Globalno izdvajanje za odbranu raslo je u 2019. godini brže nego bilo koje godine u prethodnoj deceniji , pokazuje izvještaj Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS)objavljen na Sigurnosnoj konferenciji u Minhenu.
Izdvajanje za odbranu na globalnom nivou u odnosu na 2018. godinu poraslo je za četiri posto, a u Evropi za 4,2 posto, piše u izvještajuIISS-a.
„Vojni su budžeti tako dosegli nivo od prije finansijske krize 2008.godine“, rekao je direktor IISS-a John Chipman.
IISSdaje podatke o investicijama u odbranu za četiri regije – Aziju, Evropu, Latinsku i Sjevernu Ameriku.Globalni izdaci za odbranu porasli su za 1,8 milijardi dolara u 2019. godini.Na odbranu su u 2019. godini najviše trošili SAD (684 milijarde dolara), Kina (181 milijardu dolara), Saudijska Arabija (78 milijardi dolara), Rusija (61 milijardu dolara), Indija (60 milijardi dolara), Velika Britanija (54 milijarde dolara), Francuska (52 milijarde dolara), Japan (48 milijardi dolara), Njemačka (48 milijardi dolara) i Južna Koreja (39 milijardi dolara).
Podaci IISS pokazuju da su Sjedinjene Države, Kina, Saudijska Arabija, Rusija i Indija u 2019. godini zadržale svoje pozicije kao vodeći svjetski branitelji. Doista, jedini pomak u prvih 15 imala je zamjena mjesta Italije i Australije- Italija je zauzela 12. mjesto, a Australija 13. mjesto. Također, vojna potrošnja u Aziji u posljednjih deset godina povećana je za 50 posto, sa 275 milijardi dolara 2010. godine na 423 milijardi dolara 2019. godine.
Rastuće rivalstvo
IISS navodi da su izdvajanja za odbranu potaknuta rastućim rivalstvom između velikih sila, novih vojnih tehnologija i velikih sukoba od Ukrajine do Libije.
Evropske članice NATO-a nastoje povećati potrošnju kako bi umirile predsjednika Donalda Trumpa, koji ih je u više navrata optuživao da je sav teret na SAD-u.
U Izvještaju IISS-a stoji da je nezadovoljstvo SAD-a saveznicima u NATO-uukorijenjeno u njihovim niskim nivoima potrošnje na odbranu, u odnosu na hladni rat i nivo prije finansijske krize. Međutim, veći budžeti za odbranu u evropskim zemljama rezultat su pozivaSAD-a da troše više i promjenom percepcije prijetnji u evropskim državama. Dok se Evropa vraćala na rast rashoda za odbranu već u 2015. godini, ukupni troškovi za odbranu u Evropi – ako se mjere stvarnim vrijednostima – u 2019. godini su ponovno dosegli nivoe primijećene kada je započela finansijska kriza u 2008. godini. Sveukupno, evropski troškovi za obranu u 2019. godini porasli su za 4,2 posto u odnosu na 2018. godinu.
Ova povećanja u Evropi dio su međunarodnog trenda. Globalni izdaci za odbranu porasli su za četiri posto realno u poređenju s podacima za 2018. godinu, mjerenim u konstantnom iznosu od 2015.godine. U 2019. godini potrošnja za odbranu Kine i SAD-a porasla je za 6,6 posto u odnosu na 2018.godinu. Nominalno, samo američko povećanje – na 53,4 milijardidolara – gotovo je izjednačilo čitav britanski odbrambeni budžet za 2019. od 54,8 milijardi dolara.
“Potrošnja raste kako se ekonomija oporavlja od posljedica finansijske krize, ali povećanja su bila potaknuta i pooštravanjem percepcije prijetnji”, rekao je Chipman.
SAD najveći odbrambeni igrač
Podaci o ulaganjima u odbranu pokazuju da su SAD posvetile znatno veći udio svog odbrambenog budžeta za istraživanje i razvoj od svojih NATO saveznika. Evropske zemlje povećavaju svoje obrambene investicije kao udio u njihovoj ukupnoj potrošnji te su sredstva porasla sa 19,8 posto u 2018. na 23,1 posto u 2019. – ali je ekvivalentna kategorija dosegla 29 posto u SAD-u. Tako su odbrambene investicije Sjedinjenih Američkih Država vrijedile oko četiri puta više u poređenju s evropskim državama. U 2019. godini SAD ostale su daleko najveći svjetski odbrambeni igrač, povećavajući jaz između njega i drugog najvećeg potrošača, Kine. Američka ulaganja u nabavku oružja i istraživanje i razvoj bila su veća od ukupnog kineskog budžeta za odbranu.
Povećanje budžeta u SAD-u bilo je najveće u deset godina, a potrošnja se povećavala iz godine u godinu otkako je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost. Iako se u Kini potrošnja i dalje povećava, tempo rasta usporava, u skladu s relativnim ekonomskim usporavanjem Pekinga. Ovo odstupanje u putanjama znači da se jaz između potrošnje između dviju zemalja, koji se smanjio od 2010. godine, od 2018. godine još jednom povećao.
Iako Kina zaostaje za SAD-om u ukupnom trošenju na obrambena ulaganja, ona dominira u azijskoj regiji. Kina je samostalno činila gotovo 60 posto obrambenih ulaganja u Aziji u 2019. godini. Kada se stavi u regionalni kontekst, skala kineskih ulaganja je takva da, uključujući njezin broj, znači da je prosječni udio investicija za odbranu u ukupnim budžetima Azije dosegao 30,9 posto u 2019. Izuzev Kine, ta se vrijednost smanjuje na 23,4 posto, što je u velikoj mjeri u skladu s podacima u Evropi. Štoviše, taj je omjer s vremenom ostao prilično dosljedan. Ulaganja u odbranu su se ipak povećala u nekim zemljama u kojima percepcija prijetnji od Kine raste, poput Južne Koreje sa 31 posto u 2018., na 32 posto u 2019., Japana sa 17 posto u 2018. na 22 posto u 2019. i Australiji sa 20 posto u 2018. na 24 posto u 2019. godini.
Modernizacija naoružanja
Sveukupno, uprkos rastu rashoda za odbranu u drugim dijelovima svijeta, SAD još uvijek nadmašuje daleko veće rashode za odbranu u drugim zemljama – kako rivalima, tako i saveznicima – i ubrzale su tempo kako bi i dalje ostale u velikoj prednosti. Slično tome, velika ulaganja SAD-a u nabavku za odbranu i istraživanje i razvoj i dalje joj daju napredak u tehnološkim i vojnim sposobnostima u odnosu na ostatak svijeta.Pekinški vojni program modernizacije – koji uključuje razvoj novih hipersoničnih raketa – alarmira Washington i pomaže u poticanju američkih odbrambenih troškova, navodi IISS.Kineska vojna parada u oktobru 2019.godine kojom je obilježena 70. godišnjica Narodne Republike istaknula je širinu njezina procesa vojne modernizacije i predstavila sisteme osmišljene za postizanje vojnog učinka brže i u većem dometu nego prije. Zabrinutost zbog kineskog vojnog osavremenjivanja velika je briga u političkim pitanjima Washingtona i oni pokreću mnoge odluke o opremi i nabavi kako u SAD-u tako i drugdje. I SAD i Kina povećale su potrošnju za 6,6 posto, navodi se u izvještaju, na 684,6 milijardi dolara SAD i 181,1 milijardu dolara u Kini.
Prema publikaciji, Rusija je zauzela četvrto mjesto među top 10 zemalja po potrošnji na odbranu 2018. i 2019. godine. Također, napreduje s razvojem bržeg i potpuno novog oružja. I Kina i Rusija nastavljaju sa modernizacijom svojih konvencionalnih vojnih snaga. Moskva poboljšava pokretljivost svojih snaga zračnog napada kao i svoje artiljerijske sposobnosti. Kina je, u međuvremenu, podigla prvu operativnu jedinicu svojim borbenim avionom Chengdu J-20A, a nedavno je postigla napredak u razvoju i postavljanju raketa koje su lansirane u zrak. Također nastavlja s izgradnjom sve sofisticiranijih mornaričkih plovila, što je važan čimbenik koji motivira druge azijske države da učine isto. Obje zemlje teže poboljšati svoje vojne sposobnosti integrirajući nove tehnologije poput umjetne inteligencije.
