Kreditni rejting Srbije ostao u BB zoni

U odnosu na prethodnu ocjenu, kada su izgledi za povećanje rejtinga Srbije bili pozitivni, S&P je te izglede promijenio u stabilne, objašnjavajući to izbijanjem pandemije korona virusa i njenog uticaja na svjetsku privredu i finansijske tokove

55

U okviru vanrednih procjena rejtinga koje provodi zbog krize izazvane pandemijom virusa Covid-19, agencija Standard and Poor’s (S&P) odlučila je da zadrži kreditni rejting Srbije na nivou od BB+, uz stabilne izglede za njegovo dalje povećanje, saopćila je Narodna banka Srbije (NBS).

“U odnosu na prethodnu ocjenu, kada su izgledi za povećanje rejtinga Srbije bili pozitivni, S&P ističe da je promjena opredijeljena izbijanjem globalne pandemije korona virusa i njenog uticaja na svjetsku privredu i finansijske tokove.

Agencija ističe da je zadržavanje kreditnog rejtinga rezultat očuvane dugogodišnje makroekonomske stabilnosti, dostignutog rekordnog nivoa deviznih rezervi i uređenih javnih finansija. Posebno ističu činjenicu da je nivo kreditnog rejtinga na nivou od BB+ podržan kredibilnom monetarnom politikom, kao i umjerenim nivoom javnog duga, koji omogućava da fiskalna politika u uslovima krize snažno podrži oporavak ekonomije od efekata globalne pandemije“, napominje se u saopćenju NBS-a, u kojem se navodi da se u S&P izvještaju za Srbiju konstatira da je stabilnost bankarskog sektora povećana, uz prosječnu adekvatnost kapitala od 23,4 posto, dok je učešće problematičnih kredita sniženo na četiri posto, a ekonomski rast podržan rastom kreditiranja.

“Agencija navodi da će oporavak privrede Srbije nakon pandemije zavisiti i od kretanja u zemljama koje su naši ključni spoljnotrgovinski partneri.

U izvještaju S&P se ističe da rizici postoje, ali se i pored toga procenjuje da će Srbija u 2021. godini ostvariti privredni rast od pet posto, koji će biti više nego dovoljan za potpuni ekonomski oporavak.

S&P u prvi plan ističe i da je rekordan nivo stranih direktnih investicija u prethodnom periodu bio više nego dovoljan da u potpunosti pokrije tekući deficit. U izvještaju se navodi da je najveći dio stranih direktnih investicija bio usmjeren u razmjenjive sektore, što je za rezultat imalo diversifikaciju izvoza i značajan rast njegovog učešća u bruto domaćem proizvodu“, ističe se u saopćenju NBS-a.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here