Iz dana u dan se povećava broj preminulih i zaraženih od coronavirusa, koji se pojavio krajem prošle godine u Kini. Posljedice po ljudsko zdravlje su najtragičnije, ali ono o čemu se u javnosti sve više i češće govori jesu posljedice po ekonomiju, ne samo kinesku nego i svjetsku. Većina analitičara, naime, vjeruje da se Kina, druga po veličini svjetska ekonimija, suočava s kratkim, ali oštrijim ekonomskim šokom nego što se prvobitno mislilo, a koji će se osjetiti u cijelom svijetu.
Pad kineskog BDP-a
No, kada su u pitanju procjene analitičara o intenzitetu uticaja se razlikuju. Zdravstveni stručnjaci i ekonomisti kažu da nedovoljno transparentni podaci ometaju jasne procjene. Mediji prenose procjenu iz Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju (Peterson Institute for International Economics (PIIE) da bi rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove godine mogao usporiti na četiri posto. Kineska vlada je prije pojave virusa prognozirala rast od šest posto u prvom kvartalu, u odnosu na isti period prošle godine. Analitičari S&P-a procjenjuju pak da bi virusna epidemija ove godine mogla spustiti kineski rast BDP-a na pet posto, s najvećim učinkom u prvom kvartalu.
“Brojke su vrlo nesavršene i to je osnovni razlog širokog raspona procjena”, kažu u S&P-u.
Mnogi analitičari upoređuju trenutnu situaciju s 2003. godinom i širenjem virusa SARS. Tadašnja ekonomska šteta se procjenjivala na oko 40 milijardi dolara i nije bitno uticala na globalnu privredu, ali situacija je danas različita. Tada je doprinos Kine globalnom BDP-u iznosio četiri posto, u poređenju s 15 posto u 2017. godini, a kineske kompanije bile su manje integrirane u globalne lance opskrbe.
Sve je veći broj industrija koje trpe posljedice epidemije coronavirusa. Mnoge aviokompanije su prizemljile svoje letove, banke su poslale osoblje kući, trpe automobilska, naftna, IT industrija, ali i turizam i brojne uslužne djelatnosti.
Zbog posljedica coronavirusa 21 aviokompanija je otkazala sve letove za kontinentalnu Kinu, uključujući Deltu, Qantas i Air France/KLM. Prema podacima o putovanjima koje je prenijela analitička kompanija Cirium, više od 85.000 letova za Kinu otkazano je tri sedmice nakon što je zatvoren aerodrom Wuhan 23. januara, u gradu u kojemu je i otkriven coronavirus.
British Airways otkazao je svoje dnevne letove za Peking i Šangaj, a Virgin je obustavio letove iz Šangaja. British Airways će izgubiti 24.000 putnika koji su trebali letjeti u februaru. Obustavom letova do kraja marta taj broj bi se mogao udvostručiti.
Među velikim međunarodnim avioprevoznicima najteže je pogođen Cathay Pacific sa sjedištem u Hong Kongu, koji je otkazao 90 posto letova do najvećih kineskih gradova.
Mediji prenose podatke analitičke kompanije Dun&Bradstreet koja je objavila procjenu da oko pet miliona kompanija ima dobavljače u Kini, od Applea, čiji je dobavljač Foxconn odgodio ponovno otvaranje tvornice u Shenzhen, do prehrambenih kompanija Kraft Heinz i PepsiCo, koje su zatvorile kineske tvornice.
Reakcija Pekinga
Pojava epidemije naročito je pogodila automoilsku industriju. Francuski proizvođači automobila Renault i Peugeot, njemački Volkswagen i BMW, kao i britanski Jaguar Land Rover, još uvijek nisu otvorili tvornice koje imaju s kineskim partnerima. Honda je odgodila ponovno otvaranje svoje fabrike Wuhanu, dok je Hyundai zatvorio veliku fabriku u Ulsanu u Južnoj Koreji zbog nedostatka autodijelova.
Fiat Chrysler upozorio je da bi proizvodnja u Evropi mogla biti ugrožena već u martu. Nissan je već zaustavio proizvodne linije u japanskim pogonima.
Analitičari Morgan Stanleyja očekuju posljedice na poslovanje banaka, kao rezultat brzog usporavanja rasta kredita i smanjenja prihoda od naknada. Svjetske berze, barem privremeno, relativno ravnodušno gledaju na moguće posljedice zaraze coronavirusom. Nakon što je nakon otvaranja kineskih berzi, koje su imale poduži odmor zbog kineske lunarne nove godine i epidemije, došlo najprije do pada od gotovo osam posto, odmah je uslijedila reakcija ulagača kojima je bio zadatak zaustaviti investicijski stampedo i povratiti vjeru u kinesko tržište, a iza kojih stoje kineske državne kompanije, cijene dionica su porasle za više od dva posto.
Peking je, iz predostrožnosti, finansijskom sistemu dao injekciju od 156 milijardi eura kako bi održao stabilnost bankarskog sistema i domaćeg tržišta novca. Osim toga, smanjene su uvozne carine na robu, medicinski materijal i lijekove za borbu protiv coronavirusa.
Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku, Kina je lani ostvarila više od tri četvrtine rasta globalne potražnje za naftom. Iz Agencije čekuju da će potražnja u prvom kvartalu ove godine pasti prvi put nakon više od desetljeća.
Kina je najveći svjetski uvoznik nafte, a tamošnja potražnja je smanjena. Poslovni portal Bloomberg piše da je kineska dnevna potražnja sirove nafte pala za 20 posto što je jednako zajedničkoj potrošnji Italije i Velike Britanije.
Cijene nafte na svjetskom tržištu padaju u posljednjih nekoliko sedmica, a proizvođači nafte razmišljaju o smanjenju proizvodnje. Niža cijena nafte ide na ruke potrošačima i radi toga se može očekivati rast potrošnje što potiče globalnu ekonomiju. S druge strane, jeftina nafta nije dobra vijest za naftne korporacije, kao niti za države koje veliki dio prihoda ostvaruju od izvoza tog energenta. U BP procjenjuju da bi coronavirus mogao srezati potražnju za sirovom naftom za oko 40 posto ove godine, a to bi proizvođačima stvorilo pritisak na dalje rezanje proizvodnje, kako bi spriječili još veći pad cijena.
Negativan uticaj
Pored toga, postojat će negativni uticaji na izvoz proizvoda široke potrošnje, cijene roba što će se odraziti i na potrošnju. Otkazane su premijere filmova, zatvoreni su Disneyevi zabavni parkovi u Šangaju i Hong Kongu, a na dvije sedmice zatvorena je i 40 milijardi dolara vrijedna kockarska industrija u Makau. Bivša portugalska kolonija na kineskom jugu najveći je svjetski kockarski centar i posljednjih petnaestak godina ima veće prihode od kocke čak i i od Las Vegasa.
Uz kinesku turističku industriju posljedice će osjetiti i globalni ugostiteljski sektor, jer su kineski turisti posljednjih godina postali vrlo bitan faktor, posebno u jugoistočnoj Aziji.
Američki proizvođač sportske opreme Nike je objavio da očekuje značajan udarac od coronavirusa, jer planira privremeno zatvoriti polovinu prodajnih mjesta u Kini, dok je u preostalima prodaja smanjena. Nike je lani u Kini ostvario 17 posto ukupnih prihoda. Američki lanac brze hrane McDonald’s je objavio da je zatvorio dio prodajnog lanca u Kini, a isto su napravili i u Starbucksu.
Smanjena potrošnja u Kini mogla bi ostaviti traga i na svjetsku industriju luksuza koja posljednja dva desetljeća bilježi vrlo dobar rast u istočnoj Aziji. Modna kuća Ralph Lauren zatvorila je polovinu od svojih 110 trgovina u Kini. Švicarski proizvođač satova Swatch otkazao je svoj glavni godišnji sajam koji se u martu trebao održati u Zürichu zbog “nepredvidljivosti” širenja corona virusa. Švicarska je lani izvezla satove u vrijednosti većoj od 21 milijardu franaka od čega je u Aziju otišlo više od polovine iznosa, a u Kinu i Hong Kong više od petine.
Postoje i procjene da bi probleme kineske ekonomije mogle iskoristiti druge države i kompanije.
No, puno je više zemalja čija privreda već osjeća posljedice epidemije. Međunarodni ekonomski udarac mogla bi osjetiti Rusija koja je, kako bi spriječila širenje virusa, odlučila zatvoriti granice s Kinom. Robna razmjena između Kine i Rusije je tokom 2018. porasla za više od 25 posto i premašila vrijednost od 100 milijardi dolara, a barem 70 posto ruskog izvoza u Kinu čine nafta i plin, dok ostatak uglavnom čine druge sirovine i strojevi. Iz Kine u Rusiju, pak, stiže elektronika, odjeća i druga potrošna roba.
Kina je i važno izvozno tržište za njemačke firme i ujedno važna proizvodna destinacija za njemačke industrijske kompanije. Ekonomski rast u Njemačkoj bio je nula od oktobra do decembra 2019, objavio je Federalni zavod za statistiku, što je pad od 0,2 posto rasta u prethodnom tromjesečju. Šanse da će se Njemačka vratiti tokom tekućeg tromjesečja male su zbog epidemije u Kini.
Naučno-istraživačka organizacija The Complexity Science Hub Vienna (CSH) upozorila je austrijske izvoznike da moraju biti spremni na moguće probleme s kineskim tržištem. Austrija i austrijski proizvođači mogli bi pretrpiti gubitke veće od milijardu eura nastave li se problemi s coronavirusom.
Šansa za Tursku
Epidemija coronavirusa u Kini mogla bi se pozitivno odraziti na privrede nekih zemalja. Jedna od njih mogla bi biti Turska. Prema riječima turskog ministra industrije i tehnologije Mustafe Varanka, virus ima neke pozitivne efekte na tursku ekonomiju u pogledu predstavljanja alternativne proizvodne baze za Kinu.
Kako prenose turski mediji, Varank je kazao da su dobavljači u inozemstvu počeli pokazivati više interesa za proizvođače u Turskoj.
“Naravno da ne želimo da zemlje imaju takve probleme. Međutim, u svijetu postoji ekonomija koja je u stalnom pokretu”, rekao je on i dodao da će se Turska, ako taj zadatak bude pred njom, nositi sa njim.
