Tradicionalno crnogorsko gostoprimstvo definitivno je dobilo dimenziju više. Da li je uzrok tome pandemija koronavirusa i velike posljedice koje je ostavila na turizam u cijelom svijetu pa i u Crnoj Gori, u kojoj je turistička industrija glavna privredna grana ili je u pitanju svijest da je gostoljubivost domaćina jedan od presudnih faktora kada donosi odluku gdje odmarati – ne znamo. No, da Crnogorci sa oduševljenjem dočekuju goste, sredinom maja mogla se uvjeriti grupa bosanskohercegovačkih novinara, koji su kao gosti Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, posjetili najpoznatije turističke destinacije u nama susjednoj zemlji.
Teritorijalno i prema broju stanovnika jedna od najmanjih zemalja na svijetu, za turističke sladokusce je prava oaza turističkih destinacija. Prilagođena svima. U Crnoj Gori doslovno svako može naći mjesto, vrijeme i priliku da odmor provede onako kako voli, prilagođavajući odmor svojim finansijskim mogućnostima.
Na pjeni od mora
Želite uživati u kupanju u kristalno čistom Jadranskom moru i sunčanju na pješčanim, šljinkovitim ili kamenim plažama od Herceg Novog do Ulcinja, sigurno ćete naći svoje idealno mjesto. Za one koji odmor vole začiniti izletima i posjetama kulturno-historijskoj I prirodnoj baštini za početak imaju na raspolaganju četiri područja svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a – stari grad Kotor, stećci (koje dijele sa Bosnom i Hercegovinom, pored ostalog) mletački odbrambeni sistemi i Durmitor. Za ljubitelje aktivnijeg odmora i obilazaka prirodnih ljepota, tu je i pet nacionalnih parkova Durmitor, Biogradska Gora, Prokletije, Skadarsko jezero i Lovćen.
Tako je prva destinacija koju su bh. novinari imali priliku posjetiti tokom studijskog putovanja bila Lipska pećina, udaljena pet kilometara od Cetinja. Do Lipske pećine put od Podgorice vodi kroz šumovite crnogorske krajolike. Obilazak traje oko 60 minuta, a počinje vožnjom šarenim turističkim vozićem do ulaza u pećinu. Lipska pećina ima oko 2,5 kilometara kanala, dvorana i galerija, a turisti obilaze oko 600 metara u pratnji vodiča koji će vas upoznati sa nastankom, otkrivanjem pećine, ukrasima – stalaktitima i stalagmitima koji su nastajali kroz stoljeća. Pećina je za turiste otvorena 2015. godine. Za one koji u toplim ljetnim mjesecima požele predah i osvježenje od vreline sunca na plažama – sa temperaturom od osam do 12 stepeni – idealno je mjesto za izlet.
Cetnjani kažu da niste bili u Crnoj Gori, ako ne posjetite Prijestonicu Cetinje – što je zvanični naziv grada koji svjedoči historiju crnogorske države. Posjetom Bilijardi, u kojoj je smješten prvi bilijarski što u Crnoj Gori, kojega su prema predanju kršni Crnogorci na leđima donijeli iz Kotora ili muzejima, vjerskim objektima, rezidencijama crnogorskih vladara ili nekadašnjim ambasadama – prošetat ćete kroz crnogorsku historiju, svjedočiti pričama i anegdotama iz prošlosti. Poput priče o zgradi bivše francuske ambasade koja svojim izgledom više pripada arapskom nego balkanskom svijetu, a krivac za to je arhitekta koji je zamijenio planove ambasada – pa je ona planirana za izgradnju u Cetinju završila u Egiptu!? Ponesite kišobran, jer kažu da je Cetinje grad sa najviše kišnih dana u godini.
Iz Cetinja ste za 30-ak minuta u Budvi – na pjeni od mora, gradu čija je okolina jedno veliko gradilište. Nama se činilo da se svaki iole pogodan prostor koristi za izgradnju objekata – uglavnom namijenjenih turizmu. Turistički obilazak Budve logično počinje sa posjetom starom dijelu grada, koji svojim uzanim uličicama, starim kamenim kućama i visokim odbrambenim zidovima za iole pažljivijeg posmatrača je zapravo priča o osvajanjima, osvajačima, carstvima i imperijama od kojih je svaka ostavila svoj trag.
I svratite do Muzeja grada Budve, čija arheološka i etnografska kolekcija zavrijeđuju pažnju svakog turističkog sladokusca. U Muzeju ćete vidjeti i zbirku suznica – malih epruveta koje su, kaže priča, skupljale supruge bogatih trgovaca, kako bi svojim muževima nakon povratka sa dugih putovanja svjedočile o vjernosti i odanosti. E, sada da li je u suznicama bila i po koja kap slane morske vode – vama na razmišljanje.
Ne možete posjetiti Budvu, a da ne vidite jedan od najpoznatijih turističkih brendova ovog dijela Evrope – Sveti Stefan, otok – hotel. Tokom posjete bh. novinara je bio zatvoren, ali će uskoro i on otvoriti svoja vrata turistima (baš) dubokog džepa. Koliko dubokog bit će vam jasnije ako se zna da je prije koronavirusa najam plažnog mobilijara (ležaljke i suncobrani) za one koji su se željeli kupati i sunčati u blizini Svetog Stefana koštao i do 120 eura.
Šetnjicom kroz šumu borova i čempresa ćete lagano doći do Kraljeve i Kraljičine plaže – koje, naravno, imaju i odgovarajuće rezidencije – Vile Miločer i ljetnikovca kraljice Marije. Još jedno mjesto namijenjeno turistima malo dubljeg džepa, jer prema informacijama koje smo dobili od turističkih radnika Budve, noć u Vili Miločer, izvan sezone, košta oko 800 eura.
Naravno da u Budvi i njenoj okolini možete naći smještaj po puno pristupačnijim cijenama, bilo da se radi o hotelskom ili pak smještaju u apartmanima. Ponuda je raznolika, a cijene su prema riječima Ane Tripković Marković, direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore u prosjeku 10 do 15 posto niže u odnosu na period prije koronavirusa.
Niže cijene odnose se na Crnogorsko primorje čiji jug sa nestrpljenjem očekuje novu turističku sezonu, jer 2020. žele što prije zaboraviti. Mnogi turističko-ugostiteljski radnici iz ovog dijela Crne Gore su iskoristili pandemiju koronavirusa kako bi dodatno uredili svoje turističke i ugostiteljske objekte, poput vlasnika bara Merak u starom dijelu Bara – gdje vas, pored ostalog, čeka tradicionalna bosanska kafa i kadaif sa grizom i orasima kojima su počastili bh. novinare. Stari dio Bara sa svojim tvrđavama i zidinama je još jedno svjedočanstvo minulih vremena, carstava i kultura koje su se smjenjivale na ovim prostorima. U Baru će vas sa ponosom upoznati sa vitalnom starom damom koja ima više od 2.000 godina – stablom masline u Mirovici – mjestu na kojem su se ljudi mirili. Smatra se jednim od najstarijih stabala masline na svijetu i najstarijim u Evropi. Rađa i danas, a od njenih plodova se napravi pet do šest litara maslinovog ulja godišnje, koje se onda poklanja državnicima i uglednicima.
Masline i riblji specijaliteti
Ipak, najljepšu priču o maslinama i maslinovom ulju ispričao nam je Fatmir Sadiku, koji je bio naš vodič u poznatoj uvali Valdanos, nedaleko od Ulcinja. Na plantaži sa 85.000 stabala maslina, od kojih je značajan broj onih višestoljetnih, Sadiku nas je uveo u svijet uzgoja i prerade maslina. Sam proizvodi nadaleko poznato, kvalitetno maslinovo ulje Olcinium, što je u stvari stari naziv Ulcinja, a u prijevodu znači mjesto ulja, a u čijem je ukusu imao priliku uživati I britanski princ Charles. O njegovoj ljubavi prema maslinama, svjedoči i činjenica da od drugih vlasnika stabala masline sakuplja otpale grane, polomljene dijelove stabala te od njih pravi različite predmete.
“U ovom masliniku nema pregrada, jer je ovdje oduvijek postojalo poštovanje među vlasnicima. Plodovi masline koji padnu na zemlju, pripadaju vlasniku stabla, a ne vlasniku zemlje. I svi se toga pridržavaju i danas”, kaže Sadiku.
Nakon šetnje maslinicima, slijedeća destinacija je Ada Bojana, logično. Nakon vožnje ušćem Bojane u Jadransko more, na čijim obalama su nikle brojne drvene kućice za odmor, u jednom od mnogobrojnih restorana na obali uživat ćete u ribljim specijalitetima.
I na kraju, svakako u obilazak Crnogorskog primorja uključiti posjetu Kotoru, gradu muzeju na otvorenom i Herceg Novom, za kojeg veliki broj Bosanaca vežu lijepe uspomene. Iskoristite priliku i posjetite ljetnikovac nobelovca Ive Andrića, jedine kuće koju je sagradio, a koji je nedavno uređen zahvaljujući i sredstvima EU. Jeste da ga nećete prepoznati iz prve, ali odajte i dužnu počast bosanskom kralju Tvrtku Kotromaniću, utemeljitelju Herceg Novog.
Bh. novinarska ekspedicija se na licu mjesta uvjerila sa koliko želje i nade Crnogorci ove godine očekuju (a i dočekuju) turiste. Granica se prelazi bez PCR testova, potvrda o vakcinisanju ili prebolovanoj koroni. Ljubaznost, bogata ponuda turističkih sadržaja, dobra hrana, pristupačne cijene… Neko od kolega se našalio da nam je najveći problem tokom boravka u Crnoj Gori bio izabrati riblji ili mesni – menu.
Porto Montenegro i Luštica Bay
Naši ljubazni domaćini potrudili su se da nas upoznaju i sa novostima u dva najveća turistička projekta koji se trenutno realiziraju u Crnoj Gori – Porto Montenegro i Luštica Bay.
Oba projekta se realiziraju u i nadomak Tivta, grada koji je prije početka realizacije ovih projekata bio poznat isključivo po međunarodnom aerodromu. Ljubazni domaćini će nam reći da je gradu udahnut život, zahvaljujući ovim projektima.
Porto Montenegro je marina i nautička destinacija sa luksuznim rezidencijama koja iz godine u godinu dobija nove sadržaje. Investitor ICD iz Dubaia do sada je uložio više od 560 miliona eura u uređenje marine i priobalnog zemljišta. Marina trenutno ima 450, od ukupno planiranih 850 vezova za jahte od 12 do 250 metara dužine. Na priobalnom području smještene su zgrade sa luksuznim stanovima i luksuzni hoteli. Cijena stanova se kreće 190.000 do 347.000 eura.
Luštica Bay predstavlja drugačiji koncept razvoja potpuno novog turističkog naselja na poluotoku Luštica, u zalivu Trašte na obodu Bokokotorskog zaliva. Radi se o investiciji vrijednoj više od milijardu eura, a investitor je Orascom Development Holding (ODH), koji je ovakav koncept izgradnje novih turističkih naselja razvio po cijelom svijetu. I ovdje se ponuda širi izgradnjom novih objekata, a u planu je izgradnja golf terena sa 18 rupa, najvećeg u ovom dijelu Evrope. Do sada je prodato više od 350 objekata, vila u naselju Marina ili gradskih kuća. Vlasnici su iz 40 država svijeta, a investitor im nudi i mogućnost izdavanja objekata u njihovo ime. Za ljubitelje hotelskog smještaja, u hotelu The Chedi su na raspolaganju luksuzne sobe, čije bi cijene u sezoni trebale biti od 79 eura na više.
