Mada je jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja, Bosna i Hercegovina ima najviše kladionica u Evropi u odnosu na broj stanovnika. U bosanskohercegovačkim kladionicama godišnje se u prosjeku obrne više od milijardu i po konvertibilnih maraka, a ako se kladioničarima pridodaju i drugi priređivači igara na sreću, može se zaključiti da vrijednost domaćeg kockarskog tržišta daleko nadmašuje državni budžet koji je za 2020. iznosio 1,8 milijardi KM.
U nastojanju da poberu malo krupniji zalogaj tog bogatog kolača, institucije vlasti različitih nivoa periodično pokušavaju zakonskim inovacijama izvršiti dodatni porezni pritisak na organizatore igara na sreću, ali za sada bez većeg uspjeha. Posljednja u nizu inicicijativa te vrste stigla je iz Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji je u parlamentarnu proceduru uputio Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojim se predviđa brisanje odredbe kojom se igre na sreću oslobađaju od plaćanja PDV-a.
Upitna provodivost
No, šanse da se igre na sreću opterete PDV-om ravne su nuli – ne zbog toga što je Predstavnički dom odbio zatjev da se taj prijedlog razmatra po hitnom postupku, već iz prostog razloga što iza njega ne stoje nikakvi argumenti i što je neusklađen sa evropskom i bh. legislativom. Naime, u obrazloženju predloženog zakona navodi se tek kako je “neprihvatljivo da se po jednakim stopama oporezuju osnovni prehrambeni proizvodi, medicinska oprema i lijekovi, školski pribor itd., a da igre na sreću ostanu oslobođene od plaćanja PDV-a“, ali nije pojašnjeno šta bi predstavljalo poreznu osnovicu za taj porez u slučaju kladionica (uplate, dobici igrača ili prihod koji ostvaruju kladionice), niti koji princip bi bio primjenjivan za kockarnice, online igre i lutrijske igre poput TV Binga, što su dileme u vezi sa kojima iz Kluba zastupnika SDA našem magazinu nisu ponudili nikakve odgovore, kao ni na pitanje o kalkulaciji kojom se došlo do procjene da se bi usvajanjem predloženih izmjena Zakona o PDV-u prikupilo oko 150 miliona KM godišnje.
S druge strane, organizatori igara na sreću, konkretno kladioničari, na koje su prvenstveno usmjerene predložene zakonske izmjene, smatraju da je posrijedi klasično “spinovanje“, odnosno, skretanje pažnje javnosti sa brojnih afera koje posljednjih mjeseci potresaju bh. društvo, te konstatiraju da “u SDA sigurno jako dobro znaju da PDV nije moguće uvesti u igrama na sreću, iz dva jednostavna razloga“.
“Prvi razlog je to što u igrama na sreću nema dodane vrijednosti, tj. nije je moguće odrediti. U želji da svoju inicijativu prikažu opravdanom, u SDA prave usporedbu s lijekovima, ali kod prodaje lijekova postoji nabavna i prodajna cijena, a dodana vrijednost se određuje kao razlika između nabavne i prodajne cijene. U igrama na sreću takvo nešto ne postoji – dodanu vrijednost nije moguće odrediti i zbog toga se PDV na igre na sreću ne primjenjuje niti u jednoj zemlji na svijetu.
Drugi razlog je taj što šesta direktiva Europske unije od 28.11.2006. godine jasno utvrđuje da igre na sreću nisu u sustavu PDV-a, nego u sustavu direktnih poreza, kao što je to sada slučaj u BiH, koja pretendira članstvu u EU.
Upravni odbor Uprave za indirekno oporezivanje BiH 2016. nije prihvatio istu ovu inicijativu uvođenja PDV-a na igre na sreću, ističući kako je takvo nešto u suprotnosti sa europskim direktivama, rezimiraju u izjavi za Business Magazine iz Sportske kladionice Premier.
Ukazujući na pozitivnu praksu u novoj oblasti, iz Premiera primjećuju da se “što se tiče kvalitetnih modela oporezivanja od kojih država ima najviše koristi, u ozbiljnim zemljama, kako u Europskoj uniji, tako i drugdje u svijetu, kod igara na sreću oporezuje zarada kladionice, tj. razlika između uplata i dobitaka, dok su igrači oslobođeni poreza na uplate i dobitke“.
“Istina, postoje neke zemlje u kojima se primjenjuju i porezi na dobitke, ali su granice oporezivih dobitaka dosta veće nego je to 100 KM u Federaciji BiH.
Imamo i primjer u Republici Srpskoj, u kojoj je Zakon o igrama na sreću novijeg datuma u odnosu na Zakon u Federaciji BiH. U RS se ne oporezuju dobitci do 1.000 KM i zbog toga je veliki broj igrača iz FBiH prešao igrati u RS, od čega koristi ima entitetski proračun“, potcrtavaju iz Premiera, dodajući da je “potpuna laž da igre na sreću nisu oporezovane, kao što pojedini zastupnici često znaju istaknuti“.
“U Bosni i Hercegovini oporezivanje je različito u RS i FBiH. U RS kladionice plaćaju 20 posto poreza na prihod, a igrači plaćaju poreze od 10 do 30 posto na dobitke iznad 1.000 KM. U FBiH plaća se naknada od pet posto na sve uplate, 300 KM mjesečno po poslovnici za RNG igre te 10 posto poreza na sve dobitke iznad 100 KM. Uz porez na zakup poslovnih prostora, porez na dobit, PDV na troškove, razne komunalne takse i naknade te doprinose na plaće zaposlenicima, državni proračun od poslovanja kladionica svake godine ubere oko 100 milijuna maraka“, zaključuju iz Premiera, čija se računica prilično podudara sa evidencijom Porezne uprave Federacije BiH, prema kojoj su poslovni subjekti koji priređuju igre na sreću (kladionice, kasina i sportska društva koja organiziraju tombolu-bingo), prošle godine ostvarila promet u ukupnom iznosu od 1.593.509.713,29 KM.
“Od navedenog ukupnog iznosa, priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su promet po osnovu uplata u iznosu od 1.359.354.042,87 KM, priređivači igara na sreću na automatima u posebnim klubovima, u kasino klubovima, ostvarili su promet od 234.052.711,42 KM, a sportska društva koja su organizovala tombolu- bingo u zatvorenom prostoru ostvarila su promet od 102.949,00 KM“, sumiraju iz Porezne uprave u izjavi za naš magazin.
Kada je, pak, riječ o porezu koji su u 2020. ukupno platile kladionice i kockarnice, iz Uprave preciziraju da je riječ o iznosu od 73.771.316,27 KM.
“Priređivači igara na sreću klađenja u periodu od 1. januara do 31. decembra 2020. uplatili su javne prihode u ukupnom iznosu od 66.578.326,79 KM (doprinosi za PIO – 8.693.664,34 KM; doprinosi za zdravstveno osiguranje – 6.230.036,02 KM; doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti – 750.323,16 KM; porez na dohodak fizičkih lica od nesamostalne djelatnosti – 1.019.452,24 KM; porez na dohodak fizičkih lica na dobitke od nagradnih igara i igara na sreću – 17.324.549,93 KM; porez na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti – 30.715,78 KM; porez po odbitku – 265.534,29 KM; naknade za priređivanje igara na sreću klađenja – 19.495.472,13 KM; porez na dobit – 4.118.885,57 KM; ostale vrste javnih prihoda – 8.649.693,33 KM).
Priređivači igara na sreću na automatima i kasinu u 2020. uplatili su javne prihode u ukupnom iznosu od 7.095.547,18 KM (doprinosi za PIO – 1.597.025,57 KM; doprinosi za zdravstveno osiguranje – 1.118.943,00 KM; doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti – 136.943,77 KM; porez na dohodak fizičkih lica od nesamostalne djelatnosti – 317.157,66 KM; porez na dohodak fizičkih lica na dobitke od nagradnih igara i igara na sreću – 146.420,50 KM; porez na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti – 32.241,89 KM; porez po odbitku – 18.315,25 KM; naknada za priređivanje igara na sreću – 2.326.979,01 KM; porez na dobit – 270.963,45 KM; ostale vrste javnih prihoda – 1.130.557,08 KM).
Priređivači igara na sreću tombola-bingo u zatvorenom prostoru uplatili su javne prihode u ukupnom iznosu od 97.442,30 KM (doprinosi za PIO – 28.026,36 KM; doprinosi za zdravstveno osiguranje – 19.496,28 KM; doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti – 1.393,84 KM; porez na dohodak fizičkih lica od nesamostalne djelatnosti – 1.685,19 KM; porez na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti – 20.902,36 KM; naknada za priređivanje igara na sreću – 5.147,45 KM; ostale vrste javnih prihoda – 20.790,82 KM)“, detaljno pojašnjavaju iz Porezne uprave, napominjući da su priređivači igara na sreću, osim što su, kao i svi drugi poslovni subjekti, dužni plaćati propisane direktne poreze i doprinose, te porez na dohodak fizičkih lica na dobitke od nagradnih i igara na sreću, obveznici i naknada za priređivanje igara na sreću klađenja (pet posto od uplate igrača), za priređivanje RNG klađenja (300 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu), za izdavanje odobrenja za rad (150.000 KM), za produženje važenja odobrenja (50.000 KM), za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta (10.000 KM), za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na teritoriji druge općine (5.000 KM), za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta (150.000 KM), za produženje važenja odobrenja (50.000 KM).
Evropska praksa
“Priređivači igara na sreću u kasinima plaćaju jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u iznosu od 500.000 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 200.000 KM, a pored navedenog plaćaju i godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000 KM. Svi priređivači igara na sreću u kasinima dužni su plaćati mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću koje priređuju.
Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba, priređivač je dužan platiti naknadu u iznosu od 150.000 KM, za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća se naknada u iznosu 100.000 KM, naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 25.000 KM, a naknade za svaki postavljeni automat 1.000 KM po automatu“, napominju iz Uprave, odakle se za sada suzdržavaju od komentiranja provodivosti predloženih zakonskih izmjena koje podrazumijevaju uvođenja PDV-a na igre na sreću, jer, kako ističu, “Porezna uprava nije upoznata s tekstom Prijedloga zakona koji je upućen u parlamentarnu proceduru“.
Koliko je uvođenje PDV-a na kockarske igre daleko od realnosti, najvjernije ilustriraju riječi Ratka Kovačevića, načelnika Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji u izjavi za Business Magazine objašnjava kakva je praksa u Evropskoj uniji koju mora pratiti i Bosna i Hercegovina.
“Direktiva Evropske unije kaže sljedeće: ‘Države članice obavezne su izuzeti sljedeće transakcije – (i) klađenje, lutrija i ostale vrste kockanja, ovisno o uvjetima i ograničenjima koje propisuju same države članice’.
U tom smislu, zemlje članice Evropske unije su uskladile svoje zakone o PDV-u sa Direktivom, pa tako u Zakonu o PDV u Hrvatskoj piše: ‘PDV-a je oslobođeno između ostalog i priređivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara klađenja i igara na sreću na automatima’. Na isti način je riješeno i u ostalim zemljama EU jer je oslobađanje izričito nametnuto Direktivom.
Također, u susjednoj Republici Srbiji je u zakonskoj legislativi navedeno da se ‘PDV ne plaća i na promet: 18) usluga priređivanja igara na sreću’.
Slijedom navedenog, a kako je u BiH već riješeno i posebno imajući u vidu obavezu da BiH kao zemlja potencijalni kandidat za članstvo u EU ima obavezu usklađivanja svog zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU, navedeni prijedlog nije prihvatljiv. Ova oblast se rješava putem direktnih poreza i to kod entitetskih poreskih uprava“, jasan je Kovačević.
Oporezivanje kladionica u RS
Prema podacima Republičke uprave za igre na sreću, sportske kladionice u Republici Srpskoj u 2020. godini platile su porez u ukupnom iznosu od 11.374.722 KM. U istom periodu, automat klubovi u RS platili 10.998.695 KM poreza, dok je ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću u prošloj godini iznosio 48.882.863 KM.
“Prema članu 70. Zakona o igrama na sreću RS, za priređivanje kladioničkih igara plaća se naknada u visini od 20 posto na osnovicu koju čine ukupne uplate umanjene za ukupne isplate u tom mjesecu, ali ne manje od 1.000 KM po kladionici.
Prema članu 84. Zakona, za priređivanje igara na sreću na automatima i putem terminala i interneta, priređivač plaća naknadu od 20 posto na osnovicu koju čini razlika ukupnih uplata i isplata mjesečno po automatu, a ne manje od 100 KM mjesečno po automatu“, podsjećaju iz Uprave u izjavi za Business Magazine.
Negativna dodana vrijednost
Asocijacija legalnih priređivača igara na sreću (ALPIS) također se oglasila povodom inicijative za uvođenje PDV-a na igre na sreću, vrlo slikovito opisujući neprovodivost te ideje.
“U igrama na sreću takva klasična trgovina ne postoji. Igrači uplaćuju novac na buduće događaje, gube, dobijaju i dobijeni novac opet ulažu, te je dodanu vrijednost nemoguće odrediti.
Da prijedlog SDA poput PDV-a u igrama na sreću i prođe, znači li to da će u slučajevima kada igrač s naprimjer pet KM uplate ostvari dobitak 50 KM, gdje je dakle dodana vrijednost negativna (minus 45 KM), država vraćati PDV za svaki dobitak”, pitaju se u ALPIS-u.
