Proljetna sjetva na području Tuzlanskog kantona, prema općinskim i gradskim podacima, planirana je na 50.568 hektara, a realizovana je na površini od 52.396 hektara, navedeno je u Izvještaju o realizaciji plana proljetne sjetve u 2020. godini.
To znači da je sjetva izvršena na površini koja je za 3,61 posto veća od planirane, odnosno za 5,79 posto veća u odnosu na sjetvu u 2019. godine.
Sjetva žitarica u odnosu na prošlu godinu veća je za 1.046 hektara, odnosno 4,98 posto, industrijskog bilja manja je za tri hektara ili za 1,24 posto, sjetva povrtnog bilja veća je za 726 hektara ili 6,36 posto, dok je sjetva krmnog bilja veća za 1.098 hektara, odnosno za 6,52 posto.
U svim općinama i gradovima na području Kantona, izuzev Kladnja i Srebrenika, došlo je do povećanja stepena realizacije proljetne sjetve. Dok se smanjenje stepena sjetve u Kladnju donekle može opravdati smanjenjem broja stanovnika, indikativan je podatak da je u Srebreniku zabilježen najniži stepen realizacije proljetne sjetve od tek 95,60 posto. S druge strane, Gradačac je zabilježio najznačajnije povećanje stepena realizacije proljetne sjetve od 107,61 posto.
U ovoj godini najveće površine zasijane su kukuruzom i to kukuruzom za zrno 21.461 hektara, te kukuruzom za silažu 13.519 hektara, što ukupno iznosi 34.980 hektara, odnosno 66,76 posto od ukupno ostvarene proljetne sjetve. Ostala žita su zasijana na površinama od 604 hektara ili 96,02 posto u odnosu na plan.
Industrijskim biljem zasijana je površina od 239 hektara, što je 98,76 posto u odnosu na plan.
Od planiranih 11.804 hektara površina za povrće, zasijano je ili zasađeno 12.145 hektara ili 102,89 posto. U okviru grupe povrtnih kultura najveća površina zasađena je krompirom 7.133 hektara ili 58,73 posto od ukupne sadnje, odnosno sjetve povrtnih kultura. Ostvarenje sadnje ove kulture je 103,03 posto u odnosu na planirane površine.
Krmno bilje (silažni kukuruz, lucerka, crvena djetelina, travno-djetelinske smjese i dr.) je zasijano na površini od 17.947 hektara, za pet posto više u odnosu na plan.
Na stepen realizacije proljetne sjetve najviše su uticale povoljne vremenske prilike u periodu optimalnih rokova sjetve, kao i sufinansiranje realizacije proljetne sjetve iz sredstava budžeta Federacije BiH i Tuzlanskog kantona.
