„Kriza nastala uslijed širenja koronavirusa prijeti postojanju globalizacije i otvara ono što se može opisati kao kraj jedne faze tog procesa“, navodi se u analizi koju je objavio IFIMES.
Među ekonomskim i političkim analitičarima već postoje različiti stavovi o uticaju pandemije koronavirusa na globalizaijske trendove u svijetu. Počeli su se javljati i zagovornici procesa „okretanja sebi“, zatvaranja nacionalnih ili regionalnih ekonomija i snažnijih ulaganja u vlastite resurse.
Kriza je bjelodano pokazala nedostatke globalnih procesa, u smislu spore reakcije i nespremnosti za zajednički odgovor. Isto tako, analitičari smatraju da su i zemlje pojedinačno „neozbiljno“ shvatile razmjere pandemije i većina ih je nespremno ušla u procese adekvatnog odgovora na koronavirus, kako u zdravstvenom tako i u ekonomskom smislu. Rezultat neadekvatnog odgovora su desetine hiljada mrtvih i štete po ekonomiju koje se, na svjetskom nivou, mjere u triliunima dolara.
Prof.dr. Vjekoslav Domljan, univerzitetski profesor
„Svjedoci smo da o ovoj temi postoje dvije grupe mišljenja. Na jednoj strani imate desno orijentiranu grupu koja zagovara sužavanja lanaca vrijednosti opskrbe, zatvaranje granica i nacionalnih ekonomija. Na drugoj strani su opet oni koji smatraju da to neće biti moguće i da će trendovi globalizacije biti nastavljeni. Možda u nekim drugim smijerovima, ali ih definitivno neće biti moguće tek tako zaustaviti. Činjenica jeste da je svijet u šoku zbog pandemije koronavirusa i da su svi osjetili njene ekonomske posljedice. Ali šok će proći i život će se nastaviti. No i bez koronavirusa svijet je bio u nekoj vrsti hiperglobalizacije, gdje je dolazilo do neravnomjerne raspodjele dohodka prema zemljama, a onda unutar zemalja i prema određenim grupama, što je dovelo do protivljenja takvim trendovima. Najočitiji primjer su reakcije i konkretne mjere koje je u tom pravcu poduzimala administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, koje su išle upravo u pravcu zaštite i jačanja nacionalne ekonomije.“
Mirza Karić, direktor Dubos
„Ne mislim da će pandemija koronavirusa dovesti do deglobalizacije. Upravo je pandemija koja je bila globalna pokazala da su države pojedinačno nesposobne da samostalno djeluju, nego su u svome djelovanju slijedile globalne mjere. Samostalno su donosile programe, ali nisu mjere. Mogućnost da dođe do deglobalizacije podrazumijevala bi da su države samostalno sposobne donositi i provoditi mjere. Svjedoci smo da se dešavaju trendovi koji jačaju globalizaciju. Za početak, sve države se pod istim uvjetima zadužuju kod međunarodnih kreditora, što je još jedan mehanizam globalizacije. Činjenica je da svi prate globalne trendove i pridržavaju ih se. Evo da krenemo od BiH, mogli smo donijeti odluku o zatvaranju granica narednih šest mjeseci, ali ako EU, zemlje okruženja i druge zemlje otvore svoje granice, mi bismo propali.“
Miloš Grujić, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske
„Globalizacija je odavno od zemaljske kugle napravila veliko selo u kojem svako nastoji da svoju poziciju učini što boljom, ali ekonomija funkcioniše po sistemu povezanih posuda. Pokušaj jačanja domaće ekonomije je uvijek poželjan. Očekivano je i da domaći proizvođači štite vlastiti ekonomski interes. Međutim, u praksi, potrošači imaju svoj konzumentski interes koji uzima u obzir i mnogobrojne uvozne proizvode i marke koje naši proizvođači nisu u stanju jednako kvalitetno i jeftno proizvesti. Zato globalizacija i nije loša već je i poželjna. Stalno podsjećanje na supstituciju uvoza domaćim proizvodima je imperativ. Domaći proizvodi su često istog ili boljeg kvaliteta u odnosu na strane. Ipak, insistiranje na stopostotnoj supstituciji uvoza domaćim proizvodima može biti pogubno na više načina. Zamislimo da ne postoji uvoz i da nema konkurencije među proizvođačima. Kvalitet proizvoda u zemlji bio stalno isti jer bi kupci plaćali samo proizvode i usluge na koje su osuđeni, a isporiučioci proizvoda i usluga bi bili bez motiva da unaprijede kvalitet. Uvjeren sam da pandemija neće ugroziti slobodnu trgovinu, ali će nas podsjetiti da domaća ekonomija itekako ima šta da ponudi.“
Ranko Markuš, direktor predstavništva GOPA Consultants mbH
„Onoga momenta kada smo vidjeli da su zastave EU skinute u Italiji, te da su umjesto njih stavljene ruske i kineske, shvatili smo da nešto nije u redu sa odnosima kako ih mi vidimo. U paničnim pokušajima da obezbijede sve što je potrebno za život stanovništva, ali i spašavanje poslovnog sektora nacionalne vlade zatvaraju tržišta, kako bi ih učinili ekskluzivnim za domaće proizvođače te promovišu lokalizaciju proizvodnje. Tako npr. provedbenim aktima korona zakona domaće firme koje nemaju sjedište u Federaciji BiH, a ispunjavaju uslove u svojim ispostavama u FBiH, nemaju pravo na finansijsku podršku da prebrode krizu. Dakle, svi čije sjedište nije na teritoriji FBiH, nisu prioritet Vlade FBiH. To je put ekonomskog nacionalizma i uske podjele ekonomije na “našu” i “njihovu”, što u ekonomiji nema nikakvog smisla. Možda sada i nije toliko prioritetno, ali ekonomski nacionalizam vodi manjem rastu i manjoj efikasnosti ekonomije. Važno je znati da recesija neće biti nacionalna, već globalna. Na lokalnim tržištima je nemoguće proizvesti efikasno i kvalitetno sve robe i usluge te je samo pitanje momenta u vremenu kada će opet globalizacija kao fenomen zauzeti mjesto koje joj pripada kroz tržišno pozicioniranje onih sistema koji nacionalizam podrede efikasnosti.“
