskotrgovinske komore (VTK) ukazuju na trendove suprotne očekivanim efektima ukrajinskog rata na bosanskohercegovačku robnu razmjenu sa svijetom i ekonomiju u cjelini
Oporavak aktivnosti
U skladu sa pokazateljima spoljnotrgovinske razmjene, evidentan je oporavak ekonomske aktivnosti, s obzirom da je 2021. godina bila teška zbog pandemije.
Suštinski, ukrajinska kriza nije posebno uticala na bh. spoljnu trgovinu. Izvoz je povećan u sve zemlje glavne trgovinske partnere, a isto tako i uvoz. Glavni spoljnotrgovinski partneri su zemlje EU, CEFTA te Turska i Kina iz kategorije ostalih zemalja.
Obim za pet mjeseci ove godine je bio oko 19 milijardi KM i veći je za 5,6 milijardi KM ili 42 posto u odnosu na isti period prošle godine. Izvoz iz BIH je iznosio oko 7,5 milijardi KM i veći je za 2,3 milijarde ili za 42,5 posto u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz je iznosio oko 11,3 milijarde i veći je za 3,4 milijarde ili za 42 posto u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je 67,9 posto, a saldo je negativan i iznosi -3,6 milijardi KM”, preciziraju iz VTK, prema čijoj statistici su glavna pojedinačna izvozna tržišta za proizvode iz Bosne i Hercegovine u prvih pet ovogodišnji mjeseci bili Njemačka (1,13 milijardi KM izvoza), Hrvatska (1,09 milijardi KM) i Srbija (1,06 milijardi KM), dok smo u tom periodu najviše robe uvezli iz istih zemalja, s tim što na uvoznoj strani prednjači Hrvatska (1,89 milijardi KM uvoza), a slijede je Srbija (1,63 milijarde KM) i Njemačka (1,04 milijarde KM).
Ozbiljnije nije narušena čak ni vanjskotrgovinska razmjena sa Rusijom, koja je do kraja maja dostigla ukupnu vrijednost od blizu 209 miliona KM (u cijeloj prošlog godini iznosila oko 385 miliona KM), od čega se oko 13 miliona KM odnosi na izvoz (u 2021. bio oko 108 miliona KM), a nešto manje od 196 miliona KM na uvoz (lani iznosio 277,5 miliona KM). Štaviše, iz podataka VTK vidljivo je da je BiH u 2022. intenzivirala uvoz iz Rusije, koji je praktično udvostručen u odnosu na prethodnu godinu, dok je plasman bh. proizvoda u suprotnom smjeru drastično smanjen, tako da djeluje da je BiH pod tihim ruskim ekonomskim sankcijama, mada zvanično nije svrstana na kremaljsku listu neprijateljskih zemalja. Na izvoznoj strani u periodu januar – maj 2022. dominantni su bili farmaceutski proizvodi (pet miliona KM) i voće (3,7 miliona KM), dok je u uvozu neprikosnovena mineralna goriva i ulja (179,5 miliona KM). Tokom cijele 2021. godine, izvoz bh. farmaceutskih proizvoda na rusko tržište premašio je vrijednost od 81miliona KM, dok je, istovremeno, prošlogodišnji uvoz ruskih mineralnih goriva iznosio oko 228,5 miliona KM, što je također prilično indikativan podatak u kontekstu dileme o tome ko je pod čijim ekonomskim snakcijama…
S druge strane, potcrtavajući činjenicu da se negativan uticaj ukrajinskog rata na bosanskohercegovačku ekonomiju u cjelini ogleda kroz rastuću inflaciju, koja prema posljednjim podacima iznosi 14,4 posto, nošenu poskupljenjima osnovnih životnih namirnica, energenata i repromaterijala, iz VTK konstatiraju da “sve ukazuje da će se takvo stanje nastaviti na svjetskom nivou i u budućem periodu, pa samim tim neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu”, ali opažaju da domaća privreda za sada vrlo uspješno odolijeva inflatornim udarima.
Inflatorna kretanja
“Negativni efekti ukrajinske krize u BiH se najviše primjete u opštem rastu cijena, a prvenstveno se odnose na ‘divljanje’ cijena nafte i naftnih derivate, kao i poskupljenje plina, gdje posljedice trpi stanovništvo, ali i privreda.
Trenutna situacija prouzrokovana ukrajinskom krizom dovela je do visoke stope inflacije, ali nije značajno uticala na privredu i spoljnu trgovinu. Prema dostupnim podacima, zaključno sa majem ove godine, svi makroekonomski parametri su povećani (izvoz, uvoz,obim pokrivenost uvoza izvozom). Također, svi sektori privrede su zaključno s tim mjesecom povećali izvoz u odnosu na isti period prošle godine”, naglašavaju iz VTK.
Na pitanje o mogućnostima da se država odrekne dijela svojih prihoda kako bi usporila inflaciju, odnosno svrsishodnosti eventualnog privremenog ukidanja ili snižavanja akciza na gorivo te uvođenja diferencirane stope PDV-a, iz VTK upozoravaju da “značajan pad kupovne moći implicira da bi vlasti morale povesti računa i iznaći način kako suzbiti inflaciju, dok bi višak novca prikupljenog od indirektnih poreza trebao biti vraćen građanima”.
“Brojna poskupljenja dovela su do toga da je na ime indirektnih poreza prikupljeno oko 1,2 milijarde KM, što je više od planiranog. Taj novac se može i treba iskoristiti za povećanje plata i penzija.
Cijene goriva su visoke i evidentan je trend rasta do četiri KM, a prema prognozama za budući period čak i do pet-šest KM. Po pitanju akciza može se dosta toga uraditi. Akciza na dizel je 0,30 KM, putarina je 0,15 KM, taksa za autoputeve je 0,25 KM, što je ukupno opterećenje od 0,70 KM – kada se na to doda PDV, nameti iznose oko 1,20 KM po litri goriva. Vlasti trebaju učiniti sve da dođe do smanjenja akciza i da se za obračun PDV-a na naftne derivate koristi ona cijena koja je bila aktuelna kada je projektovan budžet. Na osnovu toga, ako je prilikom projektovanja budžeta cijena bila oko dvije KM, a sada je veća od tri KM, već se pojavljuje razlika od oko 0,20 KM, što bi moglo automatski dovesti do smanjenja cijene goriva, a kada bi se tome dodalo obustavljanje plaćanje akciza, tada bi cijene bile niže za 0,50 do 0,60 KM po litru, što bi se itekako pozitivno odrazilo na privredu i stanovništvo.
Spoljnotrgovinska komora vlastima u BiH upućuje prijedloge i inicijative, ali na njihovo usvajanje ne možemo uticati. Uvođenje diferenciranih stopa PDV-a na osnovne životne namirnice (hljeb, brašno, ulje, mlijeko i mliječne proizvode), opremu za bebe i lijekove svakako bi bila značajna mjera, jer bi stopa poreza u tom slučaju bila niža od 17 posto, što bi ublažilo negativne ekonomske posljedice i rasteretilo socijalno osjetljive kategorije”, poručuju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
