Suprotno željama Evropske centralne banke (ECB), čija ciljana stopa inflacije iznosi 1,9 posto godišnje, i uprkos interventnim ekonomskim mjerama na nivou Evropske unije i njenih članica, pandemija korona virusa, usporavanjem ekonomske aktivnosti i potražnje, rezultirala je deflacijom, koja je u eurozoni nekoliko posljednjih mjeseci 2020. godine zaredom “zacementirana“ na 0,3 posto.
Opći pad cijena
Negativan inflatorni trend, prema zvaničnoj statistici puno jači nego u eurozoni, prisutan je i u Bosni i Hercegovini, gdje, kako pokazuje izvještaj državne Agencije za statistiku za novembar 2020. godine, godišnji pad nivoa cijena iznosi 1,6 posto. Prema podacima Agencije, u prošloj godini najviše su pojeftinile odjeća i obuća – za 11,2 posto, a deflaciji je značajno doprinio i pad cijena prijevoza od 10,8 posto. Najveći rast cijena, pak, evidentiran je u kategorijama Alkoholna pića i duhan (3,5 posto), Restorani i hoteli (1,8 posto) te Hrana i bezalkoholni napici (1,0 posto)
S obzirom da neki od navedenih pokazatelja na prvi pogled djeluju kao neusklađeni s realnim stanjem na tržištu, iz Agencije su za Business Magazine pojašnjavaju metodologiju kojom se do njih došlo.
“U prijevozu se pad cijena najviše odnosi na pad cijena goriva u posljednjih godinu dana, odnosu na kategoriju pod nazivom Upravljanje osobnim vozilima. koja nosi najveći ponder (ima najveće učešće u potrošnji domaćinstava), a bazira se na praćenju cijena proizvoda dizelskog i drugog goriva za osobna vozila“, napominju iz Agencije, precizirajući da u odjeljku Upotreba lične transportne opreme godišnje pojeftinjenje iznosi 13,7 posto, a u odjeljku Goriva i maziva za lična vozila čak 18,6 posto.
Padom cijena goriva, u ovom slučaju lož-ulja, iz Agencije obrazlažu i statistički podatak o smanjenju troškova stanovanja za 1,1 posto. Zahvaljujući pojeftinjenju lož-ulja za 22,5 posto, uz pad cijena gasa u bocama (osam posto) i čvrtih goriva (1,2 posto) te unatoč poskupljenju prirodnog gasa (4,9 posto) i električne energije (0,1 posto), režijski troškovi u 2020. zvanično su bili manji nego godinu ranije.
Najviše nedoumica u smislu neslaganja statističkih pokazatelja i realnog stanja na terenu vezano je za cijene hrane, koja je zvanično skuplja za simboličnih 1,2 posto, iako su, posebno u pandemijskom periodu, poskupljenja te vrste proizvoda prisutna na gotovo dnevnoj bazi i u daleko većim procentima. No, prema podacima Agencije, osjetnije poskupljnje, od 7,3 posto, zabilježeno je jedino u slučaju ulja i masnoća, dok je rast cijena ostalih prehrambenih proizvoda bio gotovo neznatan (šećer, džem, med, čokolada i slatkiši – 2,7 posto, hljeb i žitarice – 2,6 posto, povrće – 2,1 posto, voće – 1,8 posto, ostali prehrambeni proizvodi – 1,3 posto), a meso je čak i pojeftinilo za 1,1 posto.
Na slična cjenovna kretanja, s neznatnim procentualnim odstupanjima u pojedinim kategorijama, ukazuju i podaci entitetskih zavoda za statistiku.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u novembru 2020. najveći rast cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine u Federaciji BiH zabilježen je u klasama Ulja i masnoće (8,1 posto), Šećer, džem, med, čokolada i slatkiši (3,6 posto), Hljeb i žitarice (3,2 posto), Povrće (2,9 posto), Voće (1,4 posto) te Mlijeko, sir i jaja (1,0 posto), dok je njihov pad evidentiran u klasama Meso (0,6 posto) i Mineralna voda, bezalkoholna pića i sokovi od voća i povrća (0,2 posto).
“Najveći pad cijena u okviru odljeka Prijevoz, u periodu novembar 2020. u odnosu na novembar 2019. godine, zabilježen je u grupi Upotreba prijevoznih sredstava, koja uključuje klasu pogonska goriva (dizel, benzin) i maziva za lična vozila,u prosjeku 17 posto. Također, zabilježen je pad i u klasi Zračni prijevoz putnika za 6,4 posto.
U odjeljku Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti, u periodu novembar 2020. u odnosu na novembar 2019. godine, zabilježen je pad cijena u grupi Električna energija, plin i drugi energenti, uglavnom zbog pada cijene lož-ulja, ogrijevnog drveta i plina u bocama“, za Business Magazine objašnjavaju iz Zavoda podatke o godišnjem padu cijena prijevoza u FBiH od skoro 10 posto i stanovanja od 1,9 posto, a identična metodološka pojašnjenja daju i iz Republičkog zavoda za statistiku RS.
“U skladu sa međunarodnom Klasifikacijom potrošnje prema namjeni (COICOP- Classification of Individual Consumption by Purpose), proizvodi i usluge krajnje potrošnje domaćinstava su razvrstani u 12 glavnih odjeljaka, čije cijene se prate u šest gradova Republike Srpske, u mjesečnoj dinamici.
Prevoz, kao jedan od odjeljaka potrošnje, sadrži nekoliko grupa proizvoda i usluga vezanih za transportne potrebe domaćinstva, tako da pored cijena prevoza u gradskom i međugradskom saobraćaju (koje se na godišnjem nivou nisu mijenjale) sadrži i cijene prevoznih sredstava (motorna vozila, motocikli i bicikli), cijene rezervnih dijelova i pribora za automobile, kao i cijene goriva i motornih ulja od kojih najviše zavisi koji procenat na nivou odjeljka će biti krajnji.
Niže cijene odjeljka Prevoz od 11,5 posto u novembru 2020. godine, na godišnjem nivou, rezultat su nižih cijena goriva i maziva tokom godine od 19,2 posto, jer je učešće u potrošnji tih proizvoda najveće u okviru cijelog odjeljka“, naglašavaju iz tog entitetskog zavoda.
Varljiva statistika
Ma koliko podaci o padu cijena u BiH sa laičkog aspekta bili upitni, posebno kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, deflatorna kretanja potvrđuje i sindikalna potrošačka korpa koju svakog mjeseca objavljuje Savez samostalnih sindikata BiH. Prema podacima Saveza, potrošačka korpa za decembar 2020. u Federaciji BiH koštala je 1.863,47 KM, za 55,06 KM manje nego u prethodnom mjesecu, odnosno za 82,99 KM ili 4,6 posto manje u odnosu na 1.946,46 KM iz decembra 2019. godine.
S druge strane, međutim, potrošačka korpa koju obračunava Savez sindikata RS potvrđuje da je statistika vrlo klizav teren, budući da je prema toj sindikalnoj računici paket od sedam vrsta proizvoda i usluga mjesečno nužnih četveročlanoj porodici koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca (prehrana, stanovanje i komunalne usluge, higijena i održavanje zdravlja, obrazovanje i kultura, odjeća i obuća, prijevoz te tekuće održavanje domaćinstva) od novembra 2019. do istog mjeseca prošle godine pokupjelo sa 1.912,17 KM na 1948,53 KM, odnosno za 36,36 KM ili 1,9 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, odjeća i obuća u 2020. godini pojeftinile su za 11,2 posto. Najviše je pojeftinila ženska obuća (15,1 posto), a slijede je muška obuča (12,8 posto), obuća za djecu i bebe (12,2 posto), muška odjeća (11,6 posto), ženska odjeća (11 posto) te odjeća za djecu i bebe (5,9 posto).
U Republici Srpskoj ta vrsta proizvoda statistički je pojeftinila za 10,1 posto, dok je u Federaciji BiH evidentiran prosječan pad cijena odjeće i obuće od 13,2 posto, pri čemu je ženska obuća pojeftinila za čak 20,1 posto, muška obuća za 15,4 posto, ženska odjeća za 12,7 posto, muška odjeća za 11,2 posto, dječija obuća za 10,9 posto, a dječija odjeća za 9,4 posto.
