Solarnom enegijom u RS će uskoro trgovati i fizička lica

Novim entitetskim Zakonom o obnovljivim izvorima energije u Republici Srpskoj je vlasnicima porodičnih kuća omogućeno da postavljanjem solarnih panela budu istovremeni proizvođači i potrošači električne energije. Slično rješenje u Federaciji BiH je još na čekanju.

364
solarna
Solar panel on a red roof reflecting the sun and the cloudless blue sky

Aktuelna globalna energetska kriza, koja se produbljuje svakim danom ruske agresije na Ukrajinu i posljedičnim ekonomskim ratom Zapada i Rusije, više nego ikad ukazala je na nužnost raspolaganja sa što je moguće širom lepezom alternativnih izvora energije. U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina nema naročito veliki manevarski prostor, budući da izvorišta nafte ima samo u nikada ozbiljno provjerenoj teoriji, a da slično stoji i sa prirodnim gasom, o čijim alternativnim pravcima nabavke se decenijama samo uprazno debatira, bez ijednog konkretnog koraka ka povezivanju sa LNG terminalima ili nekim drugim alternativama ruskom gasu. Na polju električne energije, pak, uz termoelektrane od kojih bježi cijeli svijet, forsiraju se mini hidroelektrane, kao siguran izvor profita za mešetare bliske vladajućim strukturama, ali praktično beskoristan u kontekstu jačanja stabilnosti elektroenergetskog sistema, dok se energija vjetra i sunca, za koju postoji itekakav potencijal, gotovo u potpunosti zanemaruju.

Zakonske izmjene

Ipak, kakav-takav tračak sunčeve svjetlosti nazire se iz novog Zakona o obnovljivim izvorima energije Republike Srpske, koji, između ostalog, vlasnicima privatnih kuća u tom entitetu omogućava da postanu takozvani prosumeri, odnosno istovremeni proizvođači i potrošači električne energije, tako što će na svojim krovovima imati solarne elektrane iz kojih će proizvoditi struju za svoje potrebe, a viškove plasirati u elektrodistributivnu mrežu.

Postavljanje solarnih panela na kućama po subvencioniranom modelu Elektroprivrede RS trebalo bi početi krajem ove godine, najavljuje generalni direktor te kompanije Luka Petrović, koji očekuje da će se na takav korak odučiti više od 50.000 ili oko 10 posto domaćinstava koja žive u privatnim stambenim objektima.

“Želimo da svi građani imaju mogućnost da budu prosumeri – to je 580.000 stambenih jedinica u Republici Srpskoj, ali ćemo promovisati ona domaćinstva koja imaju manja primanja, što se mora dokazati odgovarajućim izvodima i potvrdama”, naglašava Petrović te konstatira da građani koji se opredijele za ovaj oblik snabdijevanja električnom energijom “u narednih 10 do 15 godina mogu očekivati minimalno ili nikakvo pomjeranje svojih računa za struju“, uz opasku da “onaj ko ne bude mogao da učestvuje u ovom subvencioniranom modelu za struju, moći će samostalno da uzme kredit i da finansira postavljanje solarnih panela na kući“.

Inače, kako u izjavi za Business Magazine preciziraju iz entitetskog Ministarstva energetike i rudarstva, u Republici Srpskoj do sada je izgrađeno oko 160 malih solarnih elektrana, “od kojih većina ostvaruje pravo na podsticaj po garantovanoj otkupnoj cijeni na period od 15 godina“.

“Član 66. stav 3. novog Zakona o obnovljivim izvorima energije propisuje da građevinska dozvola nije potrebna u slučaju kada se na objektu koji ima građevinsku dozvolu, u sklopu adaptacije objekta, vrši izgradnja elektrane kupca-proizvođača koja koristi obnovljive izvore instalisane snage do 50 kilovata.

Pored toga, član 62. stav 3. istog zakona propisuje da će Regulatorna komisija donijeti pravilnik o kupcima-proizvođačima i zajednicama obnovljive energije, kojim se uređuju način i uslovi učešća na tržištu električne energije, primjena ograničenja instalisane snage elektrana za sopstvene potrebe – pojedinačno i na nivou sistema, primjena komercijalnih šema obračuna i način postupanja u slučaju promjene snabdjevača, zadatke operatera distributivnog sistema u realizaciji šema proizvodnje za sopstvene potrebe, kao i uslovi i postupak sticanja statusa zajednice obnovljive energije, prava i obaveze članova zajednice i druga pitanja“, navode iz Ministarstva.

Za razliku od RS, gdje je novim Zakonom prebrođena “rupa“ usljed koje su višak struje iz solarnih panela mogle prodavati samo preduzeća, a ne i fizička lica, u Federaciji BiH tržište solarne energije i dalje je rezervirano isključivo za “velike igrače“, koji plasiraju svoj proizvod po povlaštenoj cijeni, za koju krajnji ceh, naravno, putem posebne stavke na računima za struju, plaćaju potrošači, neovisno o tome da li su fizička lica ili kompanije. Rezultat takvog pristupa je da su, prema podacima federalne Regulatorne komisije za energiju (FERK), do kraja prošle godine u FBiH izgrađene ukupno 464 solame fotonaponske elektrane, čiji udio u ukupnoj entitetskoj proizvodnji električne energije iznosi simboličnih 0,597 posto.

Povlašteni proizvođači

“Prema važećem Zakonu o električnoj energiji, u FBiH ne postoje zapreke da se solami paneli postavljaju na privatne kuće. Za navedeno je potrebno pribaviti od FERK-a dozvolu za rad za proizvodnju električne energije ili dozvolu za rad za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju obnovljivih izvora energije, s tim da se u ovom drugom slučaju solarna fotonaponska elektrana može isključivo priključiti na mjestu već postojećeg krajnjeg kupca. Električnu energiju proizvedenu u solamoj fotonaponskoj elektrani na privatnoj kući, proizvođač ima pravo prodavati ako je sklopio ugovor o otkupu električne energije s Operatorom za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.

Drugi način korištenja proizvedene električne energije iz solame fotonaponske elektrane instalirane na objektu jeste za vlastite potrebe, ali uz uvjet zabrane isporuke električne energije u distribucijsku mrežu. Za ovaj vid proizvodnje električne energije za vlastite potrebe. nije porebna dozvola za rad FERK-a. Uvjet za priključenje solame fotonaponske elektrane na unutrašnje instalacije objekta jeste izrnjena elektroenergetske suglasnosti, na način da se kod nadležnog operatora distribucijskog sustava podnese zahtjev za izmjenu elektroenergetske suglasnosti za postojeći objekt kajnjeg kupca“, objašnjava nam federalna pravila igre u vezi sa solarnim elektranama Sanela Pokrajčić, v.d. direktorica FERK-a.

Ipak, Bosna i Hercegovina na planu korištenja solarne energije za svijetom ne zaostaje tako puno kao u ostalim ekonomskim i općenito društvenim oblastima. Naime, prema posljednjem izvještaju Međunarodne energetske agencije (IEA), u svijetu je do pandemije korona virusa bilo instalirano solarnih elektrana ukupne snage 627 gigavata (od kojih se 21 posto, snage 130,7 gigavata, nalazi u Evropskoj uniji), u kojima je proizvedeno samo dva posto ukupnih svjetskih potreba za električnom energijom. Pandemija COVID-19 paralizirala je izgradnju novih solarnih elektrana, s obzirom da većina fotonaponskih panela dolazi iz Kine, ali se novo globalno ubrzanje razvoja ovog sektora očekuje već u ovoj godini, kada se predviđa godišnje povećanje kapaciteta za čak 125 gigavata snažnih novih solarnih elektrana…

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here