Globalna inflacija, energetska kriza i rat u Ukrajini, tri su faktora koja nose negativne ekonomske posljedice po Bosnu i Hercegovinu, kao i region zapadnog Balkana. Ono što posebno zabrinjava jeste mogućnost stagflacije (stanje u kojem bruto domaći proizvod stagnira ili opada, dok ekonomija istovremeno trpi visoku inflaciju i rast nezaposlenosti, op.a.) na globalnom i na nivou Bosne i Hercegovine, upozorenje je iz Redovnog ekonomskog izvještaja Friedrich Naumann fondacije.
Uticaj rata
Sve do 70-ih godina prošlog vijeka, u ekonomskoj teoriji se smatralo da je istovremeno nemoguće imati i inflaciju i rast nezaposlenosti. Jedna pojava je isključivala drugu. Ako imate nezaposlenost, država se treba zadužiti ili printati novac, koji će se iskoristiti da se pokrenu, recimo, građevinski radovi, kroz koje će se zaposliti oni radnici bez posla, čime se stimuliše ekonomija i smanjuje nezaposlenost. Kada se nezaposlenost toliko smanji da više ne može stimulisati ekonomsku aktivnost, onda bilo kakav daljnji rast broja zaposlenih osoba samo dovodi do pregrijavanja ekonomije i inflacije. Borba s inflacijom dovodi do rasta nezaposlenosti i pada ekonomske aktivnosti i tako sve ukrug.
Ipak, početkom 70-ih se došlo do istovremene pojave i nezaposlenosti i inflacije. U oktobru 1973. godine, u nadi da će vratiti teritoriju izgubljenu od Izraela tokom trećeg arapsko-izraelskog rata, egipatske i sirijske snage pokrenule su koordiniran napad na Izrael. SAD i druge zemlje zapadne Evrope su stale na stranu Izraela, što je dovelo do nezadovoljstva arapskih zemalja. Upravo su arapske članice OPEC-a, kao odgovor na podršku SAD-a i zemalja zapadne Evrope Izraelu, odlučile četiri puta povećati cijenu nafte, na skoro 12 dolara po barelu, uz zabranu izvoza nafte u SAD, Japan i zapadnu Evropu, koji su zajedno trošili više od polovine svjetske proizvodnje nafte. Iako je embargo na naftu ukinut 1974. godine, cijene nafte su ostale visoke, a većina svjetskih ekonomija nastavila je stagnirati tokom 1970-ih, uz rast cijena – inflaciju.
Danas su možda uzroci nešto drugačiji, jednim dijelom zbog pandemije COVID-19, gdje je ogromni inicijalni paket pomoći bio uzrok za pojavu inflacije, uz rast cijene energenata posljednjih mjeseci. Međutim, invazija Rusije na Ukrajinu dovela je do novih problema i značajnog rasta barela nafte na svjetskom tržištu, zbog manje proizvodnje, a veće potražnje, uz brigu da se daljnji rast cijena nafte može odraziti na buduća očekivanja građana. SAD i EU još uvijek oklijevaju da uvedu sankcije na ruski izvoz nafte i plina, jer su zabrinuti zbog reperkusija na snabdijevanje Evrope energijom i vrtoglavih cijena nafte i benzina.
Ako Zapad zabrani rusku naftu, cijene sirove nafte na svjetskom tržištu mogle bi skočiti na 150 dolara po barelu.
Koliko je značajan uticaj napada Rusije na Ukrajinu, moglo se vidjeti istog dana kada je cijena barela nafte odmah skočila za nekih osam posto, prelazeći psihološki nivo od 100 dolara po barelu, prvi put od 2014. godine, uz daljnji rast.
“Cijena prirodnog gasa je također u jednom danu povećana za oko 30 posto“, podsjeća se u Izvještaju.
Analizirajući globalne i ekonomske posljedice ruske agresije na Ukrajinu s pozicije BiH, autori Izvještaja u prvom redu ističu činjenicu da je Ukrajina veliki izvoznik žita (16 posto svjetskog izvoza) i uljane repice (19 posto), dok je, s druge strane, ruska ekonomija u velikoj mjeri ovisna o izvozu sirove nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, koji čine oko polovine budžeta Rusije.
Istina, Bosna i Hercegovina nema značajne direktne trgovinske veze s Ukrajinom, ali ima s Rusijom u dijelu uvoza energenata. Samo u 2019. godini, Bosna i Hercegovina je napravila deficit u robnoj razmjeni s Rusijom od 1,4 milijarde KM.
Zapadne zemlje, koje su uvele niz paketa sankcija prema Rusiji, ostavit će posljedice najviše po Rusiju, ali jednim dijelom i za svoje ekonomije. Sankcionisanje Rusije, koja je ujedno i 11. najveća svjetska ekonomija i jedan od najvećih proizvođača trajnih proizvoda, dovest će do veće inflacije, manjeg ekonomskog rasta i vrlo vjerovatno problema na finansijskim tržištima.
S druge strane, uvođenje sankcija odrazit će se i na samu Evropu, jer je Rusija jedan od najvećih proizvođača nafte u svijetu, ali i ključni dobavljač gasa za Evropu. Ako sankcije potraju, što može ograničiti svjetsku ponudu pojedinih proizvoda, poput proizvoda metalne industrije kakvi su nikl i aluminij, Rusija može uzvratiti, što je već i najavljeno kroz namjerno podizanje cijene gasa i nafte.
Rast cijena nafte se možda i može amortizovati ako bi zemlje članice OPEC-a povećale proizvodnju, ali viša cijena energenata je sasvim izvjesna. S obzirom na to da Evropska unija ide putem energetske tranzicije, rast inflacije i u Evropskoj uniji, zbog više cijene energenata, bit će nastavljen i ove godine“, konstatira se u Izvještaju, u kojem se napominje da je u februaru ove godine inflacija u Federaciji BiH prvi put prešla dvocifreni iznos – ukupni indeks cijena (CPI) bio je 10,3 posto, indeks hrane 19,5 posto, a električne energije, plina i drugih energenata 17,8 posto.
Inflacija se sada već ubrzano širi, izmakla je kontroli i svakim danom pravi ogromnu štetu našoj ekonomiji i društvu, na šta je stručna javnost više puta upozoravala još tokom prošle godine, pozivajući donosioce odluka da donosu mjere koje će pomoći privredi i građanima u cijeloj državi.
Upozorenje je izdala i Centralna banka BiH, koja je upozorila da nas čeka snažan inflatorni pritisak u prvoj polovini ove godine, što je moguće i osjetiti prilikom svakodnevnih kupovina. Dodatno, upozorili su na ono što je progresivni dio ekonomske struke već najavio, a to je drugi inflacijski udar, kada radnici budu tražili usklađivanje plata zbog stalnog rasta cijena. Prema Centralnoj banci, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata s rastom troškova života, nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo.
Slične ocjene imao je i MMF, čija je misija prilikom nedavne posjete Bosni i Hercegovini saopštila da je neposredni ekonomski utjecaj rata u Ukrajini veliki porast cijena hrane i goriva, koji već ima teške posljedice na mnoga domaćinstva i preduzeća i koji će trajati određeno vrijeme“, podsjećaju analitičari Fondacije, konstatirajući da će kretanje cijena ovisiti o više faktora, od kojih je najbitnija dužina trajanja invazije Rusije na Ukrajinu i način kako će se zemlje Evropske unije osigurati energentima u ovoj godini te koliko će ta ovisnost i dalje biti povezana s Rusijom.
Cijene i plate
Povećanje kamatnih stopa centralnih banaka, kao jedno od rješenja za borbu protiv visokog nivoa inflacije, napokon se desilo u SAD-u, gdje je FED povećao kamatnu stopu za 0,25 posto, što je prvo povećanje od 2018. godine, navodeći da je američka ekonomija dovoljno snažna i da će moći podnijeti nivo usporavanja koji sa sobom nosi povećanje kamatnih stopa. Kako ne bi dopustili da inflacija toliko eskalira u SAD-u, koja je na najvišem nivou od naftnih kriza iz ’70-ih godina prošlog vijeka, iz FED-a su najavili mogućnost čak i agresivnijeg povećanja kamatnih stopa ove godine, kako bi se inflacija vratila u okvir od dva posto, nadajući se da će se ipak time izbjeći recesija i pad zaposlenosti.
Nastavak rasta cijena će u velikoj mjeri ovisiti o očekivanju radnika u vezi s usklađivanjem njihovih plata s rastom troškova života. Pritisak na povećanje plata radnika, dovest će do novog rasta cijena proizvoda i usluga, što će na kraju biti dosta teško kontrolisati. Anketa koju je nedavno objavio Bloomberg, a koja je obuhvatila 18 zemalja i uključivala 20.000 ljudi, pokazala je da samo jedan od pet radnika u Španiji i jedan od četiri u Njemačkoj planira zatražiti povećanje plata. U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su kreatori politike posebno zabrinuti zbog obračuna viših plata, taj broj iznosi 30 posto, 40 posto u SAD-u, a više od 70 posto u Indoneziji, Indiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
“U Bosni i Hercegovini će, zbog relativno niskog nivoa plata radnika, vrlo vjerovatno doći do sindikalnog pritiska za njihovim povećanjem, što dodatno može otežati nivo poslovanja preduzeća“, procjenjuje se u Izvještaju.
S obzirom da Evropska centralna banka (ECB) za sada ne planira povećati kamatne stope, u Izvještaju se opaža da to ukazuje da u ovoj godini, a najvjerovatnije ni u narednoj, ako ne bude drastičnog rasta cijena, neće doći ni do povećanja kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini (kako na postojeće kredite s varijabilnom kamatnom stopom, tako ni na nove kredite).
Procjenjujući, pak, uticaj kretanja cijena na dohotke radnika, stručnjaci Fondacije analizirali su potrošačke sklonosti bh. stanovništva prema određenim kategorijama.
Posljednja provedena anketa o potrošnji stanovništva iz 2015. godine bila je osnova za procjenu uticaja cijena na dohodak radnika. Prema ovim podacima, јеdnо domaćinstvo u Bosni i Hercegovini u prоsјеku mјеsеčnо trоši 437,80 KМ zа hrаnu i pićе, dоk su izdаci zа nеprеhrаmbеnе prоizvоdе i uslugе iznоsili 981,68 KМ. Ukupni mjesečni izdaci jednog domaćinstva iznosili su 1.419,48 KМ, od čega se 30,8 posto odnosi na hranu i piće, 9,4 posto na električnu energiju, plin, vodu i ostala goriva te 10,0 posto na prijevoz. Upravo su to kategorije koje su imale najveće promjene tokom posmatranog perioda.
U periodu januar 2019. – februar 2022. najveće promjene u kretanjima cijena desile su se u kategorijama potrošnje stanovništva koje kumulativno čine 50,2 posto ukupnih mjesečnih izdataka, a to su hrana i piće, električna energija, plin, voda i ostala goriva te prijevoz.
U posljednjih nekoliko mjeseci dolazi do spiralnog i nekontrolisanog rasta cijena hrane, gdje je vrijednost indeksa u februaru povećana na nivo rasta cijena od 19,5 posto u odnosu na bazni period. Prosječno posmatrano prema godinama, u 2019. prosječni godišnji nivo kretanja indeksa hrane je iznosio 1,6 posto, u 2020. godini 2,7 posto, u 2021. godini 6,6 posto, a trenutno u 2022. godini čak 17,4 posto.
Za razliku od kretanja indeksa cijena hrane u Bosni i Hercegovini, indeks kretanja električne energije, plina i ostalih energenata ukazuje na uticaj sezonskih kretanja. U periodu koji je predmet analize može se vidjeti da postoje snažan rast nivoa kretanja indeksa od oktobra do aprila, nakon čega vrijednost indeksa pada i zadržava isti nivo sve do oktobra. Tokom ljetnih mjeseci vrijednost ovog indeksa se kreće u nivou do četiri posto, da bi nakon toga vrijednost u prosjeku bila blizu granice od 10 posto. Ipak, za razliku od prethodnih godina, kada tokom zimskog perioda cijena energenata poraste i zadrži na konstantnom nivou, tokom ove zime, sve od novembra, dolazi do snažnog rasta cijena, koji je trenutno na duplo višem nivou nego je to bio slučaj prethodnih godina za isti period, što ukazuje da na rast cijena ne utiče samo sezonski faktor, nego i rast cijene energenata na svjetskom tržištu.
Posmatrano prema godinama, može se vidjeti da je tokom 2019. prosječni rast indeksa kretanja energije iznosio 6,9 posto, tokom 2020. šest posto, u 2021. godini 7,4 posto, dok je trenutni nivo kretanja u 2022. čak 17,2 posto.
“Treći podindeks, koji je predmet ove analize, odnosi se na kretanja cijene prijevoza u Bosni i Hercegovini. Snažan rast cijena goriva, koji se još uvijek ne vidi na trenutnim statističkim podacima u Bosni i Hercegovini, doveo je do snažnog rasta i indeksa cijena prijevoza. Analiza prosjeka prema godinama ukazuje da je tokom 2019. prosječni godišnji rast indeksa prijevoza iznosio 7,4 posto, tokom 2020. godine 8,2 posto, u 2021. godini 9,3 posto, a trenutni nivo je 12,35 posto“, precizira se u Izvještaju.
Poredeći rast cijena sa prosječnim kretanjima plata u FBiH, analitičari Fondacije podsjećaju da je tokom prošle godine federalni prosjek plate povećan za 72 KM, pri čemu se povećanje prosječnih plata prema kantonima kretalo od 32 KM u Unsko-sanskom kantonu do 116 KM u Bosanskopodrinjskom kantonu. Natprosječni rast plata, osim u BPK, ostvaren je u Kantonu Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, dok je u ostalim kantonima on bio ispod federalnog prosjeka.
