Norveška širi naftne bušotine na Arktiku

Norveška planira proširiti operacije eksploatacije nafte na do sada netaknuta područja Arktika, što bi moglo ugroziti osjetljivi arktički ekosistem, ali i izazvati vojni spor sa Rusijom

32

Norveška planira proširiti operacije eksploatacije nafte na do sada netaknuta područja Arktika, što je potez za koji ekološki aktivisti upozoravaju da bi mogao ugroziti osjetljivi arktički ekosistem, ali i izazvati vojni spor sa Rusijom, piše The Guardian.

Javna rasprava o otvaranju devet novih norveških bušotina zatvorena je prošle sedmice, a navedena područja su znatno više sjeverno na Arktiku nego područja za eksploataciju koje je američki predsjednik Donald Trump najavio na Aljasci. Stručnjaci kažu da se radi o  veoma rizičnom području, kako po pitanju očuvanja životne sredine, tako i u smislu profitabilnosti. Također navode da odluku prati rizik od suprotstavljanja drugim nacijama koje su potpisale Svalbardski sporazum, koji reguliše aktivnost u arhipelagu.

Ilan Kelman, profesor na norveškom Agder univerzitetu, upozorava da ne postoji siguran način eksploatacije nafte u arktičkim uslovima.

“Nezavisno od promjena životne sredine, Arktik je veoma surovo mjesto. Mnogo toga može poći po zlu, a kad se to desi, može izazvati znatnu štetu na duže vrijeme”, navodi on.

Helge Rigvik, istoričarka proizvodnje nafte Univerziteta u Oslu, pak, objašnjava da je potez Norveške posljedica krize u naftnoj industriji, koja se pogoršala usljed pandemije korona virusa.

“Kada je vlada premijerke Erne Solberg najavila aukciju zakupa, to je bila kulminacija procesa od više decenija u kojem je Norveška išla sve više prema sjeveru”, ističe ona.

Norveška je u junu postavila očekivanu granicu kod ivice okeanskog leda južno od Svalbarda. Ekploatacija nafte sjeverno od ivice leda nije dozvoljena.

Ekološke grupe WWF, Greenpeace i Nature & Youth poslale su Vladi Norveške otvoreno pismo u kojem je navedeno da je u svih 24 prethodnih koncesija između 2002. i 2019. godine vlada odobrila licence za rad u područjima gdje se Vladina organizacija odgovorna za regulaciju naftnih resursa protivila istraživanju.

“Budući da još uvijek nemamo tehnologiju potrebnu za čišćenje izlivene nafte u artktičkoj sredini, stvarno nema smisla da se nastavi sa ’offshore’ bušenjem tamo”, kaže Kelman.

Potez Norveške takođe nosi rizik od povećanja tenzija sa Rusijom, za koju područje ima ogroman strateški značaj.

“U prethodnih nekoliko godina Rusija je modernizovala svoju sjevernu flotu nuklearnih podmornica i proširila svoje vojno prisustvo na obližnjem Franc Jozef arhipelagu. Zvanično Rusija podržava Svalbard sporazum, ali bi norveške operacije u prethodno netaknutoj teritoriji mogle biti smatrane agresivnim”, napominje Rigvik.

Krajnji rok za podnošenje prijava za koncesije je početak 2021. godine, sa planiranim odobrenjem nedugo nakon toga.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here