Na tragu ovih polemika, različite države svijeta, kategoriziraju građevinske materijale za toplinsku izolaciju u različite kategorije i to s aspekta utjecaja na ljudsko zdravlje.

Trenutno su najžešće polemike oko toga u Australiji jer su njene osiguravajuće kuće mineralnu vunu stavile u istu kategoriju materijala u kojoj se nalazi azbest. Naime, svrstavanje građevinskog materijala za toplinsku izolaciju s aspekta utjecaja na ljudsko zdravlje države različito kategoriziraju. Iz australske tvrtke One Underwriting su decidni i u kategoriju u kojoj se nalazi azbest uključuju i „onu skupinu umjetnih mineralnih vlakana koja se sastoji od mineralne vune, kamene vune, staklenih vlakana, keramičkih vlakana i superfinih vlakana“.

Sličnu politiku kategoriziranja materijala za toplinsku izolaciju imaju i globalne osiguravajuće kuće poput Pen Underwriting i Marsh koje su, također, uključile mineralnu vunu u istu kategoriju kao azbest.

Postavlja se pitanje da li će i europske tvrtke usvojiti ovu praksu ili bi možda trebale početi razmišljati o tome. Osim toga, ako se zdravstveni rizici od umjetnih staklenih vlakana (MMVF) poznatijih kao mineralna vuna, prepoznaju kao usporedivi s onima od azbesta, možda bi i Europska unija trebala razviti politiku zaštite građevinskih radnika i vlasnika privatnih kuća zbog zdravstvenih rizika povezanih s mineralnom vunom.

U svijetu postoji ozbiljna zabrinutost da bi oni koji rade s izolacijom od mineralne vune, bilo u vlastitim domovima ili kao dio svog zanimanja u građevinarstvu, mogli biti izloženi većem riziku od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), ozbiljne dugotrajne bolesti koja uzrokuje upalu zračnih prolaza i oštećenja plućnog tkiva, što dovodi do ograničavanja protoka zraka.

 Mineralna vuna se, u biti, pojavila kao zamjena za azbest, u momentu kada je azbest  zabranjen iz zdravstvenih razloga. U vrijeme kolapsa azbestne industrije, Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) su i mineralnu vunu klasificirale kao kancerogenu i opasnu za ljude.

Industrija mineralne vune je na ovu klasifikaciju reagirala promjenom sastava svog proizvoda, koji je potom podvrgnut daljnjim ispitivanjima, a 2002. godine je deklasificiran kao kancerogen. (Iako EU još uvijek određenu mineralnu vunu klasificira kao sumnjivi uzročnik raka).

Strogo uzevši, azbest je silikat, a mineralna vuna je proizvod na bazi silikata. Sada se postavlja pitanje o integritetu testova provedenih 1995. godine. Integritet ovih testova bio je jedna od tema nedavne studije pod nazivom: Kritični izbori u predviđanju biološke izdržljivosti kamene  vune, koja je objavljena u siječnju 2021. godine u časopisu Chemical Research and Toxicology..

Ovaj pristup australijskih i globalnih osiguravajućih kuća, pravednije odražava zdravstvenu zabrinutost zbog upotrebe mineralne vune u građevinarstvu, pa bi bilo realno za očekivati da i europski osiguratelji i kreatori politike u Bruxellesu usvoje sličan pristup ovom problemu, na čijem tragu bismo i mi u BiH mogli i trebali donijeti slične politike ograničavanja upotrebe opasnih materijala u građevinarstvu.

Dodatne objave tekstova (informacija), o ovoj temi, možete vidjeti na ovoim linkovima:

https://eutoday.net/news/business-economy/2021/will-european-insurers-follow-australia-by-including-mineral-wool-in-the-same-category-of-exclusions-as-asbestos

 

https://eutoday.net/news/environment/2021/new-study-published-on-potential-health-risks-of-mineral-wool

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here