Bosanskohercegovačke i srbijanske kompanije iz sektora drvne, prehrambene i metaloprerađivačke industrije u naredne dvije godine moći će razvijati svoje izvozne, inovacijske i poslovne kapacitete u cjelini putem projekta Podrška za unapređenje konkurentnosti i zapošljavanja – ENHANCE. Riječ je o projektu koji se realizira u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – BiH 2014. – 2020., a partneri u njegovoj provedbi su Privredna komora Federacije BiH, Regionalna privredna komora Zlatiborskog upravnog okruga te Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – Energis. Planirano je da u Projektu učestvuje 90 malih i srednjih preduzeća iz BiH i Srbije, s ciljem jačanja ekonomskog rasta i održivih mogućnosti zapošljavanja na prekograničnom području sarajevske makroregije i Zlatiborskog okruga.
Razvoj vještina
Pojašnjavajući šta konkretno podrazumijeva ENHANCE projekt, odnosno, na koji način će kompanije iz sektora drvne, prehrambene i metaloprerađivačke industrije putem njega moći unaprijediti svoje poslovanje, odnosno izvozne i inovacione kapacitete, Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, konstatira da je “njegova relevantnost vidljiva iz aktivnosti, jer Projekt će se baviti promocijom zapošljavanja, razvojem vještina radne snage, jačanjem kapaciteta malih i srednjih preduzeća, čime bi im se omogućile nove prilike za poslovanje i komercijalizaciju“.
“Projekt će raditi na razvoju kapaciteta prekograničnih malih i srednjih preduzeća. Pozitivni uticaj projekta ogledat će se na rast i razvoj malih i srednjih preduzeća prateći njihove potrebe za dodatnim zapošljavanjem, dok će se i nezaposlenima pružiti potrebne vještine koje im nedostaju. Istovremeno, Projekt obuhvata više aktivnosti koje unapređuju prekograničnu saradnju među ciljnim grupama, odnosno, uposlenicima u malim i srednjim preduzećima, nezaposlenim osobama te učenicima stručnih srednjih škola“, ističe Jašarspahić.
On pritom precizira da je ukupna vrijednost Projekta oko 200.000 eura, od čega se na BiH odnosi se više od 50 posto tih sredstava, koja se mogu koristiti isključivo za projektne aktivnosti.
“Kriteriji za učešće su već postavljeni samim javnim pozivom programa IPA. Dakle, učestvuju samo mala i srednja preduzeća iz prekograničnog područja. Projektom je predviđeno učešće po 45 preduzeća iz ova tri sektora iz obje zemlje. Pri tome, naravno, prednost imaju članovi naše komore“, ističe Jašarspahić, podsjećajući da je realizacija Projekta počela 1. jula ove godine, a da je zvanično prezentiran na konferenciji održanoj 7. septembra na Zlatiboru.
“Možemo reći da smo prijatno iznenađeni odzivom predstavnika preduzeća iz BiH i Srbije na konferenciji. Sljedeći koraci Projekta su priprema radnih paketa koji će se baviti identificiranim problemima, kroz aktivnosti kao što su analiza regionalnog statusa inovacija i industrijskih prioriteta sa fokusom na pametna i zelena rješenja, procjena tržišne inteligencije i mogućnosti komercijalizacije malih i srednjih preduzeća, izgradnja praktičnih i teorijskih vještina, znanja i iskustva zaposlenih, ali i obuka nezaposlenih, usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama malih i srednjih preduzeća, B2B umrežavanje, pilot usluge skrininga javnog finansiranja, mapiranje prekograničnih aktera i njihovo uključivanje u umrežavanje te druge slične aktivnosti na podršci prekograničnoj saradnji između malih i srednjih preduzeća”, pobraja Jašarspahić..
Na pitanja o razlozima zbog kojih je projekt usmjeren upravo na kompanije iz drvnog, prehrambenog i metaloprerađivačkog sektora te mogućnosti da u njegovim eventualnim budućim ciklusima budu obuhvaćene još neke industrijske grane, Jašarević napominje da je “Projekt razvijen tako da odgovara potrebama ciljnih grupa u prekograničnom području i to upravo za ova tri sektora“.
“Projektni tim proveo je pripremno istraživanje sa malim i srednjim preduzećima, tehničkim školama, nezaposlenima i relevantnim institucijama, sa ciljem da sazna njihove stvarne potrebe i osnovne uzroke, to jest početne probleme, kao što su nedostatak kvalifikovane radne snage i inovacija, koji direktno utiču na mogućnosti zapošljavanja i ekonomski rast malih i srednjih preduzeća. Kao jedan od uzroka manjka kvalifikovane radne snage utvrđena je nedovoljna saradnja između malih i srednjih preduzeća i obrazovnih institucija. Nastavni planovi se razvijaju bez procjene industrijskih potreba, pa čak i mišljenja predstavnika malih i srednjih preduzeća, što dovodi do neslaganja na tržištu rada.
Sa druge strane, glavni uzrok nedostatka inovacija u malim i srednjim preduzećima pokazao se složenijim, jer je on kombinacija nekoliko elemenata. Do ovih analiza tim je došao anketirajući mala i srednja preduzeća na terenu i u BiH i u Srbiji. Kada je riječ o ljudskim resursima, pokazalo se da nedostatak internih kapaciteta, posebno kvalifikovane i inovativne radne snage, onemogućava mala i srednja preduzeća da razmišljaju o razvoju novih proizvoda i usluga. Problem je i nedovoljno finansiranje – anketirani su izjavili su da im nedostaju sredstva za ulaganje u razvoj novih proizvoda i usluga. Prisutan je i nedostatak partnerstava i znanja o razvoju događaja na stranim tržištima – kompanije nemaju mogućnosti da pronađu partnere i steknu uvid u razvoj proizvoda i usluga na regionalnim i stranim tržištima.
Zajednički prioriteti
Što se tiče drugih industrijskih grana, ovim javnim pozivom obuhvaćena su ova tri sektora, a mi zaista ne znamo koje će prioritete postaviti donator u sljedećem javnom pozivu“, naglašava Jašarspahić.
U vezi sa očekivanim efektima Programa i prioriteta za svaki od tri uključena sektora pojedinačno, on izražava uvjerenje da će većim dijelom biti ostvaren zacrtani cilj – ubrzan ekonomski rast i poboljšanje mogućnosti održivog zapošljavanja u malim i srednjim preduzećima sarajevske makroregije i Zlatiborskog okruga.
“Zatim, tu su i unapređenja podrška razvoju kapaciteta malih i srednjih preduzeća te tržišne inteligencije za inovacije i komercijalizaciju proizvoda i usluga, omogućen lakši pristup finansiranju i povećan know how za pisanje aplikacija, povećana zapošljivost educirane radne snage, olakšana zajednička saradnja i uspostavljanje sektorskih prekograničnih mreža.
Smatramo da su prioriteti isti za sva tri strateška sektora i da će svi učesnici prepoznati benefite po završetku Projekta, što je i bio osnovni motiv Privredne komore FBiH kada je pripremala aplikaciju za ovaj projekat“, zaključuje Jašarspahić.
