Privreda u cijelom svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini trpi velike posljedice pandemije COVID-19. Osim što je, smanjujući ekonomsku aktivnost, direktno uticala na priliv javnih prihoda, pandemija koronavirusa na površinu je izbacila sve manjkavosti postojećeg poreznog i ekonomskog sistema naše zemlje. Koliki je uticaj pandemije na porezni sistem i na koje sve načine se on manifestira, u razgovoru za Business Magazine objašnjava Šerif isović, direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.
BM: U kojoj mjeri se pandemija virusa korona odrazila na prikupljanje javnih prihoda u nadležnosti Porezne uprave FBiH – kakvi su posljednji podaci o naplaćenim prihodima i u kojim segmentima su najvidljiviji negativni efekti pandemije?
ISOVIĆ: Pandemija ima negativan uticaj na privredne aktivnosti pa samim tim i na naplatu javnih prihoda. Jedan od najboljih pokazatelja uticaja pandemije na naplatu javnih prihoda može se prepoznati u padu ekonomskih aktivnosti, a prije svega u padu prometa na tržištu, koji najbolje prikazuje pad prometa evidentiranog putem fiskalnih uređaja. Podaci pokazuju da je od marta do 12. oktobra 2020. godine promet putem fiskalnih uređaja smanjen za više od pet milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine. Naime, ostvareni promet preko fiskalnih uređaja od 1. marta do 12. oktobra 2019. godine iznosio je 29.180.838.952 KM, a u istom periodu ove godine iznosi 24.142.046.598 KM, iz čega proizilazi da imamo pad od 5.038.792.354 KM ili 17,3 posto.
Uplata javnih prihoda od strane poreznih obveznika u 2020. započela je rastom i u januaru ove godine u odnosu na isti mjesec 2019. Zabilježeno je povećanje naplate za više od 10,5 miliona KM ili 2,45 posto. Nažalost, s početkom pandemije značajnom broju poreznih obveznika je zabranjen rad i ukupna ekonomska aktivnost je smanjenja, što je imalo odraza i na naplatu javnih prihoda, tako da je u martu ove godine, u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, pad uplate javnih prihoda koje prati Porezna uprava bio 70.297.184,00 KM ili 14,6 posto, a u aprilu 18 posto.
Ublažavanjem mjera, ukidanjem vanrednog stanja, donošenjem i implementacijom Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, porezni obveznici kojima je bio zabranjen rad ponovo su nastavili obavljati svoje djelatnosti, tako da je naplata javnih prihoda postepeno rasla, ali taj rast, nažalost, još uvjek nije na nivou naplate iz 2019. godine. Naime, u periodu januar – septembar 2020. godine porezni obveznici su uplatili ukupno 3.792.690.338 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2019. manje za 122.588.632 KM, ili za 3,13 posto.
BM: U kojim privrednim granama je najizraženiji pad naplate javnih prihoda?
ISOVIĆ: Pad naplate evidentiran je kod svih vrsta javnih prihoda. Delatnosti koje su imale najveći pad prometa, a po osnovu čega su i ostvarile pravo na subvencioniranje doprinosa za april, maj i juni 2020. godine, shodno odredbama Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, jesu trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavnicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima, djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, nespecijalizirane trgovine na veliko, djelatnosti pripreme i usluživanja pica. Kao i trgovina na malo motornim gorivima u specijaliziranim prodavnicama, proizvodnja namještaja, obuće, sirovog željeza, čelika i ferolegura, gradnja stambenih i nestambenih zgrada, cestovni prevoz robe, proizvodnja kolača, frizerski i drugi tretmani za uljepšavanje, trgovina na malo odjećom u specijaliziranim prodavnicama, djelatnosti kockanja i klađenja, proizvodnja, djelatnost hotela i ostalog smještaja itd.
BM: Koliko su prisutne zloupotrebe postojećeg stanja u vidu neopravdanog izbjegavanja plaćanja poreznih obaveza pod krinkom pandemije, odnosno, prijavljivanja manjih poreznih obaveza od realnih (prvenstveno prijavljivanja minimalnih umjesto realnih plata)?
ISOVIĆ: U Poreznoj upravi smo vrlo svjesni da je ovo momenat koji će neki porezni obveznici iskoristiti kao priliku da nastave svoje nezakonite radnje i nepoštivanje poreznih zakona. Međutim, kao što je to radila i prije pandemije, Porezna uprava u granicama svojih raspoloživih resursa preduzima odgovorajauće aktivnosti i mjere i odlučna je da protiv tih poreznih obveznika preduzme sve aktivnosti i mjere, da ih sankcionira i spriječi njihovo nezakonito postupanje.
Želimo pokazati da smo prema tim obveznicima spremni djelovati represivno i da ćemo biti odlučni da ih sankcionišemo i da spriječimo njihovo nezakonito postupanje.
S druge strane, poreznim obveznicima koji su redovni u plaćanju svojih poreznih obaveza i koji posluju u skladu s propisima, poručujemo da će Porezna uprava, kao što je to i do sada nastojala, biti njihov servis i podrška da svoje obaveze što lakše izvrše i da to učine uz manje troškove. Uprava će nastaviti inicirati donošenje poreznih propisa koji će biti u interesu obveznika i društva u cjelini. Politika Porezne uprave je da će na sve načine nastojati pomagati poreznim obveznicima koji žele legalno poslovati, a iskazati odlučnost prema obveznicima koji nezakonito posluju i imaju namjeru da izbjegavaju plaćanje javnih prihoda.
Uprava će se efikasno suprostaviti svim zloupotrebama u onoj mjeri u kojoj bude osposobila svoje kapacitete, a logično je da restriktivan odnos prema Poreznoj upravi neće doprinositi njenom efikasnijem radu, a što nije ni u opće društvenom interesu.
BM: Koliko je pandemija pojačala poreznu nedisciplinu u pojedinim djelatnostima, s obzirom da, prema izvještajima o inspekcijskim akcijama PUFBiH, djeluje da su rad nacrno, rad bez dozvole, neevidnetiranje prometa i slična nepoštivanja zakona prisutna podjednako, kao i u pretpandemijskom periodu?
ISOVIĆ: Porezna uprava FBiH kontinuirano radi i poduzima aktivnosti na sprečavanju izbjegavanja plaćanja javnih prihoda. S ciljem podizanja porezne discipline, na dnevnoj osnovi pratimo i analiziramo informacije o evidentiranom prometu i naplati javnih prihoda. Usmjereni smo na sprečavanje sive ekonomije, otkrivanje rada nacrno, rada bez odobrenja, neevidentiranja prometa i neizdavanja računa, podizanje svijesti obveznika da sami prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze, poticanje građana da prijavljuju nepravilnosti itd.
Učinak našeg rada, između ostalog, može se mjeriti i povećanim brojem fiskalnih uređaja. Naime, fiskalizacija je uvedena 2010. godine i pri kraju 2015. imali smo 28.626 fiskalnih uređaja, a na dan 12. oktobar 2020. godine imamo 85.060 fiskalnih uređaja – znači, broj fiskalnih uređaja je veći za 56.434 ili za 197,14 posto.
S ciljem podsticanja poreznih obveznika da izdaju račune i podsticanja građana da traže račune te doprinosa transparentnijem izvještavanju i obezbeđenju podataka za analizu i planiranje ekonomske aktivnosti, Porezna uprava od septembra 2020. po općinama javno objavljuje podatake o broju fiskalnih uređaja i ukupnom evidentiranom prometu na području Federacije BiH.
Također, javni prihodi za koje je nadležna Porezna uprava sa 2019. godinom su povećani za više od 1,5 milijardi KM ili za 40 posto, a otkrili smo i uz pečaćenje objekata prijavili oko. 8.000 radnika…
Kad je u pitanju 2020. godina i vrijeme pandemije, inspektori Porezne uprave izvršili su 3.106 kontrola, u kojima je otkriveno 768 radnika nacrno.
U toku kontrola utvrđeno je da je 286 objekata radilo bez odobrenja za rad, 174 objekta bez fiskalnog uređaja, a da 688 subjekata nije izdavalo račune. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 500 poslovnih objekata, a u 1.310 slučaja izdati su prekršajni nalozi sa izrečenim novčanim sankcijama u iznosu od 3.288.060 KM.
Kao što se vidi, izvršene kontrole, nažalost, pokazuju da poslodavci još uvijek, suprotno važećim zakonima, angažuju značajan broj radnika bez zasnivanja radnog odnosa, da poslovni objekti rade bez odobrenja nadležnog organa, da ne posjeduju fiskalizirani fiskalni uređaj i ne izdaju fiskalne račune…
Uvijek želim naglasiti da Poreznoj upravi Federacije BiH nije cilj izricanje sankcija i kažnjavanje, već poštivanje zakona, stoga pozivam obveznike da poštuju važeće zakone i propise, jer je to najsigurniji i najisplativiji način poslovanja.
BM: U kontekstu prethodnog pitanja, kakvi su direktni efekti pandemije na rad PUFBiH u smislu otežanog djelovanja na terenu zbog epidemioloških okolnosti? Koliko je pandemijom dodatno izražen hronični problem manjka kadra u PUFBiH?
ISOVIĆ: Porezna uprava duže vrijeme nadležnima i javnosti ukazuje na probleme koji značajno ograničavaju njen rad, učinkovitost rada. Uprava objektivno nema realne kapacitete da efikasno izvršava svoje obaveze. To se prije svega odnosi na nedovoljan broj zaposlenih, smještajne kapacitete, materijalno-tehničku opremljenost, a i plaće zaposlenih su značajno manje od plaća nekih subjekata za koje mi ubiremo prihode. Zaposlenici Uprave su diskriminirani u odnosu na druge zaposlenike koji se finansiraju od prihoda koje ubire Uprava i to kako u pogledu smještajnih i materijalno-tehničkih uslova rada, tako i plaća. Mislim da je neprimjereno da zaposlenici nekih dužnika imaju prosječne plaće veće od zaposlenika Uprave. Zbog niskih plaća, Upravu je u posljednje vrjeme napustilo pet informatičara i ako se ovaj trend nastavi informacioni sistem će biti značajno ugrožen.
U Poreznoj upravi na dan 12. oktobar 2020. zaposleno je ukupno 1.265 zaposlenika, a broj sistematizovanih radnih mjesta je 1.744, što znači da ima 479 zaposlenika manje od broja sistematizovanih. Također, Uprava ima 67 zaposlenika manje od broja odobrenog budžetom, koji su u fazi prijema, a koji zbog komplikovanih procedura traje oko osam mjeseci.
Sa većim brojem zaposlenih i boljom tehničkom opremljenošću, Porezna uprava bi uspjela efikasnije kontrolirat rizična područja u kojim se javlja rad nacrno, a broj utvrđenih neprijavljenih radnika bio bi znatno veći, što bi se pozitivno odrazilo na broj zaposlenih i uopće na naplatu javnih prihoda i prosperitet zemlje.
Zaposlenici Porezne uprave, iako obavljaju vrlo važnu funkciju u ovom društvu, rade u vrlo lošim i neadekvatnim poslovnim prostorijama, gdje su uslovi za rad vrlo otežani. Sama činjenica da su organizacione jedinice Porezne uprave raspoređene na 90 lokacija, da su zaposlenici iste organizacione jedinice raspoređeni na više lokacija i da su dislocirane, mnoge nemaju šalter salu koja bi spriječila direktni kontakt između poreznih obveznika i zaposlenika, govori u prilog navedenoj tvrdnji.
Pandemija je uslove rada još više otežala. Rad u poslovnim prostorima koju su neadekvatni, skučeni, bez šalter sale, bez mogućnosti da se osigura socijalna distanca, značajno su povećavali mogućnost zaraze.
Apsurdna je činjenica da se iz budžeta odobravaju i daju sredstva poreznim dužnicima, a da se Poreznoj upravi sredstva ograničavaju i ne osiguravaju u dovoljnom iznosu za rad i poslovanje. Takvim postupcima se vrši urušavanje ekonomskog sistema, sputava razvoj, tolerira i podstiče siva ekonomija. Najblaže rečeno, neprimjereno je da se porezi koji uplaćuju porezni obveznici preko budžeta transferiraju obveznicima koji izbjegavaju plaćanje poreza i da se Poreznoj upravi ne obezbjeđuju sredstva u mjeri u kojoj bi se ona trebala osposobiti za efikasno izvršavanje zakonom propisanih obaveza.
Javnosti je poznato da su zbog ovih razloga zaposlenici krajem prošle godine stupili u štrajk koji je, zbog neimplementiranja izbornih rezultata i sada zbog pandemije, obustavljen. Zaposlenici Porezne uprave u iščekivanju da se njihovi problemi riješe su do sada iskazali razumnost i strpljivost, a ako se u skorije vrijeme problemi ne riješe, bojim se da će se štrajk aktivirati.
Međutim Porezna uprava, unatoč finansijskim i materijalnim ograničenjima i nedostatku poreznih službenika, ulaže značajne napore kako bi efikasno i racionalno izvršila svoje obaveze i zalaže se da postane pravedna, racionalna i efikasna uprava za izgradnju pravednog, jasnog i stabilnog poreznog sistema koji će odgovoriti potrebama razvoja BiH.
BM: Kakvi su trendovi kada je riječ o uticaju pandemije na ukupan broj zaposlenih u FBiH – može li se govoriti o oporavku u posljednjim mjesecima?
ISOVIĆ: Porezna uprava svakodnevno u Jedinstvenom sistemu na serverima prati promjene i poslovanje obveznika koje se odnosi na prijave i odjave radnika i ovde je postignuta dnevna ažurnost, kako bi se omogućilo poreznim obveznicima i odjavljenim radnicima ostvarivanje njihovih prava. Naime, sa 30. septembrom 2020. u Jedinstvenom sistemu obrađeno je 311.899 prijava i odjava zaposlenika.
Sa proglašenjem stanja nesreće, 16. marta 2020. godine, broj zaposlenih prema prebivalištu osiguranika u FBiH bio je 534.076. Od 16. marta 2020. pa sve do 5. maja 2020. broj zaposlenih je imao trend pada, te je na dan 5. maj evidentiran najmanji broj zaposlenih od 507.607, što je u odnosu na 16. mart pad za 26.469 zaposlenih.
Od 5. maja broj zaposlenih se mijenjao, odnosno, povećavao ili u pojedinim sedmicama smanjivao, tako da je na dan 12. oktobar 2020. iznosio 520.373 i u odnosu na 16. mart bio je manji za 13.703, a u odnosu na 5. maj veći za 12.766.
Ovi podaci nam govore da se broj zaposlenih kod poslodavaca u znatnoj mjeri poboljšao, ali ne i dostigao nivo zaposlenosti na početku pandemije. Analizom broja zaposlenih može se konstatovati da djelatnosti poput hotelijerstva, turizma i prevoza imaju pad broja zaposlenih u odnosu na isti period prošle godine, a što je direktna posljedica pandemije.
BM: Kakav epilog očekujete kada je riječ o godišnjim rezultatima PUFBiH i dugoročnim posljedicama pandemije na priliv javnih prihoda u njenoj nadležnosti?
ISOVIĆ: Porezna uprava nije pravila zvanične analize ni projekcije koliko će stanje pandemije imati odraza na javne prihode i budžete FBiH, kantona, općina i vanbudžetskih fondova. Naplata javnih prihoda će zavisiti i od budućeg razvoja ekonomskih aktivnosti, od mjera koje se budu preduzimale na ublažavanju poljedica pandemije, od smanjenja sive ekonomije…
Na bazi naplate za prvih devet mjeseci i ukoliko ne bude većeg pada privrednih aktivnosti, do kraja godine možemo očekivati da će porezni obveznici uplatiti javnih prihoda koje prati Porezna uprava u iznosu od oko pet milijardi KM i očekivani pad u odnosu na prošlu godinu je oko pet posto.
BM: Kojim interventnim mjerama bi država eventualno mogla uticati na ublažavanje posljedica pandemije te vrste i kako ocjenjujete njene dosadašnje intervencije u tom pravcu?
ISOVIĆ: Vlada FBiH je predložila, a Parlament je usvojio Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji je stupio na snagu 8. maja 2020. i prestao sa važenjem 30. jula 2020. godine. Tim zakonom pružena je direktna i indirektna pomoć privredi.
Direktna pomoć privredi iz budžeta je pružena kroz subvencioniranje doprinosa u iznosu od oko 90 miliona KM, uspostavljanjem Garancijskog fonda s inicijalnim sredstvima od 80 miliona KM i oslobađanjem korištenja namjenskih sredstava do 30. jula 2020. godine. Indirekta pomoć se odnosila na: obustavu obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obaveze plaćanja akontacije poreza na dobit i akontacije poreza na dohodak, obustavu obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko–povjerilačkim odnosima, obustavu postupaka prinudne naplate, a svim građanima FBiH je do 30. juna 2020. bilo osigurano zdravstveno osiguranje. Ova indirektna pomoć je značajna, iako nije imala za posljedicu odliv sredstava iz budžeta, jer je umanjila prilive uplata sredstava u budžete koja su ostala u privredi i kad bi se ona mogla valorizirati vjerovatno da bi bila približna iznosu sredstava datih na ime direktne pomoći iz budžeta.
Također, Vlada je 16. oktobra 2020. godine, donijela i Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19. Uredbom su osigurana sredstva za pomoć privredi od 90 miliona KM. Realizacija pomoći privredi izvršit će se kroz budžet, a sredstva su raspoređena na razdjele resornih ministarstava i to Federalnom ministarstvu okoliša i turizma 30 miliona KM, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija 20 miliona KM, Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 10 miliona KM i Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije 30 miliona KM. Svakako, naprijed navedenim mjerama treba dodati i činjenicu da u Parlametnu FBiH stoji Zakon o doprinosima u kojem su sadržane odredbe kojim se doprinosi na plaće smanjuju za osam posto. Podsjetit ću i na to da je Porezna uprava prije dvije godine sačinila i inicirala i donošenje Zakona o djelimičnom otpisu i naplati duga te da je pandemija jedan od dodatnih motiva i razloga da se ovi i drugi zakoni, a naročito i propisi o smanjenju parafiskalnih nameta, što prije usvoje.
Kada su u pitanje mjere za ublažavanje posljedica pandemije, generalno mislim da one prvo trebaju biti implementirane kroz fiskalnu politiku tj. racionalnu i učinkovitu budžetsku potrošnju i porezni sistem, odnosno, pravnu regulativu kojom se uređuje plaćanje svih javnih prihoda. Porezni sistem je jedna od najvažnijih poluga i instrumenata razvoja svake savremene, moderne i stabilne države i s pravom se može reći da kapacitet poreznog sistema određuje kapacitet države. Nažalost, mislim da je naš porezni sistem nepravedan, nestabilan, da ne doprinosi pravičnoj konkurenciji na tržištu, da na tržištu sprečava djelovanje zakona vrijednosti i kao takav ne doprinosi značajnijem privrednom razvoju. Država svojim zakonima treba propisati pravila koja utiču na konkurentnost privrede, obezbijediti konkurentski ambijent sličan onom koji postoji u razvijenim tržišnim privredama. Krajnji rezultat konkurentnosti je stalan, stabilan, održiv ekonomski rast, društveni razvoj i porast životnog standarda stanovništva.
Privredi je potrebna efikasna državna administracija sa racionalnim troškovima. Potrebno je povećati efikasnost u upravnim i sudskim postupcima i ubrzati ostvarivanje prava, jer su ovi procesi dugotrajni. Treba i efikasnije djelovati na suzbijanju sive ekonomije, privrednog kriminala i korupcije, a što može značajno povećati konkurentnost privrede.
BM: Koje izmjene u poreznom sistemu su potrebne kako bi se on učinio efikasnijim i pomogao privrednom razvoju?
ISOVIĆ: Porezna uprava FBiH je, kako u prethodnom, tako i u pandemijskom periodu, pokazala značajnu društvenu odgovornost i aktivno je doprinosila unapređenju procesa koji su značajno uticali na bolje stanje u društvu.
Uloga Porezne uprave je dvojaka i ona treba s jedne strane biti efikasna i racionalna u ubiranju javnih prihoda, a s druge strane treba biti dobar servis poreznim obveznicima. Porezna uprava konstantno djeluje kao društveno odgovorna institucija i sve aktivnosti su usmjerene u tom pravcu, pa tako i u kriznim uslovima. Uprava se u vrijeme krize drži svojih principa, svoje vizije i misije, jer je to jedini ispravan put prihvatljiv za čitavo društvo. Ovdje bih posebno istaknuo doprinos Uprave u rastu javnih prihoda, kao i predlaganju više zakona i propisa za unapređenje stanja. Podsjetit ću da je Porezna uprava u proteklom periodu predložila donošenje ili izmjene više od 30 propisa.
Kada je u pitanju vrijeme pandemije, mogu reći da smo među prvima inicirali više mjera za ublažavanje posljedica pandemije, od čega je široj javnosti poznato njih 11, od kojih je osam uključeno i u Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica. Ono što javnosti nije poznato, jeste da smo sačinili i predložili zakon o ublažavanju posljedica pandemije izazvane virusom COVID-19, koji, nažalost, nije poslužio kao nacrt za izradu usvojenog Zakona. Pored javno dostupnih incijativa, prijedlogom Uprave bile su obuhvaćene i druge incijative, od kojih bi ovom prilikom korisno bilo ukazati na prijedloge koji se odnose na pomjeranje roka za plaćanje PDV-a, smanjenje kamatne stope na javne prihode, moratorij za povrate kredita, mjere štednje, odnosno racionalizacije javnih sredstava, pravila ponašanja nižih organa vlasti, osnivanje fonda za oporavak privrede itd.
Također, i u realizaciji usvojenog korona zakona dali smo najveći administrativni doprinos, jer smo obradili više od 61.000 zahtjeva za više od 390.000 zaposlenih kojima je odobrena subvencija od oko 90 miliona KM.
Porezna uprava se konstantno ponašala kao društveno odgovorna institucija i konstatno je predlagala, i prije pandemije, određene reforme u poreznom sistemu i fiskalnoj politici. Više puta sam isticao potrebu ozbiljne i sveobuhvatne porezne reforme koja je u pravom smislu izostala. Odgovore na pitanje zašto je to tako, prije svega treba tražiti od onih koji su inicijatori, onih koji predlažu prve radne nacrte zakona i podzakonskih akata. Moram priznati da često pomislim da su naš porezni sistem i porezna politika ”zarobljeni“, pa i ”privatizirani“ od strane njihovih predlagača i sa ovakvom praksom donošenja zakona treba prestati.
Naime, porezni propisi u Federaciji BiH su se u posljednjih 20-ak godina često mijenjali i dopunjavali. Ovo je radi pojašnjenja propisa zahtijevalo donošenje većeg broja podzakonskih akata, tumačenja, stavova i mišljenja, što dovodi do složenosti ubiranja poreza i za Poreznu upravu i za porezne obveznike te značajno povećava troškove. Sigurno je da su ovakvi propisi poreznim obveznicima prouzrokovali značajne nepotrebne troškove, kao i Poreznoj upravi, a stranim investitorima su slali neadekvatnu poruku i u konačnici imali negativne implikacije na privredni razvoj BIH u cjelini.
Porezni sistem je jedna od najvažnijih poluga i instrumenata razvoja svake savremene i moderne države i može se reći da porezni kapacitet određuje kapacitet države. Osnovni cilj svake porezne politike trebao bi biti izgradnja poreznog sistema koji će za posljedicu imati razvoj države, porast BDP-a, rast zaposlenih i standarda stanovništva. Svakoj državi je potreban pravedan, jasan, jednostavan, precizan i nedvosmislen, postojan i stabilan, stimulativan i transparentan, a time i siguran porezni sistem koji će omogućiti ubiranje i naplatu prihoda uz minimalne troškove kako za obveznike, tako i za poreznu administraciju. Također, oporezivanje se treba zasnivati na potrebama razvoja zemlje i ekonomskoj snazi poreznih obveznika. Porezi trebaju poticati pravičniju konkurenciju na tržištu, a porezni sistem omogućiti efikasnije djelovanje poreznih organa i naplatu poreza.
