Pandemija COVID-19 koja je krajem prošle godine krenula iz Kine, a potom se proširila za cijeli svijet, neumoljivo je gurnula svjetsku ekonomiju – ravno do dna. Agencije zadužene za statistiku zemalja i regiona bilježe najveće padove bruto društvenog proizvoda u najvećim svjetskim ekonomijama ikada od kada se prate ovi podaci.
“MMF procjenjuje da pandemija košta globalnu ekonomiju 375 milijardi dolara mjesečno i predviđa kumulativni gubitak tokom dvije godine veći od 12 biliona dolara”, prenijeli su mediji izjavu generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije WHO Tedros Adhan Ghebreyesus.
Također je rekao da je svijet do sada potrošio milijarde dolara baveći se kratkoročnim posljedicama pandemije. Samo države G20 su potrošile više od 10 milijardi dolara fiskalnog podsticaja za ublažavanje posljedica pandemije, što je tri i po puta više nego što je svijet potrošio u kompletnom odgovoru na globalnu finansijsku krizu od prije desetak godina.
Oko 22 miliona ljudi u svijetu je do sada zaraženo koronavirusom, navede iz Worldometersa. Od posljedica pandemije umrlo je gotovo 800.000 ljudi. To su najporaznije i najteže posljedice pandemije COVID-19.
Najveći padaju više
Ekonomske posljedice su takve da će i najrazvijenijim ekonomijama svijeta, a i ukupnoj svjetskoj ekonomiji trebati godine da se oporave. Najjači su, čini se najviše pogođeni. U MMF-u su tako još u aprilu prognozirali da će svjetski BDP u 2020. godini potonuti tri posto, a uz to, mnogo gore će proći razvijene ekonomije nego zemlje u razvoju.
Naime, prosječan pad ekonomske aktivnosti u razvijenom dijelu svijeta u ovoj godini bi trebalo da iznosi 6,1 posto, dok će pad u zemljama u razvoju biti znatno manji, samo jedan posto. Među razvijenim zemljama na udaru recesije posebno će se naći ekonomije Italije i Španije, zatim Francuske i Njemačke, Velike Britanije, Kanade, SAD i Japana.
Kada je riječ o zemljama u razvoju, ekonomija Rusije u ovoj godini bi trebala pasti 5,5 posto. S druge strane, dvije velike ekonomije, indijska i kineska, godinu bi trebale zaključiti sa rastom BDP. Prognoze MMF pokazuju da bi Kina trebala ostvariti rast BDP-a od 1,2 posto, dok bi Indija u 2020. trebala ostvariti rast BDP-a od 1,9 posto.
Ekonomija Sjedinjenih Američkih Država u drugom kvartalu ove godine zabilježila je najveći pad od perioda nakon Drugog svjetskog rata. BDP SAD je pao 32,9 posto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Smanjenje ekonomske aktivnosti i povećanje stope nezaposlenosti je najveće od tridesetih godina prošlog stoljeća. Smanjeni su prihodi od poreza, dok su rashodi države porasli. Smanjena je i potrošnja, pale su investicije u biznis i građevinske radove, raste broj novih zahtjeva za pomoći zbog nezaposlenosti. Još martu su vlasti ubrizgale tri hiljade milijardi dolara za podršku privrede, a u maju još tri hiljade milijardi dolara.
Evropska unija je u drugom tromjesečju zabilježila rekordan pad ekonomske aktivnosti od oko 12 posto, prema prognozama MMF i Evropske komisije. Kako je saopćeno iz Eurostata, radi se najvećem padu ekonomske aktivnosti u EU od 1995. godine, odnosno, od kada se sistematski prate podaci o kretanju BDP na nivou EU.
Najveća EU ekonomija zabilježila je u drugom kvartalu ove godine rekordni pad od 9,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca zbog naglog pada lične i potrošnje kompanija i u vrijeme pandemije COVID-19, saopćeno je iz njemačkog statističkog ureda Destatis. Treba li napomenuti da se radi o najvećem zabilježenom padu od 1970. godine, od kada Njemačka objavljuje kvartalne podatke.
Švedska nije poput većine drugih zemalja EU uvodila rigorozne mjere s ciljem sprečavanja pandemije koronavirusa. Nepoznato je koliko bi BDP bio niži da su imali uvedene mjere. Ovako, pao je u drugom kvartalu 2020. godine za 8,6 posto u odnosu na prvo tromesečje. Švedska ekonomija je u periodu april – jun također zabilježila pad na godišnjem nivou od 8,2 posto. Opet najveći privredni pad Švedske od 1980. godine, objavio je Sveriges Radio.
Norveška nije članica EU, ali jeste velika evropska ekonomija. Podaci za drugi kvartal ove godine govore o padu BDP od 6,3 posto, najvećoj stopi zabilježenoj od prvih mjerenja 1978. godine. Analitičari procjenjuju da su vanredne mjere za suzbijanje koronavirusa gurnule Norvešku u najdublju recesiju.
Brexit i COVID-19
Velika Britanija je posebna priča. Brexit je već gurao britanski BDP prema dolje, a pandemija COVID-19, koja je u Velikoj Britaniji imala najveće razmjere u Evropi oborila je britanski BDP za rekordnih 20,4 posto u periodu april – juni, u vrijeme najoštrije primjene restriktivnih mjera. Šesta najveća svjetska ekonomija ušla je u recesiju.
Britanski mediji su izvijestili da su ovi podaci doveli do velikog pritiska na ministra finansija Rishi Sunaka, od kojega se očekuje da pruži još veću podršku privredi pogođenoj pandemijom koronavirusa. Neto dugovi u julu, izuzevši javne banke, porasli su na 2,004 milijarde funti. Taj iznos ekvivalent je 100,5 posto BDP, što je najviši njegov nivo od 1961. godine kada se zemlja još borila sa posljedicama Drugog svjetskog rata.
Ogromni dug odražava veliki rast državne potrošnje, ogromnih subvencija za one koji su izgubili posao zbog pandemije i poreskih olakšica, kao i udar izazvan smanjenjem poreskih prihoda usljed zatvaranja privrede tokom karantina u zemlji. Javni dug je uvećan za oko 200 milijardi funti otkad je pandemija zahvatila Veliku Britaniju.
Dobre vijesti ne stižu ni iz „zemlje izlazećeg sunca“. Japan je zabilježio svoj najniži BDP u historiji. Treća najveća svjetska privreda pala je za 7,8 posto u drugom tromjesečju u poređenju sa prethodnim.
Radi se o godišnjoj stopi pada od 27,8 posto, što je najgora stopa od kada je počelo mjerenje BDP. Potrošnja u Japanu se u posljednjem tromjesečju smanjila za 8,2 posto, jer su kompanije obustavile rad tokom šest sedmica strogih mjera ograničenja u aprilu i maju, piše CNN.
Jedna od najbrže rastućih evropskih ekonomija je poljska. Nakon 0,4 posto pada u prvom kvartalu, poljski BDP smanjio se za 8,9 posto u drugom. Poljska je zabilježila prvu recesiju od devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je iz komunizma prešla na tržišnu ekonomiju. Stručnjaci podsjećaju da poljska ekonomija nije bila u recesiji ni tokom svjetske finansijske krize krajem prošlog desetljeća.
U recesiji su i ekonomije Češke, Slovačke, Mađarske, Latvije i Litvanije. Za sada su recesiju izbjegle Rumunija i Bugarska, zbog minimalnog rasta u prva tri mjeseca godine. Sve ove tmurne informacije dodatno usložnjava i podatak da su najveće evropske banke uvele moratorije ili druge olakšice na otplatu više od 360 milijardi eura kredita. Kako prenosi Reuters, veliko je pitanje hoće li dužnici moći nastaviti servisiranje obaveza nakon što mjere podrške isteknu.
Svi ovi podaci nagnali su stručnjake da krenu u istraživanje šta i kako uraditi da svjetska ekonomija krene putem napretka. Konačno.
Zatvaranje ekonomija i reindustrijalizacija
MMF očekuje da će oporavak svjetske ekonomije početi tek iduće godine i to po stopi od 5,8 posto. Također prognoziraju da bi ekonomski rast u razvijenim zemljama trebao biti sporiji nego u zemljama u razvoju. Razvijeni dio svijeta trebao bi imati ekonomski rast od 4,5 posto, a zemlje u razvoju po stopi od 6,6 posto.
Ekonomisti tvrde da je koronakriza unijela tektonske promjene u način funkcioniranja ekonomija. Kao jednu od posljedica krize navode izvjesno zatvaranje država i trgovinskih blokova, tako da će lanci nabavke biti skraćeni u budućnosti.
Druga posljedica moglo bi biti smanjenje značaja uslužnih djelatnosti, uključujući i turizam, na ekonomiju. Umjesto naglaska na usluge, svijet bi se mogao vratiti reindustrijalizaciji, što će podsticati i Evropska komisija.
