Aktuelna pandemija korona virusa, kao i sve slične pošasti, osim direktnih posljedica na živote i zdravlje ljudi, sa sobom nosi i brojne prateće efekte među kojima prednjači usporavanje poslovne aktivnosti koje će, slažu se svi stručnjaci, neminovno rezultirati novom globalnom recesijom, čije je razmjere još prerano procijeniti, ali je nesumnjivo da će biti rekordne.
“Izgledi globalnog rasta za 2020. godinu su negativni – recesija, jednako loša kao za vrijeme globalne finansijske krize ili još gora”, sažela je u jednu rečenicu sve činjenice i dileme o ekonomskim posljedicama pandemije Kristalina Georgieva, generalna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Šta u takvim okolnostima može očekivati slabašna ekonomija Bosne i Hercegovine? Da li će i kako ona preživjeti bitku protiv korona virusa?
Vidljive posljedice
“Posljedice su, nažalost, već vidljive. Zatvaranje svega osim prodavnica esencijalnih namirnica, ograničavanje kretanja ljudi i roba, već ostavljaju efekte. Koliko daleko će ti efekti dosegnuti, ovisi o dva parametra – koliko će ovo dugo trajati i kakvi će biti sljedeći koraci na suzbijanju krize. Na ta dva pitanja, nažalost, niko nema odgovor i bilo kakve procjene u ovom trenutku su nezahvalne.
U slučaju BiH postoji nekoliko primarnih kanala preko kojih će se makroekonomski šok, uzrokovan nekontrolisanim širenjem virusa, preliti na nas. Prvenstveno, tu je očekivano smanjenje obima industrijske proizvodnje (koja je već pod pritiskom zbog sporog ekonomskog rasta u Njemačkoj i Italiji), problema u funkcionisanju strateških preduzeća u BiH, ali i trgovinskih barijera u okruženju. Prihodi od pruženih usluga u platnom bilansu će se takođe smanjiti, a suficitom na računu usluga se pokriva dio vanjskotrgovinskog deficita BiH. Ovdje se prvenstveno misli na usluge vezane za turističku djelatnost, ali i transportne i usluge dorade i obrade roba. Konačno, funkcionisanje preduzeća će biti otežano i zbog smanjenja strane potražnje za našim robama.
Druga runda efekata, koja se prvenstveno odnosi na veze između finansijskog sistema i realnog sektora, ovisit će o jačini prvog udara makroekonomskog šoka i njegovom trajanju“, kaže za naš magazin Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.
Sudeći prema dosadašnjim reakcijama domaćih privrednika i državnih institucija nadležnih za ekonomska pitanja, posljedice pandemije mogle bi čak biti i bolje amortizirane nego u mnogim daleko razvijenijim i politički uređenijim evropskim zemljama. Među najvažnijim interventnim mjerama ističe se činjenica da je, unatoč kompleksnom državnom uređenju i učmalom administrativnom aparatu, u za naše uslove vrlo brzom roku uveden je uslovni moratorij na plaćanje kredita fizičkih i pravnih lica, što domaćim finansijski ugroženim obrtnicima i privrednicima značajno povećava manevarski prostor u smislu održavanja kontinuiteta poslovnog procesa, pa makar i u značajno reduciranom obimu, te izmirivanje obaveza prema radnicima.
“Kao rezultat dosadašnjih regulatornih aktivnosti i postupanja banaka, na nivou bankarskog sistema održava se adekvatna kapitaliziranost i likvidnost. Trenutno, sistem je adekvatno kapitaliziran, likvidan i siguran.
U novonastalim okolnostima, cijeneći važeći regulatorni okvir i stanje sistema, banke imaju na raspolaganju niz mogućih mjera i dovoljnu fleksibilnost za provedbu istih.
Mogućnost nastanka ovakvih kriznih stanja uzimala se u obzir kao regulatornih zahtjeva, testiranja na stres i kod planiranja aktivnosti. Važno je da se kod procjene potrebnih mjera i aktivnosti uzmu u obzir trenutni, ali i dugoročni efekti koji uključuju i efikasan oporavak nakon krize.
Postupanje Agencije za bankarstvo FBiH će se usklađivati prema dostupnim informacijama i analizama. Također, posebna pažnja će se posvetiti analizi i eventualnoj primjeni mjera koje se sprovode i unutar Evropske unije, a na osnovu preporuka Evropske agencije za nadzor banaka (EBA) i Evropske centralne banke (ECB).
U narednom periodu očekujemo dinamičnu koordinaciju i razmatranje eventualnih mjera na nivou sistema, relevantnih institucija i poslovne zajednice“, napominju u izjavi za Business Magazine iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Između ostalog, u BiH su aktivirane i do sada za veći dio domaće poslovne zajednice beskorisne entitetske razvojne banke, čija bi sredstva trebala biti usmjerena u fondove za stabilizaciju privrede, što bi, uz odgađanje plaćanja poreznih obaveza i parafiskalnih nameta, u principu trebalo biti da dovoljno za odbijanje drugog talasa problema uzrokovanih pandemijom, nakon što je prvi talas, uspostavljenjem relativno stabilnih lanaca snabdijevanja, prilično bezbolno prevaziđen.
“Razmjere ekonomskih posljedica pandemije, kojih će svakako biti, znat ćemo u narednim mjesecima.
Da bi one bile što manje, Vanjskotrgovinska komora BiH uputila je Vijeću ministara BiH veliki broj incijativa, od kojih su mnoge prihvaćene i provedene u djelo, počevši od rješavanja problema s transportom robe, da naši lanci snabdijevanja ne bi stali, što smo stavili kao prioritet broj jedan. Sljedeći prioritet na koji smo se fokusirali bio je da naši izvoznici mogu nastaviti plasirati svoju robu na strana tržišta, što također funkcionira, mada usporeno.
U konačnici, predložili smo da se formira lista kompanija od vitalnog interesa u BiH, a da bismo bismo prikupili sve relevantne podatke, posebno o repromaterijalima koji nedostaju našim firmama, postavili smo anketu na našu web stranicu, na koju je odgovorili nekoliko stotina kompanija, i temeljem tih analiza tražili povlastice za određene materijale.
Za sada imamo dobru komunikaciju sa nadležnim institucijama vlasti i nadamo se da država i entiteti imaju dovoljno snaga i kapaciteta da djeluju usklađeno i propišu sve potrebne mjere za prevazilaženje ove situacije“, ističe u izjavi za Business Magazine Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ako se u ovakvim okolnostima uopće može govoriti o pozitivnim efektima, oni se svakako naziru u spoznaji da se BiH, u svim društvenim segmentima, a posebno u ekonomskom smislu, može i mora oslanjati prvenstveno na vlastite kapacitete, ali i regionalnu saradnju. Prije nego što je pandemija i uzela maha, “blagonaklona“ Evropska unija stopirala je dotok svih strateških vrsta robe, uključujući i nužnu medicinsku opremu, ne samo prema BiH, nego i svim ostalim zemljama regije koje još čekaju briselsku pozivnicu, poručujući nam da je “EU spremna pomoći u borbi protiv korona virusa, ali u ovom trenutku ne može pružiti pomoć“!? Slijedeći evropski primjer, na oba oka prema BiH su zažmirili i njeni “tradicionalni prijatelji“ – Turci, Arapi, Rusi…, a sva priča o međunarodnoj solidarnosti u teškim vremenima svela se na najbliže susjede, prvenstveno Hrvatsku i Srbiju, koje su otvorile koridore za nesmetan protok robe, odnosno izdvojili dio svojih rezervi u osnovnim životnim namirnicama (brašno) i madicinskog materijala i opreme za bh. potrebe.
“Kada je riječ o regionalnoj saradnji, prije svega, mi sada vidimo koliko smo u ekonomskom smislu ovisni jedni o drugima.
Ponosan sam na kolege iz susjednih, odnosno svih zemalja jugoistočne Evrope. Svi su nam na raspolaganju, zahvaljujući našim komunikacijskim kanalima sve smo digli na noge i sve informacije razmjenjujemo u realnom vremenu kako bismo u što kraćem roku otklonili sve prepreke nastavku proizvodnje u našim kompanijama kako ne bi došlo do otpuštanja radnika“, ističe Vuković.
Naravno, kao i uvijek u kriznim situacijama, na površinu su isplivao i sav kukolj koji se godinama taložio u bh. ekonomiji i društvu u cjelini.
Nasuprot ozbiljnim poslovnim ljudima koji su se zajedno sa svojim uposlenicima i čestitim vršiocima političkih funkcija, kojih se, kako se pokazalo, ipak ima, uhvatili ukoštac sa pandemijom i uložili sve svoje znanje i energiju u minimiziranje ekonomskih šteta uzrokovanih korona virusom, izronili su podjednako brojne šićardžije i politikanti koji, spremni doslovno i za gaženje po mrtvima, nastoje iskoristiti situaciju da ostvare materijalnu iili političku korist (po mogućnosti obje).
Uz određen broj takozvanih privrednika koji su istog trenutka kada je pojam korona virus zaživio u bh. govoru počeli kukati da trpe astonomske gubitke i da moraju obustaviti proizvodnju i otpustiti radnike ako ih država ne prikači na budžet, te lihvare koji su višestruko poskupili svoje robe i usluge ne bi li nabrzinu zaradili na općoj nesreći, posebno su se istakli pojedini predstavnici domaćih vlasti, medija, ali, što je najgore, i neki priznati bh. ekonomski stručnjaci i međunarodne finansijske institucije, demonstrirajući zastrašujuću količinu zlobe i neznanja ili kombinacije tih dviju karakteristika.
Najdrastičniji primjer te vrste izrodio je sastanak političkih čelnika Republike Srpske sa predstavnicima banaka registriranim u tom entitetu, nakon kojeg je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, kao jednu od dogovorenih prijedloga mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije istaknuo ideju o smanjenju stope obavezne rezerve komercijalnih banaka deponovane u Centralnoj banci BiH. Mada su iz Centralne banke promptno reagirali i pojasnili da za tako nešto za sada apsoluno nema potrebe, jer se na njenim računima “trenutno nalazi 5,5 milijardi konvertibilnih maraka deponovanih od komercijalnih banaka i njihovih deponenata, od čega je 2,7 milijardi KM obavezna rezerva, dok 2,8 milijardi KM predstavlja višak iznad obavezne rezerve, što jasno ukazuje na to da je bankarski sistem u zemlji likvidan i da trenutno ne postoji potreba za dodatnim smanjenjem stope obavezne rezerve”, Dodik, koji se u vremenu krize transformirao u vrlo kooperativnog političara i prilično ozbiljnog državnika koji čak iskazuje ljudske emocije, ostao je dosljedan u svom ničim utemeljenom pritisku na Centralnu banku, koji su multiplicirali pojedini neprofesionalni mediji, predvođeni RTRS-om, koji je, u skladu sa svojom uređivačkom politikom koja već decenijama dosljedno prati koncept začet 1992. godine, vrhunac svoje zatucanosti dosegao konstrukcijom da “CBBiH ni po koju cijenu ne želi pomoći privredi“. Iz suprotnog ugla, ali sa približno istom količinom bahatosti i neznanja, Dodikovu inicijativu dočekali su i pojedini politikanti s druge strane međuentitetske linije, poput državnog parlamentarca Damira Arnauta, koji je jeftine političke poene pokušao zaraditi plašeći neupućeni narod podsjećanjem da je “upadom u monetarni sistem SFRJ Slobodan Milošević uzrokovao njen raspad“ i na to nadovezanom porukom da “niukom slučaju ne treba pristati na Dodikov zahtjev da zagrabi u rezerve Centralne banke“. Nažalost, neodoljivoj želji sa promoviranjem, pa makar i po cijenu narušavanja vlastitog ugleda, nisu podlegli ni pojedini ekonomski stručnjaci, što posebno čudi u slučaju Vjekoslava Domljana, koji je u svojim medijskim izjavama potpuno pomiješao kruške i jabuke te, referirajući se na američko smanjenje referentne kamatne stope na nulu, konstatirao da je “CBBiH već morala spustiti stopu obaveznih rezervi“ i da je “Dodik u pravu što traži intervenciju“. Općoj konfuziji u vezi s viškom likvidnosti domaćih komercijalnih banaka doprinio je i Ured rezidentnog predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH, koji je, umjesto da poput CBBiH pojasni suštinu neosnovanosti Dodikovog zahtjeva, panično upozorio da “prema valutnom odboru, sredstva CBBiH – njene devizne rezerve, moraju pokrivati najmanje 100 posto domaće valute u opticaju, čime se osigurava fiksni kurs razmjene konvertibilne marke i eura“.
Finansijska stabilnost
“Svaki pokušaj da se devizne rezerve Centralne banke koriste u fiskalne svrhe, narušio bi valutni odbor, predstavljao bi prijetnju po finansijsku stabilnost i rizik za nastanak značajnih inflatornih kretanja. Ovakvi pokušaji podrivaju sidro makroekonomske stabilnosti i treba ih izbjegavati u bilo koje vrijeme, pogotovo u kriznim situacijama“, dolio je MMF ulje na vatru (ujedno na neki način protivrječivši i vlastitoj centrali, koja je poručila da “pozdravlja poteze glavnih centralnih banaka na olakšavanju monetarne politike“), koja je u međuvremenu utihnula, jer su valjda Dodiku njegovi savjetnici pojasnili da je malo promašio metu.
S obzirom da evidentno postoji potreba za podsjećanje na neke osnovne pojmove i pravila finansijske igre, guverner Softić, odgovorajući na pitanje o mehanizmima koji joj stoje na raspolaganju u smislu eventualnih interventnih mjera usmjerenih na održavanje finansijske i ekonomske stabilnosti BiH u vanrednim okolnostima uzrokovanim pandemijom, u izjavi za Business Magazine još jednom su precizno pojasnili situaciju sa obaveznom rezervom komercijalnih banaka.
“CBBiH na raspolaganju ima mogućnost smanjenja stope obavezne rezerve, ukoliko se za tim ukaže potreba, odnosno kada bude potrebe za dodatnim likvidnim sredstvima u sistemu. U ovom trenutku prisutan je značajan višak sredstava na računu rezervi komercijalnih banaka iznad obavezne rezerve“, ponovilo je Softić, uz opasku da će CBBiH “osigurati neometano funkcionisanje platnog sistema u zemlji i prometa s inostranstvom, snabdijevanjem gotovim novcem za sve komercijalne banke u BiH“.
Karakteristično za krizne situacije, a posebno s obzirom na dezinformacije koje se plasiraju od strane relevantnih stručnjaka i institucija, nemali dio građana i privrednih subjekata strahuje da bi u slučaju eskalacije pandemije i tržišnih poremećaja koji bi u tom slučaju uslijedili mogao privremeno ili čak trajno ostati bez svojih novčanih depozita u komercijalnim bankama.
“Kao što je već ranije rečeno, CBBiH je odgovorno pristupila poslovima vezanim za adekvatno snabdijevanje gotovinom komercijalnih banaka u BiH u uslovima povećane potražnje.
Sve svoje obaveze prema komercijalnim bankama, a time i građanima, CBBiH je do sada ispunila i sigurni smo da će takav slučaj biti i ubuduće. Ista stvar važi i za održavanje platnih sistema BiH.
Dakle, što se CBBiH i njene uloge tiče, građani mogu biti uvjereni da će CBBiH izvršiti svoj zadatak i da će komercijalne banke imati dovoljno gotovine da obezbijede nesmetane uplate i isplate na šalterima i bankomatima te da će plaćanja između komercijalnih banaka funkcionisati normalno.
Također, podsjećamo da Agencija za osiguranje depozita BiH garantuje za depozite na računima u komercijalnim bankama do 50.000 KM“, poručuje s tim u vezi Softić.
Sumarno, moglo bi se konstatirati da se BiH za sada u ekonomskom smislu, slično kao i u medicinskom, za sada relativno dobro nosi sa pandemijom korona virusa. Nažalost, ta prilično zadovoljavajuća slika dramatično je narušena incidentom u Konjicu, čije ćemo posljedice po bh. ekonomiju i zdravlje njenih stanovnika saznati tek u narednim sedmicama i mjesecima, ali kojim su vodeći federalni privrednici i predstavnici vlasti različitih nivoa, nepromišljeno se okupljajući na proslavi godišnjice Igmana u jeku pandemije, a potom još nepromišljenije ignorirajući upozorenja o nužnosti samoizolacije, raspršili virus širom države i ugrozili zdravlje i živote hiljada svojih sunarodnjaka, ujedno paralizirajući najvitalniji dio domaće privrede – namjensku industriju. Ipak, nadati se da će posljedice tog čina biti blaže nego što predviđaju nacrnji scenariji i da ćemo iz krize – i bukvalno i u ekonomskom smislu izaći živi i koliko-toliko neoštećeni…
