Opseg i brzina širenja pandemije Covid-19, njen razorni uticaj na globalnu ekonomiju zatekao je kompanije u jugoistočnoj Evropi nespremne, dovodeći cijeli sektor na rub propasti i zabrinutost koliki pritisak mogu izdržati.
Kako bi ublažile udar, vlade u regiji usvojile su pakete pomoći koji uključuju kredite s nultom stopom, odgodu plaćanja kredita i plaćanja poreza te poticaje za očuvanje radnih mjesta.Istodobno, vlade i centralne banke pripremile su korake za osiguranje stabilnosti banaka u regiji.
Evo pregleda mjera koje su vlasti poduzele u jugoistočnoj Evropi kako bi podržale poslovanje i osigurale stabilnost bankarskog sistema do 24. marta
ALBANIJA
Albanska vlada pripremila je paket pomoći u iznosu od 370 miliona dolara (341,3 miliona eura) kako bi podržala sektore ekonomije koje pogađa koronavirus, povećala zdravstvene troškove i pomogla ljudima koji su u potrebi. Velika preduzeća dobit će paket pomoći u iznosu od 100 miliona USD, dok će 65 miliona USD biti namijenjeno malim i srednjim preduzećima (SMEs). Sva kamata koja se naplaćuje zbog dospjelih računa za struju bit će ukinuta za firme i pojedince pogođene širenjem virusa. Rok za plaćanje poreza na dobit od strane preduzeća s godišnjim prometom od 20.000 do 140.000 dolara odgođen je za drugu polovicu godine.
BUGARSKA
Bugarska će uvesti paket finansijskih mjera vrijednih 4,5 milijardi leva (2,5 milijardi USD / 2,3 milijarde eura) kako bi podržala preduzeća koja su pogođena pandemijom coronavirusa (COVID-19) i sačuvala radna mjesta, rekao je premijer Boyko Borissov. Mjere uključuju povećanje kapitala državne bugarske razvojne banke (BDB) u državnom vlasništvu kako bi se pomoglo preduzećima koja su pogođena pandemijom COVID-19, uz potporu države od 60 posto plaća zaposlenih koji bi inače mogli biti otpušteni, odgađajući isplatu godišnjih poreza na dobit do 30. juna i nude beskamatne kredite radnicima koji su stavljeni na dopust. Vlada će povećati kapital BDB-a za 500 miliona leva, što će poslužiti kao jamstvo da će firme dobiti kredite u iznosu od 2,5 milijardi leva.
HRVATSKA
Hrvatska narodna banka smanjila je obaveznu rezervu na devet sa sadašnjih 12 posto kako bi bankarskom sistemu osigurala veću likvidnost. Ovaj korak će smanjiti obim ukupnih obveznih rezervi za 10,45 milijardi kuna (1,48 milijardi USD / 1,37 milijardi eura). Nadalje, Hrvatska narodna banka zabranila je lokalnim zajmodavcima raspodjelu dividende za prošlu godinu kako bi osigurala da će likvidnost bankarskog sistema podržati domaću ekonomiju. Očekuje se da će se poslovne banke suzdržati od raspodjele različitih dodatnih naknada, uključujući bonuse i otpremnine. HNB odgađa određene nadzorne aktivnosti poput testova otpornosti na stres.
Istodobno, hrvatski Sabor je odobrio izmjene zakona kojima je cilj bio omogućiti državnoj razvojnoj banci HBOR i komercijalnim bankama da zamrznu odgode otplatu kredita, kao i da osiguraju finansiranje obrtnog kapitala i za restrukturiranje postojećih kredita, uključujući kredite za finansiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja. Finansijski paket vrijedi 30 milijardi kuna, rekao je premijer Andrej Plenković. Vlada će finansirati 100 posto troškova povezanih s isplatom minimalne neto plaće, ako kompanije ne otpuste radnike. Paket, također, uključuje posebne mjere podrške turističkom sektoru, poput odgađanja plaćanja poreza državi i općinama, povećanog finansiranja mikro i malih poduzetnika i obrtnog kapitala te brže isplate sredstava odobrenih u okviru EU projekata, između ostalog.
CRNA GORA
Crnogorska vlada uvela je tromjesečni moratorij na otplatu kredita bankama, kompanijama za finansijski lizing i Investiciono-razvojnom fondu Crne Gore (IRF). Nadalje, vlada je uvela kreditnu liniju od tri miliona eura (3,3 milijuna USD) s kamatnom stopom od 1,5 posto kako bi podržala firme koje se bave isporukom lijekova, medicinske opreme i vozila, turizmom i ugostiteljstvom, prijevozom, uslugama, kao i hranom – proizvodnja i prerada. Plaćanje zakupa nekretnina u državnom vlasništvu je odgođeno za 90 dana, dok je pokretanje svih vrsta postupaka javne nabave, osim onih potrebnih za funkcioniranje zdravstvenog sistema, zabranjeno.
SJEVERNA MAKEDONIJA
Sjeverna Makedonija planira posuditi gotovo 600 miliona eura kako bi osigurala budžetsku likvidnost i zadržala zaposlenost tokom krize coronavirusa, rekla je ministrica finansija Nina Angelovska. Skoplje će posuditi oko 400 miliona eura putem obveznica s rokom dospijeća do 12 mjeseci. Vlada će, također, posuditi 87 miliona eura od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i 100 miliona eura od Svjetske banke. Iz Vlade je najavljeno da će osigurati kredite s nula kamate u iznosu od gotovo 12 miliona eura za mikro, mala i srednja preduzeća (MSME) zahvaćena coronavirusom. Skoplje pregovara s Europskom investicijskom bankom (EIB) o izmještanju dodatnih 50 miliona eura koja će biti na raspolaganju kompanijama u obliku beskamatnih zajmova.
RUMUNIJA
Rumunska vlada odlučila je povećati gornju granicu za kreditna jamstva za MSP-ove pogođene coronavirusnom krizom za pet milijardi leja (1,11 miliona USD / 1,03 miliona eura). Ovisno o finansijskim potrebama MSP-a, gornja granica se može još više povećati, na 15 milijardi leja, rekao je premijer Ludović Orban.
“U osnovi, garantiramo za investicije i za obrtna sredstva. Kamate su potpomognute 100 posto. Također, garancija će pokriti 90 posto zajmova do milijun leja i 50 posto za kredite od preko milion leja”, rekao je Orban.
Vlada je odlučila pokriti 75 posto plaća zaposlenih koji su upućeni u tehničku nezaposlenost i izdvojiti dva posto BDP-a za podršku sektorima zahvaćenim koronavirusnom epidemijom.
Rumunija je zatražila od Evropske banke za obnovu i razvoj pomoć u razvoju i provedbi postkoronavirusne strategije ekonomskog razvoja.
SRBIJA
Srbijanska vlada planira osigurati do 4,5 milijardi eura (4,9 milijardi USD) podrške za preduzeća, prije svega turizam, usluge i poljoprivredu, rekao je predsjednik Aleksandar Vučić, ne precizirajući u kojem obliku će podrška biti dostupna.
Vlada će pružati pomoć samo firmama koje zadržavaju svoje zaposlenike.
SLOVENIJA
Slovenska vlada priprema nacrt poticajnog paketa za dvije milijarde eura za poduzeća i pojedince s fokusom na očuvanje radnih mjesta. Prema nacrtu zakona koji se priprema, vlada će do kraja maja sufinansirati plaće i socijalne doprinose svih radnika koji su poslani kući, koji čekaju nastavak posla, s opcijom produženja ovog razdoblja ako postojeće stanje stvari traje. Svi zaposlenici koji nisu sposobni za rad zbog više sile prouzročene coronavirusnom krizom, kao što je hitna potreba pružanja brige o djeci, tretirat će se kao jednaki navedenoj grupi radnika. Uz to, radnici koji tokom krize izgube posao, automatski će početi primati naknade za nezaposlene od prvog dana otpuštanja. Samozaposleni radnici koji u trenutnoj situaciji nisu u mogućnosti poslovati, imat će pravo na primanje do 70 posto minimalne mjesečne plaće u Sloveniji, a Vlada će preuzeti plaćanje zdravstvenih i penzionih doprinosa. Mjere imaju za cilj poboljšati socijalno stanje penzionera, posebno onih s nižim penzijama, plaćanjem dodataka za solidarnost zbog coronavirusa.
Nadalje, Vlada je pripremila niz mjera za podršku likvidnosti lokalnih preduzeća i finansijsku podršku istraživačkim projektima u zdravstvu. Mjere uključuju i posebnu podršku poljoprivrednim kompanijama. Istovremeno će se plaće svih nosilaca javnih dužnosti smanjiti za 30 posto za vrijeme krize. Sve naknade i naknade članovima nadzornih odbora u državnim firmama će se smanjiti za 30 posto. Slovenska vlada saopštila je da je usvojila nacrte zakonodavnih izmjena kojima se omogućuje odgoda otplate zajma na razdoblje od 12 mjeseci, jer bi banke i zajmoprimci mogli podmiriti i duže ili kraće odgode koje bi bile povoljnije za dužnika
