Korona kriza mogla bi ojačati domaću poljoprivredu

Strah od nestašice hrane uzrokovan pandemijom koronavirusa, u BiH je prilično povećao interes za učešće u proljetnoj sjetvi. Hoće li ta promjena u poimanju značaja poljoprivrede biti kratkog daha ili je možda riječ o uvodu u svojevrsnu agrarnu revoluciju, u razgovoru za Business Magazine pojašnjava Šemsudin Dedić, federalni mkinistar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Razgovarao: Armin Zeba

349

 

U periodu prije izbijanja pandemije koronavirusa, u Bosni i Hercegovini bruto dodana vrijednost (BDV) poljoprivrede (zajedno sa šumarstvom i ribolovom), kretala se oko 1,8 milijardi KM i apsolutnom iznosu generalno rasla, ali je u relativnom smislu opadala zbog bržeg rasta BDV-a drugih, nepoljoprivrednih sektora  – sa 8,3 posto učešća u bruto društvenom proizvodu (BDP) zemlje iz 2005. godine, na 5,9 posto u 2018. godini.

Sličan, negativan trend, bio je prisutan i u vanjskotrgovinskoj razmjeni, gdje je, kada je riječ o poljoprivredi, vodoprivredi i šumarstvu, prošle godine ostvaren izvoz vrijedan 231,7 miliona KM, naspram uvoza od 753,5 miliona KM.

Ništa bolja statistika nije ni u pogledu iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta, koje ne prelazi 50 posto, kao ni po pitanju broja zaposlenih u poljoprivredi, posebno onih formalno registriranih, koji se mjeri u promilima.

No, globalno širenje zaraze COVID-19 i njime izazvano sužavanje uobičajenih lanaca snabdijevanja, koje je, između ostalog, probudilo i strah od nestašice hrane, oživjelo je svijest domaćih institucija, ali i građana, o značaju primarne poljoprivredne proizvodnje te rezultiralo povećanim interesom za proljetnu sjetvu.Hoće li ta promjena u poimanju poljoprivrede biti kratkog daha ili je možda riječ o uvodu u svojevrsnu agrarnu revoluciju, u razgovoru za Business Magazine pojašnjava Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

BM: U kojoj mjeri i na koji način se pandemija odrazila  (ili će se tek odraziti) na poljoprivrednu proizvodnju u Federaciji BiH? Može li se govoriti i o pozitivnim efektima u smislu pojačanog obima proljetne sjetve uvjetovanog strahom od nestašice hrane usljed otežanog protoka robe izazvanog pandemijom?

DEDIĆ: Paradoksalno, poljoprivreda je u ovoj krizi dobila veliku šansu. Mislim da su građani tek sada shvatili koliko je bitno da imamo jaku poljoprivrednu proizvodnju i da ne ovisimo u uvoznoj hrani. Sjetite se kako su na početku pandemije svi pohrlili u trgovine da kupuju brašno u strahu da ga neće biti dovoljno. Nestašice na kraju nije bilo, no da je u jednom trenutku protok robe preko granice bio u potpunosti blokiran, mi bismo se nakon izvjesnog vremena našli u problemu.

Zato smo kao Ministarstvo među prvim interventnim mjerama odlučili da kroz dodatni novac povećamo izdvajanja za proljetnu sjetvu. Cilj je bio da povećamo obrađene površine i u tome smo sigurno uspjeli. Poticajima od 8,8 miliona KM obuhvaćeno je 18.400 poljoprivrednih proizvođača na području 70 općina. Riječ je o poljoprivrednicima od kojih je većina bila upisana u registre poljoprivrednih gazdinstava, a od marta 2020. godine registrovano je 1.200 novih gazdinstava i 227 poljoprivrednih obrta. Govorimo o 27.000 hektara zemljišta obrađenog  na području FBiH.

BM: U kojim proizvodnim segmentima se mogu očekivati najbolji rezultati, a gdje će oni vjerovatno biti lošiji u odnosu na period prije pandemije?

DEDIĆ: Za sada je teško sa sigurnošću odgovoriti na ovo pitanje. Pretpostavljamo da će zbog podrške proljetnoj sjetvi biti zasijane značajno veće površine pod proljetnim kulturama poput povrća, ranih žitarica, kukuruza i soje.

Planiramo dodatna izdvajanja i za jesenju sjetvu, što se prije svega odnosi na proizvodnju pšenice i ječma, kojih ne proizvodimo dovoljno pa ih moramo uvoziti. Nastojat ćemo povezati poljoprivredne proizvođače s prerađivačima, odnosno mlinsko-pekarskom industrijom, kako bi svi tržišni viškovi bili sigurno plasirani. Sve ovo navodi na zaključak da će biljna proizvodnja u narednom periodu imati uzlazni trend.

U okviru stočarske proizvodnje, u zemljama okruženja nastali su određeni problemi sa plasmanom, zato što struktura potrošnje u vremenu krize više nije bila ista. Smanjena je potrošnja mesa zbog smanjenja turističkih putovanja, što se sigurno odrazilo i na potrošnju na našem tržištu. Sretna okolnost je što ni u ovoj proizvodnji nismo neto izvoznik pa je domaće tržište uglavnom uspijevalo konzumirati sve ponuđene količine.

 BM: Kojim sve mjerama je Ministarstvo nastojalo olakšati primarnim poljoprivrednim proizvođačima prevazilaženje problema uzrokovanih pandemijom?

DEDIĆ: Govorio sam već o podršci proljetnoj sjetvi. To je bila jedna interventna mjera koje je donijela vidljive rezultate. S tom mjerom ćemo nastaviti i u narednom periodu. U pripremi je program podrške jesenjoj sjetvi.

Osim toga, poljoprivreda je jedna od bitnih oblasti koje će biti obuhvaćene dugoročnim mjerama Vlade FBiH. U Programu ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020-2021, koji će se uskoro naći pred Vladom, planira se osiguranje dodatnih sredstva u Budžetu Federacije BiH, koja bi u slučaju nastanka poremećaja na tržištu poslužila za intervencije na tržištu kroz otkup viškova domaćih poljoprivrednih proizvoda za potrebe Robnih rezervi. Također, Garantnim fondom bit će obuhvaćena poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija.

Vlada FBiH je inicirala Odluku o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg u procentu od 30 posto radi suzbijanja posljedica pandemije koronavirusa na ekonomiju Bosne i Hercegovine i ona se primjenjuje od 1. juna.

Još tokom pandemije Ministarstvo i Razvojna banka FBiH stavile su u funkciju kreditnu liniju za investicije u poljoprivredi sa rokom otplate do 15 godina, grace periodom do 36 mjeseci i kamatnom stopom od tri posto, uz grant sredstva Ministarstva od 25 posto. Na našu inicijativu, kroz Korona zakon namjenska sredstva od naplaćenih naknada od pretvorbe poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredno, stavljena su na raspolaganje kantonima kako bi mogli još dodatno podržati poljoprivrednike.

Od velikog značaja za poljoprivrednike bile su neke operativne odluke koje su im omogućile nesmetani rad uprkos mjerama zabrane. Na naš zahtjev, poljoprivrednici su bili izuzeti iz mjere policijskog sata. Produžili smo sve rokove za podnošenje zahtjeva i ažuriranje podataka da bi svi poljoprivrednici stigli da to urade bez obzira na ograničenja u radu administracije.

BM: Da li će federalna strategija u vezi sa poljoprivrednom proizvodnjom biti korigirana u skladu sa iskustvima iz perioda pandemije?

DEDIĆ: Mnogo toga smo naučili tokom pandemije i sigurno ćemo ova iskustva koristiti u budućnosti. Prije svega, u ovoj se krizi najbolje vidjelo koliko je potrebna saradnja svih nivoa vlasti, od općine do države. Da nismo ostvarili odličnu saradnju sa općinama, gradovima i kantonima, teško da bismo mogli realizovati mjeru podrške proljetnoj sjetvi.

Kad je, pak, u pitanju zaštita domaće proizvodnje, ključnu ulogu igra Vijeće ministara BiH. Dakle, razvijanje i jačanje te saradnje treba biti jedan od naših prioriteta.

Ono što trebamo dodatno razvijati u našim strateškim dokumentima je i uspostavljanje mehanizama za upravljanje kriznim situacijama. Otvoreno je prije svega pitanje jačanja naših robnih rezervi. Čini mi se da smo svi zaboravili da se granice lako mogu zatvoriti, a protok robe ograničiti i nismo se uopće pripremali za takav scenarij.

BM: Šta proizvođači mogu očekivati u budućnosti kada je riječ o politici poticaja?

DEDIĆ: Program poticaja koji Ministarstvo priprema svake godine sadrži nekoliko vrsta potpora. U javnosti se najviše pažnje posvećuje poticajima kao direktnoj podršci poljoprivrednicima za ostvarene proizvodnje. Isplate federalnih poticaja su redovne, što poljoprivrednicima daje dodatnu sigurnost. To je trend koji želimo održati. Čak i tokom pandemije, kad su prihodi FBIH značajno pali, mi smo uredno isplatili i IV i I kvartal. Bitno je napomenuti i da jedino budžet za poljoprivredu nije umanjen u rebalansu Budžeta FBiH za 2020. godinu.

S druge strane, Ministarstvo svake godine nastoji povećati podršku mjerama ruralnog razvoja, za koje smo u ovoj godini izdvojili čak pet puta veća sredstva u odnosu na prethodnu.

Nastojimo pomoći investicije u poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju. Tako sada podržavamo ne samo kupovinu poljoprivredne mehanizacije i opreme te nabavku rasplodne stoke kao u prethodnim godinama, nego i izgradnju i opremanje proizvodnih objekata poput plastenika, staklenika, štala za govedarsku, ovčarsku i druge proizvodnje, ali i podizanje novih nasada voćnjaka i vinograda, proizvodnih objekata u peradarstvu, ribarstvu i pčelarstvu te drugih sličnih investicija.

Dugoročno, modernizacija gazdinstava i strukturne reforme su najbitnije za jačanje poljoprivrednog sektora i povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda.

BM: Kako treba posmatrati aktuelne vremenske prilike, odnosno, izuzetno kišovito proljeće, u kontekstu njihovog uticaja na prinos poljoprivrednih kultura?

DEDIĆ: Poljoprivreda u velikoj mjeri zavisi od vremenskih uslova. Trenutno poljoprivrednici u pojedinim dijelovima FBiH imaju problem sa kišama, a predviđanja su da će ljeto biti sušno. To je, nažalost, rizik kojeg svi moramo biti svjesni. Upravo sam zato bio vrlo oprezan kad sam govorio o proizvodnjama u kojima očekujemo poboljšane rezultate.

Uticaj vremenskih prilika ne možemo potpuno eliminisati, ali ih možemo smanjiti primjenom određenih proizvodnih tehnologija. U okviru mjera ruralnog razvoja u ovoj i nekoliko prethodnih godina imamo podršku za izgradnju sistema za navodnjavanje. Vlasnicima voćnjaka i vinograda, pored toga, nudimo podršku za ulaganja u opremu za zaštitu nasada od mraza i grada, izgradnju crpilišta za vodu.

Plastenička i staklenička proizvodnja, pored toga što omogućavaju da proizvodi ranije dođu na tržište, pružaju prilično sigurnu zaštitu od vremenskih uticaja pa podržavamo i njihovu izgradnju. U slučaju nastalih šteta, Ministarstvo je osiguralo podršku za sufinansiranje premije osiguranja.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here