Tokom posljednjeg sastanka s rukovodstvom Međunarodnog monetarnog fonda, predsjedavajući Savjeta ministara izrazio je žaljenje što Bosna i Hercegovina trenutno nema aranžman sa MMF-om. Istovremeno, stručnjaci smatraju da nismo u mogućnosti da se borimo ni s postojećim zaduženjima. Prognoze su da naredni aranžman možemo očekivati tek naredne godine.
Privreda Bosne i Hercegovine trenurno nije u stanju da vrati ni dosadašnji javni dug koji iznosi 13 milijardi maraka, smatra ekonomista Zijad Džaferović. Ako znamo strukturu potrošnje javnih zaduženja, kaže, nema potrebe ni za novim aranžmanom sa MMF-om.
“Ono čega se bh. građani i bh. ekonomisti plaše jeste način servisiranja ovako visokih dugova. Ko će servisirati u konačnici ovaj dug? Takođe MMF je zabrinut, kao i građani BiH, o tome što se najavljuje prenos ovlasti sa državne razine Uprave za indirektno oporezivanje na entitetski nivo, što bi dodatno pogoršalo ovu problematiku”, ističe Zijad Džafić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.
Ekonomisti smatraju da nije problem ni zaduženje, već kako će se koristiti ti krediti. Ukoliko se koriste za administraciju i neproduktivne ili niskoproduktivne aktivnosti, smatraju, u tom slučaju bolje da se ne zadužujemo.
“Mi imamo pristup tim sredstvima uz nisku kamatnu stopu, pogotovo u ovom okruženju visoke inflacije, koja će se po svemu sudeći povećavati tako da je odlično vrijeme da se zadužimo, ali opet ne po svaku cijenu”, kaže Muharem Karamujić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Većina zemalja u svijetu, uključujući i BiH, može u svakom trenutku krenuti u aranžman s MMF-om ako su ispunjeni obostrani uslovi koje predstavlja MMF. U ovom trenutku nema razloga za sklapanje novog aranžmana s MMF-om, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić. Kaže, izborna je godina i nemamo pripremljen set socioekonomskih reformi koje bismo trebali da ispunimo u kratkom roku.
“Mislim da naredni aranžman s MMF-om možemo očekivati tek 2023. godine i to je logično, jer vjerovatno MMF planira da ima novu vlast ili da ima novu konfiguraciju vlasti sa kojima bi mogao pripremiti određene reformske pakete, strukturne ekonomske reforme, sa ciljem ostvarivanja viših stopa ekonomskog rasta”, navodi Čavalić.
Dosadašnja saradnja BiH sa MMF-om nema pozitivnu stranu. Ono što obećamo MMF-u u pismu namjere – ne realizujemo na kraju aranžmana, kaže urednik portala Kapital.ba Siniša Vukelić. Smatra da vlasti ne trebaju novi aranžman, jer novca ima zahvaljujući enormanom prihodu od divljanja cijena na tržištu.
“Kada presuše ti domaći izvori prihoda koji su privremenog karaktera zbog inflacije. Ukoliko se to desi, onda će ponovo morati sklopiti aranžman s MMF-om i vjerovatno će to biti aranžman kao i svi prethodni- dobijete prvu tranšu, obećate mnoštvo stvari, na kraju ne ispunite to što je potrebno i taj aranžman se prekine”, ističe Vukelić.
Jasni ciljevi i ideje upravo nedostaju BiH, smatraju stručnjaci. Informacione tehnologije, turizam, proizvodnja zdrave hrane značajne su visokoproduktivne ekonomske djelatnosti za kojim postoji potražnja u svijetu, a koje je neophodno specijalizovati u BiH.
