Veliki broj novih biznisa ne traje duže od jedne godine

Iako u posljednje vrijeme razne institucije izdvajaju sredstva za podršku novoosnovanim biznisima, samo finansiranje na početku pokretanja biznisa nije dovoljno. Pored finansijskih sredstava početnicima u biznisu je potrebna i savjetodavna podrška, mentorstvo, edukacija. Također, institucije koje kroz programe potiču poduzetništvu moraju vršiti monitoring s ciljem praćenja efekata realiziranih programa.

155

S ciljem razvoja poduzetništva i smanjenja nezaposlenosti, lokalne zajednice, nevladine i međunarodne organizacije, zavodi i službe za zapošljavanje realiziraju programe samozapošljavanja. U okviru programa, podrška novosnovanim biznisima uglavnom se sastoji od novčane pomoći za pokretanje biznisa, sufinansiranja troškova doprinosa te mentorstva, savjetovanja i edukacije u početnoj fazi osnivanja biznisa. Ono što predstavlja problem novosnovanim biznisima, osim komplikovane procedure registracije, jeste i nedostatak podrške nakon registracije. Također, u BiH nije zakonski definiran pojam startup te se smatra da je riječ o bilo kojem biznisu koji je nedavno registriran. Najčešći oblici registracije novih biznisa su privredna društva-doo i obrti.

„Ključni problemi s kojima se startup preduzeća susreću su mnogobrojni, a neki od njih su nedostatak finansijske podrške, nepostojanje usaglašene definicije startupa, nedostatak vještina za pokretanje i vođenje posla, nedostatak mentorske podrške nakon registracije te kontinuitet finansijske i stručne podrške. Kada je u pitanju podrška biznisima koja se finansira iz javnih sredstava, a koje smo analizirali u prethodnom periodu, zaključili smo da nema primjera dobre prakse budući da u posljednje četiri godine nije razvijen inovativni pristup, niti su programi prilagođeni potrebama biznisa. Sistem dodjele podrške se vrši na osnovu ustaljenih programa i bez jasnih kriterija. Dobra praksa podrazumijeva procjenu efekata i modifikaciju programa što se u posmatranom periodu nije dogodilo“, za Business Magazine kaže Alisa Gekić, direktorica Centra uslugaUdruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar.

Bez sistemskog pristupa

Gekić naglašava da poticaji za razvoj poduzetništva kakvi su zastupljeni u BiHne proizvode rezultate kakve bi trebalo.

„U većini slučajeva, novi biznisi se već nakon prve godine ugase. Razlog tome je upravo nepostojanje sistemskog pristupa u radu sa poduzetnicima, nejasni ciljevi i kriteriji programa podrške, kratkoročna podrška te nedostatak monitoringa i evaluacije učinaka. Općinska administracija koja daje finansijske poticaje nema kapacitete da pruži sveobuhvatnu podršku za razvoj novih biznisa. Stoga se dobrom praksom smatra postojanje ili saradnja sa poduzetnički potpornim institucijama koje će kroz partnerski odnos pružiti dodatnu vrijednost u svim fazama podrške. Ne postoje zvanični podaci o ukupnom broju novih biznisa i generiranim radnim mjestima u protekloj godini, što i jeste problem budući da se programi podrške kreiraju za nastanak i rast poduzeća, ali bez monitoringa i procjene efekata“, pojašnjava Gekić.

Mnogo jeinstitucija i organizacija koje izdvajaju znatna sredstva podršci nastanku novih biznisa. Poredeći podatke zavoda i službi za zapošljavanje i lokalnih zajednica, novoregistrirani biznisi pokrenuti su uglavnom u oblasti zanatskih usluga, trgovine, ugostiteljstva i u velikoj mjeri u poljoprivredi. Također, vrlo malo institucija pruža i drugi vid podrške,u vidu savjetovanja i edukacije posebno u kasnijoj fazi, odnosno, nakon pokretanja biznisa. Također, ne prati se u svim slučajevima i uspješnost tih biznisa.

Federalni zavod za zapošljavanje je u prethodne tri godine izdvojio više od 14 miliona KM u okviru programa sufinansiranja zapošljavanja Start up. Ovim programom u  zadnje tri godine pokrenuto je 2.826 novih biznisa, a obuhvaćeno je 3.467 osoba.

„Podrška Federalnog zavoda za zapošljavanjese odnosi na sufinansiranje troškova registracije obrta/društva  te sufinansiranje doprinosa i/ili dijela plaće u utvrđenom iznosu poticaja/subvenvcije, zavisno od toga da li je riječ o obrtu ili društvu u trajanju od 12 mjeseci. Također, podrška se odnosi i na sufinansiranje zapošljavanja dodatnih osoba u okviru registriranih obrta/društava u utvrđenom iznosu poticaja/subvencije u trajanju od šest mjeseci. Trenutno kroz programe nemamo reguliranu redovnu uslugu savjetodavne podrške, iako je Zavod kroz zajedničke projekte s drugim organizacijama i institucijama pružao podršku određenom broju korisnika“, za Business Magazine kaže Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje.

U saradnji sa međunarodnim partnerima iz projekata koje podržavaju Svjetska banka i USAID,Zavod je započeo s intenzivnom uspostavom sistema monitoringa i evaulacije i do sada su izrađene za dva programa  koji se odnose na sufinansiranje zapošljavanje.

„Prema izvještajima izrađenim u okviru ovih evaulacija možemo biti  zadovoljni rezultatima. Kada je u pitanju evaulacija programa sufinansiranja samozapošljavanjaza period od prethodne tri godine, ističem da smo započeli s pripremama za evaulaciju istih, također, uz podršku međunarodnih partnera. Sa sigurnošću, možemo potvrditi da oko 60 posto onih koji su dobili poticaj iz sredstava Federalnog zavoda za zapošljavanje zadrži djelatnost nakon isteka ugovora o sufinansiranju samozapošljavanja. Stvarni utjecaj ovih programa ćemo imati nakon izrade izvještaja o njihovoj evaulaciji“, dodaje Lončar.

Finansijska podrška

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske u skladu sa utvrđenim Akcionim planom zapošljavanja, za svaku godinu, realizira programe samozapošljavanja  namijenjene nezaposlenim licima, aktivnim tražiocima posla, koji žele da otpočnu vlastitu djelatnost. Uslovi i način dodjele sredstava utvrđuju su u skladu sa aktima i procedurama Zavoda,a za sve programe objavljuje se javni poziv tako da se nezaposlena lica upoznaju sa pravima i uslovima učešća u programu kao i dokumentacijom koju trebaju priložiti.

„Pored sufinansiranja samozapošljavanja Zavod je u 2018. i 2019. godini realizovao i Program podsticanja razvoja preduzetništva kod mladih starosti do 35 godina STARTAP. Ovaj program namijenjen je mladima koji žele da otpočnu vlastiti biznis, a iznos sredstava koji se odobrava kreće se od 10.000 do 50.000 KM zavisno od biznis plana i djelatnosti u kojoj se pokreće biznis“, za Business Magazine kažu izSlužbe za odnose s javnošću Zavoda za zapošljavanje RS.

Najveći broj lica registrovao je djelatnost u oblasti poljoprivrede,  proizvodnje i trgovine.

Zavod za zapošljavanje RS u poslednje tri godine je realizovao sredstva u iznosu od  8.562.513,25 KM za 1.702 nezaposlena lica. Pored sredstava izdvojenih za samozapošljavanje, u 2018. i 2019. godini po osnovu Program podsticanja razvoja preduzetništva kod mladih starosti do 35 godina STARTAP izdvojena su sredstva u iznosu od 8.052.683.02 KM za 252 nezaposlena lica starosti do 35 godina.Korisnik sredstava po ovom programu obavezan je da posluje minimum 36 mjeseci i da se za to vrijeme nalazi u radnom odnosu.Najveći broj biznisa po Programu pokrenut je u proizvodnim djelatnostima, zatim raznim zanatskim djelatnostima , građevinarstvu, poljoprivredi , informaciono-komunikacionim tehnologijama, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima i turizmu.Važno je napomenuti da su do kraja 2019.godine svi korisnici koji su sklopili ugovore sa Zavodom za zapošljavanje u radnom odnosu i da uredno obavljaju djelatnost, a da je kod 27 registrovanih poslovnih subjekata i prije isteka prve godine poslovanja, već zaposleno dodatnih 49 radnika“, dodaju iz Zavoda za zapošljavanje RS.

Pored finansijske podrške za nezaposlena lica koja otpočinju sopstvenu djelatnost, oni su obavezni proći obuku iz preduzetništva koju organiziraZavod.

Zavod za zapošljavanje RS ima osposobljen tim koji drži obuke za sva lica zainteresovana za ovu oblast. Licima koja se u toku savjetodavnog procesa (u individualnom planu zapošljavanja) izjasne za pokretanje vlastitog biznisa pored obuke, pružaju se i druge relevantne informacije iz ove oblasti kao i informacije kako i na koji način ostvariti finansijski podsticaj“, ističu iz Zavoda za zapošljavanje RS.

Također, Zavod vrši redovnu kontrolu svih korisnika sredstava kako u toku trajanja programa tako i po završetku programa. U toku trajanja programa kontrola se vrši svaka tri mjeseca, odnosno, četiri puta godišnje. Po završetku programa vrši se kompletna evaluacija svih programa.

Služba za zapošljavanje HNK nema vlastite programe već ih provodi u saradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje. U periodu 2017-2019 za projekte zapošljavanja i samozapošljavanja utrošeno je oko  milion i 350.000 KM. Za 2020.godinu  predviđena sredstva za ovu Službu su 1.344.153,35 KM koja će biti utrošena u okviru pet poticajnih mjera.U zadnje tri godinepotpisana su 263 ugovora s novoosnovanim poduzećima i zaposleno je 308 osoba s evidencije nezaposlenih.

„Trenutno pružamo samo financijsku podršku, a planiramo izraditi programe kratkotrajnih obuka za nezaposlene osobe koje žele pokrenuti vlastiti biznis.Cilj programa jeste pokretanje biznisa i zapošljavanje osoba s evidencije, ali akcent se stavlja i na održivosti istih u trajanju od najmanje 12 mjeseci“, za Business Magazine kažu iz Službe za zapošljavanje HNK.

I lokalne zajednice izdvajaju sredstva u budžetima za podršku samozapošljavanju. Tako npr.Općina Kakanj daje  podršku novim biznisima  kroz refundaciju troškova registracije djelatnosti, refundaciju obaveznih doprinosa u prvoj godini u iznosu 100 posto, a u drugoj godini u iznosu 50 posto te finansijsku  podršku od 3.000,00 KM za nabavku opreme i mašina te repromaterijala za registrovanu djelatnost. Pred početak realizacije projekta organiziraju edukaciju za pisanje biznis planova  za zainteresirane i pružaju neophodnu podršku.

„U kontaktu smo sa korisnicima općinskih podsticaja programa Pokreni svoj posao u Kaknju te krajem kalendarske godine obavimo monitoring i sačinimo izvještaj o obavljenom monitoringu. U zadnje tri godine  sredstvima općinskih podsticaja, ukupno je registrovalo djelatnost 85 korisnika, aktivno  je 75 biznisa, odnosno, 88 posto što je doprinijelo zapošljavanju 36 novih radnika.Projekat Pokreni svoj posao u Kaknju za period 2013-2019. godina ukupno je obuhvatio 147 korisnika( 29 pravnih lica i 118 fizičkih lica), izdvojeno je oko 1.007.000,00 KM,  od ukupnog broja registrovanih biznisa  33 je odjavljeno, a održivost projekta je 77,5  posto. Aktivno je 114 i zaposleno je dodatnih 46 radnika“, za Business Magazine kažu iz Općine Kakanj.

Gekić  ističe da je ovakav sistem podrške destimulirajući, što za posljedicu imanegativan trend nastanka i održavanja novih biznisa. Postojeći sistemi podrške su kratkoročnog karaktera, nepostoji sveobuhvatan sistem podrške, dok se proces registracije razlikuje na entitetskom i nivou kantona.

S ciljem jačanja novih biznisa Gekić ističe da je potrebno kreirati sveobuhvatni inkluzivni sistem podrške koji će pružati cjelokupan set usluga: savjetovanje, trening za izgradnju vještina, grant podršku za nabavku osnovnih sredstava,mentorstvo nakon registracije biznisa, te prostor za rad.

„To se može postići kreiranjem lokalnih partnerstava za razvoj poduzetništva koja su se pokazala kao pozitivni primjeri razvoja poduzetničkin inicijativa i poduzetničke infrastrukture. Zakonsko definiranje je dugoročan proces, ali ono što  se kratkoročno može učiniti jeste da se sa lokalnog nivoa počne raditi na kreiranju i primjeni jasnih kriterija definiranja startupa kao i samog načina dodjele poticaja što će zasigurno imati dobre efekte“, dodaje Gekić.

Podrška EU

Projekt EU4Business – za konkurentnu i inovativnu domaću ekonomiju koji finansira Evropska unija u BiH, a realiziraju Njemačkodruštvo za međunarodnu saradnju (GIZ),Program Ujedinjenih naroda za razvoj ( UNDP) i Međunarodna organizacija rada (MOR) ima za cilj da kroz finansijsku i tehničku podršku razvoju konkurentnosti i inovativnosti ojača kapacitete BiH za ekonomski rast i zapošljavanje. Ukupna vrijednost finansijske podrške u okviru ovog projekta koja je namijenjena razvoju privatnog sektora u BiH je 10 miliona eura, a poseban segment odnosi se na finansijsku podršku kreiranju novih preduzetničkih inicijativa, razvoju preduzetničke klime na lokalnom nivou, te podršci novoregistrovanim biznisima.

„U okviru projekta EU4Business, Evropska unija je početkom 2020. godine dodjelila pet grantova za podršku razvoju preduzetništva na lokalnom nivou u iznosu od ukupno  milion eura. Lokalna partnerstva za podršku preduzetništvu sačinjavaju jedinice lokalne samouprave, obrazovne institucije, organizacije za podršku biznisima, javni zavodi za zapošljavanje, razvojne agencije i nevladine organizacije, sa ciljem da kombinujući svoje znanje i iskustva na efikasan način unaprijede poslovnu klimu i kreiraju uslove za otvaranje i razvoj novih biznisa. Projektom je planirano da više od 500 osoba stekne preduzetničke vještine putem intenzivnih obuka, dobije priliku da predstavi svoje biznis ideje, a 100 najuspješnijih poduzetnika dobiće podršku za registraciju, pokretanje i održivost poslovanja“, za Business Magazine kažu izMOR-a.

MOR kao partner Evropske unije na ovom projektu smatra da dodjelaisključivo finansijske podrške, koja nije praćena pružanjem intenzivne stručne pomoći,rijetko daje održive rezultate kada su u pitanju novoregistrirani biznisi. Iz tog razloga, u okviru projekta pored finansijske podrške, krajnjim korisnicima je omogućena kontinuirana podrška u smislu mentorstva u oblastima kao što su: upravljanje finansijama i računovodstvo, upravljanje ljudskim resursima, marketing, držanje zaliha i plasman proizvoda. U cilju osposobljavanja mentora koji će biti zaduženi za pružanje stručne podrške novim biznisima, MOR je obučio 20 stručnjaka koji će biti svakodnevno na raspolaganju potencijalnim i budućim preduzetnicima, kako u procesu izrade biznis plana, tako i kroz kontinuiranu stručnu podršku u navedenim specifičnim oblastima. Mentori i treneri certificirani po MOR metodologiji Start and Improve Your Business – SIYB (Pokreni i unaprijedi svoje poslovanje) pružat će kontinuiranu podršku u okviru projekta.

 

PREKOMirela Haskić-Suša
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here