Mirsad Jašarspahić za Business Magazine: Svoje ne cijenimo, tuđe precjenjujemo! Šta smo to propustili učiniti?

U posljednjem broju Business Magazine-a pisali smo o tome koliki su benefiti za ekonomiju, državu i kupovinu bh. proizvoda. Međutim, bh. tržište je preplavljeno uvoznim proizvodima kojima građani daju prednost. Ipak, pandemija izazvana koronavirusom ukazala je koliko je bitno imati jaku domaću, prije svega prehrambenu proizvodnju. Sa , predsjednikom Privredne komore FBiH razgovarala Mirela Haskić-Suša

192
jašarspahić

Trenutna kriza i stanje “nesreće” najbolji su pokazatelji važnosti postojanja stabilne i jake domaće privrede, pogotovo u oblasti prehrambene, farmaceutske i hemijske industrije. Zamislite još situaciju kada ne bi imali ovako stabilan i neovisan energetski i telekomunikacijski sistem. Riječi su to kojima počeo razgovor za naš magazin Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
On tvrdi da naša država još nikad, ali baš nikad nije spriječila uvoz neke robe, što znači da pojam tzv. necarinskih barijera iz ovog pravca bukvalno ne postoji, dok ih je s druge strane naših granica bilo nebrojeno puta.

„To više nije otvorenost tržišta, to prelazi u naivnost. Ne možemo to onda nazivati „normalnim okolnostima“. Kad vršimo anketu kod kupaca dolazimo do informacije da je skoro polovina populacije otvorena ka domaćim proizvodima, ali su istovremeno i kritički usmjereni po pitanju nedostataka koje domaći proizvodi imaju. Kvalitet i cijena domaćih proizvoda su nešto što privlači građane BiH, ali istovremeno nedovoljna promocija proizvoda ih opet učini manje brojnim u potrošačkoj korpi bh. kupca. Zanimljivo je da domaće proizvode preferira određeni segment populacije – starija populacija, iznad 50 godina i penzioneri. Ovaj dio populacije možemo nazvati umjereno ili visoko etnocentričnim potrošačima (pojam etno = BiH) koji preferiraju domaće proizvode spram uvoznih. S druge strane je zabrinjavajuće da je segment populacije do 30 godina starosti znatno manje etnocentričan te slobodnije preferira i strane proizvode, a upravo bi taj dio stanovništva trebao biti nosilac napretka i cilj svih budućih strategija razvoja bh. društva. Znači da smo na neki način propustili uspješno odgojiti i kroz obrazovni sistem usaditi pojam „bosanskohercegovačko prije svega“, pojašnjava Jašarspahić.
Naglašava da je ovo pokazalo kako smo zavisni od uvoza kad su u pitanju robe široke potrošnje te da domaći proizvođači nemaju prostor u vlastitoj zemlji.
„Ti isti proizvođači prinuđeni su boriti se u žestokoj konkurenciji na inostranom tržištu da bi pokušali nadomjestiti prostor s kojeg se potiskuju u vlastitoj državi. Mislim da je najgore to što svoje ne cijenimo, a tuđe precjenjujemo i mislimo da smo cool kad blatimo domaće. Iskreno nam želim da brzo sve ovo zovemo jučer, a da onda prionemo na promjenu strateških dokumenata i politika koje će dati planove oporavka i razvoja privrede. Sad je jasno šta je esencijalno, a bez čega se može. Koliko god situacija bila loša, ako budemo pametni može rezultirati i našim boljitkom, a možda je ovaj restart dobro vrijeme za neki novi ”bosanskohercegovački plan”, ističe naš sagovornik.


Benefiti od kupovine domaćih proizvoda su ogromni. Naprimjer, ukoliko bi svaki građanin BiH potrošio 10 KM odabirući domaće proizvode to bi direktno značilo 10 KM puta 3.5000.000 stanovnika znači 35.000.000 KM više prihoda na mjesečnoj osnovi. Na godišnjem nivou to je 420.000.000 KM prihoda više domaćoj privredi, što povlači nova zapošljavanja, sigurnije i punije penzione fondove, bolju zdravstvenu zaštitu, kvalitetnije i modernije obrazovanje. Jedno radno mjesto u proizvodnji vuče pet do sedam radnih mjesta u pratećim industrijama.
„Ako svaki građanin prilikom gradnje ili nabavke potrebnih uređaja bude birao samo 10 posto više domaćih proizvoda, to bi značilo 1.000.000 domaćinstava puta 300 KM godišnje, dakle 300.000.000 KM više prihoda domaćoj privredi. Nadalje, prilikom potrošnje 10 KM na domaće proizvode u BiH ostaje osam KM, dok prilikom kupovine uvezenih proizvoda ostanu dvije marke“, pojašnjava Jašarpashić.
S ciljem poticanja građana na kupovinu domaćih proizvoda, Privredna Komora FBiH pokrenula je kampanju Kupuj domaće – gradi BiH kojom žele pozvati sve građane da ličnim činom učine nešto za zajednicu, da kupovinom bh. proizvoda podrže privredu BiH, koja je, iako pod teškim uvjetima usljed pojave koronavirusa, usmjerila svoje kapacitete na opskrbu građana BiH u vrijeme ograničenog uvoza i izvoza i zatvaranja granica mnogih zemalja EU.
„Podržavajući lokalne privrednike osiguravamo stabilnu budućnost novim generacijama. Domaća privreda gradi zajednicu. Kupovina domaćih proizvoda izravno utiče na kvalitet zdravstvenog sistema kao temeljnih institucija svake zajednice. Razvojem lokalne ekonomije sistem zdravstva i obrazovanja ostvaruje velike benefite što je preduvjet njihovog kvaliteta, a time i kvaliteta ukupne društvene zajednice. Bitno je naglasiti da je kupovina domaćih proizvoda važna jednako koliko i izvoz. Naša ideja je da ovom kampanjom ponovo približimo našim Bosancima i Hercegovcima bitnost i svu logiku tzv. ekonomije centričnih krugova koja se zasniva na korištenju i kupovini onog što je po mogućnosti najbliže, a onda se iscrpljujući rezerve najužeg kruga prelazi na sljedeći. Ponovno im predočavamo primjere koji su u proteklim godina više puta od mnogih ekonomskih stručnjaka ponavljani“, naglašava čelnik Privredne komore FBiH.
Iz nastale situacije se, smatra Jašarspahić, pouka mora izvući. Usuprotnom ako ne izvučemo pouku i ne okrenemo se našim kompanijama, našim ljudima i našim vrijednostima, onda i ne zaslužujemo ništa drugo nego da ostanemo ovisni o uvoznim kanalima roba široke potrošnje.
„I dalje želim vjerovati da pripadamo narodu koji se treba uzdati samo u svoje snage, a ne narodu koji očekuje nečiju tuđu pomoć. Svi moraju shvatiti da je jedino potrošnja električne energije domaćih elektroprivrednih kompanija, telekomunikacijske usluge domaćih telekom operatera, hrana proizvedena u pogonima domaće prehrambene industrije, inžinjering usluge domaćih projektanata, kupovina u domaćim trgovačkim lancima, kupovina goriva na domaćim benzinskim pumpama, korištenje resursa domaće industrije građevinskih materijala, tekstilne industrije, industrije namještaja zajedno čini matricu za obezbjeđenje prostora za život nama i onima poslije nas“, zaključuje Jašarspahić.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here