Neizvjesno je da li će banke u BiH povećati kamatne stope

Nakon odluke Evropske centralne banke da inflaciju pokuša obuzdati gašenjem svog programa stimulativnog otkupa državnih obveznica i podizanjem referentnih kamatnih stopa za 0,25 posto u julu i za najmanje još toliko u septembru, nameće se pitanje kako će taj potez uticati na poslovnu, prvenstveno kreditnu, politiku banaka u BiH, čije su matice većinom locirane na području eurozone. Komentirajući tu dilemu, Siniša Adžić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH, konstatira da postoje razlozi za povećanje kamatnih stopa, ali i za njihovo zadržavanje na istom nivou.

127
EURIBOR Mortgage concept of Home Loan Benchmark rising

Evropska centralna banka (ECB) za juli je najavila gašenje svog programa podsticaja ekonomije eurozone putem stimulativnog otkupa državnih obveznica, nakon čega će uslijediti podizanje referentnih kamatnih stopa – julsko od 0,25 posto i septembarsko od još najmanje toliko.

ECB je krajem marta stopirao krizni pandemijski program kupovine obveznica (PEPPPandemic emergency purchase programme), vrijedan 1,85 biliona eura, a redovni program (APP – Asset Purchase Programme) trebao je biti ugašen tek najesen, ali je takav terminski plan poremećen rastućom inflacijom koja je u eurozoni još u maju dostigla rekordnih 8,1 posto.ECB je istovremeno podigao i prognoze inflacije sa 5,1 na 6,8 posto u ovoj, sa 2,1 na 3,5 posto u idućoj i sa 1,9 na 2,1 posto u 2024. godini. S druge strane, ECB u ovoj godini sada očekuje rast ekonomije eurozone od 2,8 posto, za razliku od martovske procjene od 3,7 posto, dok je prognoza za iduću godinu korigirana sa 2,8 na 2,1 posto, što je i očekivana stopa rasta za 2024. godine, za koju su projekcije ostale iste kao i početkom proljeća.

Uticaj na BiH

“To znači da internacionalne banke imaju osnov da preispitaju svoje planove rasta i svoje kreditne politike, kako bi svoje ambicije prilagodili novim tržišnim realnostima”, kaže za Business Magazine Siniša Adžić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH, komentirajući odluku ECB-a o povećanju referentnih kamatnih stopa kroz prizmu njenih mogućih refleksija na bosanskohercegovački bankarski sektor, odnosno na poslovnu politiku banaka koje djeluju u našoj zemlji, prvenstveno u kontekstu intenziteta i strategije njihove kreditne aktivnosti.Na pitanje o tome šta klijenti bh. banaka mogu očekivati od ove mjere ECB-a u smislu njenog uticaja na kreditne, ali i kamate na štedne depozite, Adžić odgovara konstatacijom da “postoje razlozi za povećanje kamatnih stopa, ali i za njihovo zadržavanje na istom nivou”.

“U Bosni i Hercegovini se najviše koristi šestomjesečni Euribor, koji zapravo predstavlja kamatnu stopu po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac na šest mjeseci. Njegova vrijednost se krajem prošle godine kretala na nivou od -0,54 posto, dok je već sada, zbog prisustva jake inflacije, geopolitičke nestabilnosti i rata,dostigla 0,083 posto. Poslije dugog niza godina, šestomjesečni Euribor je izašao iz negativne zone. On se uzima kao početna kamatna stopa prilikom određivanja iznosa varijabilne kamatne stope. S tim u vezi, svi krediti sa ugovorenom varijabilnom kamatnom stopom koji su vezani za Euribor automatski će postati skuplji, što znači da će klijenti u budućem periodu plaćati veće iznose anuiteta.

Sa druge strane, banke trenutno imaju velike obaveze i troškove vezane za depozite, jer trenutno plaćaju Centralnoj banci negativnu naknadu za držanje sredstava, a Agenciji za osiguranje depozita naknadu za osiguranje depozita, koje zbirno iznose od 0,78 do 1,03 posto.

Očekujemo povećanje Deposit Facility Rate (stopa depozita) i rast na pozitivan iznos, te bi u tom slučaju banke plaćale samo naknadu za osiguranje depozita. To bi omogućilo bankama zadržavanje kamatnih stopa na istom nivou.

Drugi, veoma važan razlog je uticaj ponude i tražnje za kreditima. Naime, veliki broj banaka koji posluju na tržištu BiH, sa jedne strane, a mali broj investicionih i razvojnih projekata, sa druge strane, utiču na definisanje kamatne politike u dijelu kredita, a onda posljedično i depozita. Borba za održavanje visine kreditnog portfolija natjerat će banke da budu konkurentne u dijelu visine kamatne stope, to jest da nastoje da ne povećavaju kamatne stope.

Treći razlog su različiti izvori iz kojih se banke finansiraju – i danas je veliki raspon kamatnih stopa na tržištu BiH, jer su ulazni parametri potpuno različiti.

To znači da je nezahvalno donositi generalne zaključke u procjenama. Sigurno je da će banke imati potpuno različit pristup i kamatne stope će biti definisane različito, od banke do banke, kao i do sada”, objašnjava Adžić.

Kada je, pak, riječ o realnom dometu povećanja referentne kamatne stope ECB-a kao mehanizma za suzbijanje inflacije, što je proklamovani cilj te mjere, Adžić nije pretjerani optimista, a njegova skepsa s tim u vezi prvenstveno se temelji na popriličnom lutanju američke centralne banke (Fed) i ECB-a u proteklim mjesecima, čiji je stav, kako podsjeća, “prošle godine bio da je inflacija prolaznog karaktera i da se njen glavni uzrok nalazi na strani nedovoljne ponude roba”.

“Podsjetimo se izjava o epidemiološkim restrikcijama, nedostatku poluprovodnika, poremećaju u trgovačkoj logistici, transportu itd. Sad se rusko-ukrajinski rat okrivljuje za rast inflacije. Međutim, po ekonomskoj teoriji, inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen, tj. ona nastaje kada je u opticaju suviše mnogo novca, a u isto vrijeme suviše malo roba i usluga.

Niko od zvaničnika Fed-a i ECB-a nije javno spominjao ili priznao da su oni kreirali inflaciju štampanjem ogromne količine dolara i eura nakon početka pandemije. Cijenama je trebalo vremena da uspostave vezu sa povećanjem količine novca i nakon što je novac počeo u većoj mjeri da se koristi za kupovinu roba nakon pandemije, pojavila se i inflacija.

Takođe, ekonomska teorija je potvrdila i da rast kamatnih stopa usporava tražnju za kreditiranjem, što posljedično usporava ponudu roba i usluga, kao i samu potrošnju. Ovo opet dovodi postepeno do nižeg ekonomskog rasta. Međutim, dobro vođena monetarna politika i prilagođavanje koje pravi ravnotežu između ponude i tražnje uz odgovarajući privredni rast, može da bude uspješna”, ističe Adžić, zaključujući da je “trenutno jako teško predvidjeti efekte najavljenih povećanja referentnih kamatnih stopa u Evropskoj uniji”.

Negativni trendovi

Osvrćući se na uticaj same inflacije, neovisno o posljednjoj mjeri ECB-a, na kreditnu i općenito poslovnu politiku domaćih banaka, on potcrtava da su “banke u BiH izuzetno likvidne i visoko kapitalizovane te nisu u velikoj mjeri izložene rizicima poput banaka u razvijenim zemljama, jer je struktura bilansa takva da su uglavnom opredjeljene za komercijalne bankarske poslove na domaćem tržištu”. Uz to, kako dodaje, nisu u velikoj mjeri izložene ni ulaganjima koja su pod uticajem turbulentih promjena na međunarodnim finansijskim berzama.

“Međutim, inflacija može imati uticaj, jer poskupljenje roba i usluga utiče na kreditnu sposobnost, kako pravnih, tako i fizičkih lica. Pošto kod rastuće inflacije cijene roba i usluga rastu brže od rasta plata, stanovništvo će biti prinuđeno da troši više nego ranije, te se može desiti da određeni klijenti dođu u kašnjenje i teškoće pri otplati kreditnih zaduženja.

To može dalje ciklično dovesti do pooštravanja kreditne politike banaka, što opet vodi manjem rastu kreditne aktivnosti i daljem usporavanju privrednog rasta”, naglašava Adžić.

Koliko je domaći bankarski sektor trenutno blizu ili daleko od vrzinog kola te vrste, najpouzdanije ilustriraju aktuelni trendovi na polju kreditne aktivnosti i nivoa depozita u bh. bankama. Kako precizira Adžić, tokom posljednje tri godine prije pandemije (2017. – 2019.) prosječna stopa rasta depozita u BiH iznosila je 9,87 posto, a prosječna stopa rasta kredita 6,33 posto. Na kraju 2020., rast depozita smanjen je na 4,88 posto, a krediti su skliznuli u minus od 2,05 posto u odnosu na 2019. godinu. Prošlogodišnji rast depozita vratio se na nivo približan predpandemijskom, ali je rast kredita iznosio svega 3,59 posto, uslijed činjenice da su banke u tom periodu značajno pooštrile kreditne politike za pravna lica, dok su krediti stanovništu bili u osjetnom porastu.

“Na kraju aprila 2022., depoziti u BiH bilježe pad od 3,44 posto u odnosu na kraj 2021. godine, zbog nestabilne geopolitičke situacije, te je određen iznos depozita iskorišten za kupovinu materijalnih dobara – u prvom redu stanova ili zemljišta, što je opet uticalo na veliki porast cijena nekretnina u zemlji.

Trend rasta i struktura kredita je na nivou 2021. godine, odnosno, i dalje je brži rast kreditiranja stanovništva u odnosu na privredu.

Bez rasta kredita domaćoj privredi nije moguće očekivati značajan privredni rast. Naša zemlja je uvozno orijentisana, te povećanje potrošnje od stane stanovništva doprinosi punjenju budžeta, ali veću korist od toga imaju strana preduzeća od kojih uvozimo. Bez razvoja domaće privrede i podsticanja izvoza, neće doći do boljeg ekonomskog položaja zemlje”, upozorava pritom Adžić.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here