Socijalno poduzetništvo je fantastična prilika za žene

Dragica Jerkov, predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, poduzetničkim vodama plovi već duže od tri i po decenije. Opisujući ambijent za poduzetništvo žena u Hrvatskoj i poredeći ga sa onim u regiji i Evropskoj uniji, daje i precizne sugestije o eliminiranju prostalih prepreka za postizanje pune ravnopravnosti poduzetnica i zaposlenih žena općenito sa njihovim muškim kolegama.

122

Dragica Jerkov, predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, već duže od tri i po decenije vlastitim primjerom razbija stereotipe o poduzetništvu kao svijetu rezerviranom isključivo za muškarce. U poslovne vode uplovila je sa 23 godine, kao vlasnica picerije, a danas je vlasnica i direktorica kompanije za posredovanje u trgovini Fema, koja, između ostalog, duže od četvrt stoljeća razvija saradnju s renomiranom italijanskom kompanijom Scavolini, koja je inicirana još u vrijeme dok je njen suprug Željko igrao za istoimeni košarkaški klub iz Pezara – tada započeto prijateljstvo s porodicom Scavolini. Nakon okončanja Željkove sportske karijere pretočeno je poslovno partnerstvo.

Ekspanzija iz nužde

Upoređujući današnju poziciju poslovnih žena u Hrvatskoj i onu s početka njene poduzetničke karijere, Jerkov podsjeća da, prema rezultatima analize Finansijske agencije (FINA), Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu nego neke od najrazvijenijih evropskih zemalja poput Švicarske, Švedske i Njemačke.

“Udio žena poduzetnica u vlasničkoj strukturi poduzeća u Hrvatskoj u 2014. godini iznosio je 18,3 posto, od čega su  u 18.115 poduzeća žene bile većinske vlasnice, dok su u 7.525 poduzeća bile suvlasnice s muškarcima ili  pravnim  osobama. U 2016. godini udio žena poduzetnica u ukupnome broju povećan je na 21,8 posto.Žene se bave  uslužnim djelatnostima (47,5 posto), djelatnostima socijalne zaštite i zdravstvene skrbi (33,3 posto), djelatnostima vezanim uz obrazovanje (32,8 posto),stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (27,2 posto), djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (20,4 posto)…Promatrajući aktivnosti pokretanja poslovnog pothvata žena i muškaraca u Hrvatskoj od 2011. do 2015. godine s obzirom na TEA indeks (indeks poduzetničke aktivnosti), podaci ukazuju da je u 2015. udio žena u aktivnostima pokretanja poslovnog pothvata 5,7 posto, dok je udio muškaraca 9,7 posto, što ukazuje na 1,7 puta veću aktivnost muškaraca u pokretanju poslovnog pothvata u odnosu na žene.Kada ujedinimo poduzeća i obrtništvo, dolazimo do visokog postotka od 30 posto udjela. žena među osobama koje se bave malim i srednjim poduzetništvom“, precizira Jerkov.

Ona pritom pojašnjava i na prvi pogled nesklad između navedene statistike i činjenica da se Hrvatska i među vlastitim građanima doživljava kao prilično konzervativna i patrijarhalna zemlja.

“Svaka država ima svoje specifičnosti vezane uz kulturu, vjeru i odgoj, što ne znači da se poduzetništvo žena ne može razvijati, već da se razvija u zadanim okvirima.To nužno nije mana, smatram da je to kvaliteta, jer se prilagodba poduzetništva žena mijenja poštujući okolinu i mijenjajući je.Ako prihvatimo teoriju da je poduzetništvo osluškivanje i pronalaženje prilika za ostvarivanje  novih vrijednosti, tada poduzetnik mijenja društvo, a ne obrnuto.Važno je napomenuti kako su žene na neki način oduvijek poduzetnice. To je ponajprije vidljivo kroz povijest, kada su žene obnavljale narod i zemlju nakon ratova, kada su morale uzdržavati obitelji nakon što su se muževi, očevi, sinovi i braća vraćali iz rata, najčešće s nekom teškom psihičkom ili fizičkom ozljedom.Prijelomni trenutak u Hrvatskoj je bio kada je zbog rata i ekonomske krize došlo do samozapošljavanja velikog broja žena, koje su kroz poduzetnišvo rješavale ekonomske probleme obitelji“, ističe Jerkov.

Kada je, pak, riječ o tumačenjima prema kojima je u ekspanziji poduzetništva žena veliku ulogu imalo to žene u vremenu ekonomske krize imale puno šansi na tržištu rada, pa su se samozapošljavale, Jerkov konstatira da je “upravo to bilo rješenje ekonomskih problema u kojima se pronašla žena kao majka i nositeljica obiteljskih vrijednosti“.

“Nakon toga dolazi do podizanja samopouzdanja žena i prepoznavanja od strane društva kao potencijala ekonomskog razvoja. Tada nastaju i pravi poduzetnički poduhvati, uvjetovani slobodom izbora.Inače, mene često pitaju koja je razlika između “ženskog ” i “muškog ” poduzetnišva.Odgovor je: nikakva i svakakva ! Nikakva – jer je poduzetnišvo izbor, želja za rizikom,   želja za učenjem kroz cijeli život , želja za neodustajanjem i ponovnim počecima.Svakakva – jer se žene u poduzetnišvu upuštaju u aktivnosti koje su manje rizične,zapošljavaju manje ljudi te stoga lakše i brže reagiraju na promjene. U današnje vrijeme, žene poduzetnice uglavnom se  pronalaze u aktivnostima vezanim uz hranu, trgovinu, kozmetiku, modu i socijalno poduzetnišvo .Upravo socijalno poduzetništvo vidim kao fantastičnu priliku za žene, jer su one po prirodi sklonije empatiji i pomaganju slabijima i nemoćnima, a ako se ta karakteristika pretoči u posao, tada imamo uspješan projekt zapošljavanja i samozapošljavanja.Liberalni kapitalizam je otvorio segment  socijalnog poduzetništva, jer društvo socijalu više ne pokriva na adekvatan način“, napominje Jerkov.

Naravno, situacija je još uvijek daleko od idealne, ne samo kada je u pitanju ambijent za poduzetništvo žena, nego i u smislu opće neravnopravnosti zaposlenih žena u odnosu na muškarce. S tim u vezi, Jerkov opaža da je takozvani stakleni strop, što je pojam koji podrazumijeva sprečavanje napredovanja žena na više hijerarhijske nivoe na radnom mjestu i dalje vrlo prisutan problem u većini evropskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj.

“Ne može se ne zamijetiti diskriminacija žena u pogledu dohotka, gdje za jednake poslove ostvaruju tek 70-80 posto plaće muškaraca.Uz to, veća nezaposlenost žena i manja prisutnost na rukovodećim pozicijama još više produbljuje razlike na tržištu rada, ali s druge strane, može potaknuti žene na neovisnost, odnosno, bavljenje nekim oblikom biznisa.Kako bi se riješili navedeni problemi i potaknulo žensko poduzetništvo, Hrvatska je potaknula projekte i donijela pravne akte poput Strategije razvoja poduzetništva žena u RH za razdoblje 2014.-2020., koja uključuje načine kojima bi se povećala uključenost žena u poduzetničkim aktivnostima, njihovo obrazovanje i financijska potpora. Od 2014. otvoren je Poduzetnički impuls kojem je cilj poticati i promovirati poduzetništvo žena i koji financijski podupire sadašnje i buduće žene poduzetnice, a tu su i program Žene poduzetnice Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), kojim se kreditira poduzetništvo žena, te Poduzetnički inkubator Hrvatske gospodarske komore (HGK) Split za poduzetnice, koji je raspisao već treći natječaj…Može se zaključiti kako je donesen pravni okvir, ali stigma još postoji i na njoj treba  raditi. Želimo promijeniti okruženje i osvjestiti probleme s kojima se žene suočavaju, a to su složeni administrativni postupci u poslovanju,      nestabilna financijska potpora države, negativna medijska prezentacija poduzetništva, nepromicanje pozitivnih primjera i dobre prakse, neprimjeren odnos banaka prema malim poduzetnicima, nedostatak infrastrukture za djecu poduzetnica  u vrtićima i školama (van radnog vremena), te pomoć novim poduzetnicama u mentorstvu i u pomirenju privatnog i poslovnog života poduzetnica koje imaju obitelj“, potcrtava Jerkov.

Što se tiče konkretnih prepreka razvoju poslovanja, karakterističnih za žensko poduzetništvo, Jerkov ih dijeli na strukturne (stereotipi o muško-ženskim ulogama, nedostatak podrške i edukacije), ekonomske (otežan pristup finansiranju), te “meke“ prepreke (nedostatak pristupa poduzetničkim mrežama te treninga i programa obrazovanja).

Otežan start

“Ženama je teže, jer tradicionalno nemaju nekretnine na svoje ime i samim tim banke nisu sklone financiranju njihovih  projekata. Sam start im je bitno teži, ali su one i zbog toga inovativnije i kreativnije.U teoriji, poduzetništvo možemo definirati  kao proces u kojem se gradi nešto gotovo iz ničega, dok je poduzetnica osoba koja u tom procesu mora prepoznati priliku, skupiti sredstva za njenu realizaciju, stvoriti novu vrijednost  i preuzeti rizik i odgovornost  u novcu, vremenu i ugledu. Mnoge žene posjeduju kreativnost, potrebna stručna znanja i vještine nužne za pokretanje poslova, ali za razliku od muških poslova, one nemaju ravnopravan pristup zajmovima, izobrazbi i informacijama, bez čega, dakako, nema uspješnog vođenja. Tu Krug upada kao tampon zona  – zona odmora i informacija“, ističe Jerkov.

Pojašnjava da aktivnosti Kruga, osnovanog 1995. godine, uključuju edukaciju, umrežavanje i promociju dostignuća poslovnih žena, djelovanje prema javnim organizacijama i institucijama te povezivanje sa srodnim udruženjima u zemlji i inozemstvu.

“Pomažemo da se  donesu pravni akti i strategije i možemo sa ponosom reći da smo neke stvari pomakli sa mjesta ili barem da se na poduzetništvo žena gleda drugačije u Crnoj Gori, Makedoniji pa i u Bosni i Hercegovini.Zemlje regije imaju iste probleme, iste dogme i stereotope, samo smo mi u Hrvatskoj tri koraka ispred, jer smo već prevladali dječije bolesti, tako da ženama iz regije ubrzavamo i olakšavamo razvoj te krčimo put. Primjer – Makedonija je donijela Strategiju razvoja poduzetništva žena  po uzoru na RH, zahvaljujući suradnji poduzetnica i političarki Hrvatske i Makedonije. Mi žene imamo uzrečicu: Ako vam netko zatvori vrata – otvorite prozor!Nema problema koji nema rješenje, samo je dužina puta do rješenja neizvjesna“, poručuje ona.

Sumirajući sve izrečeno, Jerkov daje i jasne sugestije o prioritetima usmjerenim na ekonomsko jačanje žena, uz argumentaciju njegove nužnosti i općedruštvene koristi.

“Možemo zaključiti kako je potrebno razvijati i poticati pozitivno okruženje u kojem će žene poduzetnice moći realizirati svoje ideje i ciljeve. Osim toga, važno ih je moralno i financijski podupirati kako bi mogle ravnopravno konkurirati u poduzetničkom svijetu te na tržištu rada.Stručnjaci smatraju kako su žene u poduzetništvu dobrodošle i to ne samo zbog izjednačavanja s muškarcima, već zbog specifičnih pozitivnih karakteristika.One donose novi pristup u poduzetništvu i ta nova vrijednost tvori humano poduzetništvo, koje nije isključivo orjenitirano profitu. Kada tome pripojimo socijalno poduzetništvo, kojem su žene sklone, možemo slobodno zaključiti da je poduzetništvo žena potrebno novim vremenima koje dolaze – žena je uz to i nositeljica obiteljskih vrijednosti  te kao takva predstavlja budućnost svakog društva i zajednice“, rezimira Jerkov.

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here