U normalnim okolnostima, u ovo doba godine građevinska industrija Bosne i Hercegovine radi punom parom i na domaćem i na brojnim stranim tržištima. Mada je većina gradilišta aktivna i u jeku pandemije korona virusa, već i golim okom vidljivo je da je intenzitet radova prilično slabiji od uobičajenog, što je savim logično imajući u vidu nužnu socijalnu distancu i druga ograničenja koja proizilaze iz propisanih zaštitinih mjera, a koja značajno usporavaju tempo obavljanja građevinskih poslova.
Neizvjesna budućnost
No, sektor građevinarstva za sada je mnogo manje pogođen pandemijom od mnogih drugih djelatnosti koje su zbog korona virusa svedene na simboličan nivo funkcioniranja ili čak potpuno paralizirane, ali je pitanje do kada će to koliko-toliko zadovoljavajuće stanje potrajati, imajući u vidu činjenicu da se uglavnom realiziraju ranije ugovoreni i započeti poslovi, a da je, prvenstveno usljed neizvjesnosti vezanih za produbljivanje ekonomske i finansijske krize, novih poslovnih aranžmana sve manje, što je vidljivo i iz podataka Agencije za statistiku BiH prema kojima je već u martu broj izdatih odobrenja za građenje smanjen je za 17,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, odnosno za 23 posto u odnosu na prosjek iz 2019. godine, dok je kvartalni pad iznosio 19,1 posto.
Hamed Ramić, generalni direktor Euro-Asfalta i predsjednik Udruženja za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala Privedne komore FBiH, ističe da je nedvojbeno najugroženija visokogradnja, a unutar nje posebno stanogradnja.
“Započeti objekti će se nema sumnje završiti, a za sve dalje je neizvjesno.
Putna i željeznička infrastruktura će se raditi i dalje, a mi se nadamo da će možda čak doći i do povećanja obima rada. Neću reći ništa novo ako kažem da je tu ogroman potencijal pokretanja ekonomije zbog lančanog efekta realizacije projekata infrastrukture“, naglašava Ramić.
Na pitanja o poslovima u inozemstvu i eventualnim problemima sa povratkom radnika koji su bili angažirani na područjima izrazito pogođenim pandemijom, on pojašnjava da je režim rada bh. kompanija na stranim tržištima u vanrednim okolnostima otprilike jednak kao i u BiH, što ujedno podrazumijeva da su građevinci uposleni u domaćim firmama po pitanju očuvanja radnih mjesta prošli mnogo bolje od onih angažiranih od inozemnih poslodavaca.
“Povratak građevinskih radnika iz inostranstva desio se odmah po izbijanju pandemije. Firme u inostranstvu podijelile su otkaze našim građanima i vratile ih u Bosnu i Hercegovinu. Što se tiče naših poslova u inostranstvu, u ovom trenutku imamo otvorena gradilišta u Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Njemačkoj i svi funkcioniraju bez zastoja. Organizirani smo onako kako je jedino moguće u vanrednim uvjetima – naši radnici žive u našim kampovima, ne mogu ih napuštati i ne mogu se vratiti u Bosnu i Hercegovinu dok se ne steknu uslovi za povratak. Radimo istom dinamikom kao i prije korone“, potcrtava Ramić.
On pritom ističe da konkretno Euro-Asfalt od početka pandemije nije otpustio nijednog radnika, već naprotiv, značajno povećao njihov broj. Što se tiče obima poslova, nije bilo znatnog umanjenja, mada je izvođenje određenih radova bilo usporeno zbog problema sa dotokom roba iz inostranstva.
“Mi smo već u februaru formirali krizni štab na nivou kompanije i tačno izrađen plan funcioniranja gradilišta. Zajednički smještaj, naša ishrana, izolatoriji za radnike koji moraju izaći i ponovno ući u kampove, higijena, maske, zaštitna odijela, zdravstvena zaštita..,.
U vrijeme pandemije zaposlili smo 100 novih radnika, u narednom periodu računamo na još oko 200 novih. U ovom trenutku imamo 1.050 zaposlenih radnika. Imamo potpisane ugovore u inostranstvu do kraja 2022. godine za otprilike 400 radnika, a ostatak će biti angažiran u našoj zemlji“, precizira Ramić.
S obzirom da se epidemiološka situacija u BiH i u svijetu praktično mijenja iz dana u dan, on se za sada suzdržava od prognoza konačnog epiloga ovogodišnje građevinske sezone, ograničavajući se na kostataciju da će “cijela ova građevinska sezona biti turbulentna“ i da je “nezahvalno procjenjivati posljedice“.
Preferirati domaće
“Da bi se spriječio dugoročni uticaj pandemije na građevinsku industriju, investicije u infrastrukturu i javne radove moraju se nastaviti, mora se osigurati preferencijal domaćim kompanijama na velikim poslovima, što više se fokusirati ne samo na domaću operativu i snagu, nego i na proizvode. Ovdje ne govorim samo o građevinskom sektoru“, sugerira pritom Ramić, koji je relativno zadovoljan mjerama koje poduzimaju nadležne institucije na različitim nivoima s ciljem minimiziranja ekonomskih posljedica pandemije.
“Što se tiče mjera koje su poduzele nadležne institucije, vjerujem da su donesene shodno mogućnostima. Nadam se i očekujem da će u narednom periodu doći do određenih korekcija. Lično smatram da su mnoge mjere trebale biti donesene ranije, ali ako uzmemo u obzir kompliciranost našeg sistema, bolje ikad nego nikad“, zaključuje on.
