Analiza: Porezni prihodi u koliziji s rastom plaća i zaposlenosti

Porezna uprava FBiH u 2019. naplatila je javnih prihoda u ukupnom iznosu za 118,14 miliona KM većem nego lani, ali uz osjetan pad naplate gotovo svih vrsta direktnih poreza, uključujući i porez na dohodak, kojeg je prihodovano za 7,56 posto manje nego u 2018. godini, unatoč statističkom rastu plaća i broja zaposlenih.

172

Piše: Armin Zeba 

Porezni obveznici iz Federacije BiH uplatili su u 2019. godini 5,30 milijardi konvertibilnih maraka po osnovu javnih prihoda za koje je nadležna federalna Porezna uprava.

Prema Izvještaju o radu Porezne uprave za 2019. godinu, povećanje naplaćenih javnih prihoda u odnosu na 2018. godinu iznosi 118,14 miliona KM (2,28 posto).

Struktura prihoda

Porezni prihodi bili su najveći u Kantonu Sarajevo – 2,01 milijarda KM (37,99 posto), a najniži u Posavskom kantonu – 50,21 milion KM (0,95 posto). U Tuzlanskom kantonu naplaćeno je 862,88 miliona KM, Zeničko-dobojskom 674,25 miliona KM, Hercegovačko-neretvanskom 643,73 miliona KM, Srednjobosanskom 401,75 miliona KM, Unsko-sanskom 312,65 miliona KM, Zapadnohercegovačkom 193,19 miliona KM, Kantonu 10 89,13 miliona KM, a u Bosanskopodrinjskom kantonu 59,02 miliona KM javnih prihoda.

U stukturi naplaćenih direktnih poreza, na koje se odnose 1,63 milijarde KM od ukupno naplaćenih javnih prihoda, najveći dio se odnosi na naknade i takse (429,14 miliona KM) te porez na dohodak (422,05 miliona KM), s tim što je u prvom slučaju zabilježen rast prihoda od 44,58 miliona KM ili 11,59 posto, a u drugom pad za 34,50 KM ili 7,55 posto u odnosu na 2018. godinu. U kontekstu podatka o padu naplate poreza na dohodak, u oči upada da je on direktnoj koliziji sa rastom broja zaposlenih, koji je, prema Izvještaju Porezne uprave, na kraju 2019. iznosio  535.937, za 10.529 više nego koncem prethodne godine, što bi, po logici stvari, posebno imajući u vidu statistiku prema kojoj je prosječna plaća u FBiH lani povećana za 3,94 posto, trebalo rezultirati i većim prihodima od oporezivanja dohotka, a ne suprotno…

Po osnovu poreza na dobit naplaćena su 387,62 miliona KM, za oko devet miliona KM ili 2,27 posto nego godinu ranije. Prihodi od direktnih poreza u cjelini su smanjeni za 101.04 miliona KM ili 5,84 posto u odnosu na 2018. godinu, pri čemu je najveći pad, od 63,10 miliona KM, odnosno, čak 37,23 posto, primjetan u slučaju poreza na imovinu.S druge strane, uz spomenute naknade i takse, porasli su još samo prihodi od novčanih kazni – za 4,78 miliona KM ili 10,31 posto.

Kada je, pak, riječ o doprinosima, ukupno naplaćeni iznos lani je dostigao 3,67 milijardi KM, za 219,80 miliona KM ili 6,38 posto veći nego u 2018. godini. Po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje naplaćene su 2,04 milijarde KM, dok se na doprinose za zdravstveno osiguranje odnosi 1,46 milijardi KM, a na doprinose za osiguranje od nezaposlenosti 169,05 miliona KM.

Unatoč sveukupnom rastu poreznih prihoda, izbjegavanje plaćanja i utaja poreza i dalje je izuzetno veliki problem, o čemu svjedoči i podatak iz Izvještaja prema kojem je na osnovu  8.953 inspekcijskih kontrola provedenih u prošloj godini izdato 1.409 rješenja o  dodatno utvrđenim obavezama ukupne vrijednosti 124,37 miliona KM, te prijavljena krivična djela utaje poreza procijenjenog na 19,82 miliona KM. Ukupan iznos poreznog duga u postupku prinudne naplate na kraju godine dosegnuo je 2,94 milijarde KM, raspoređenih na 70.465 neplatiša, dok suma lani prinudno naplaćenih potraživanja Porezne uprave FBiH iznosi samo 128,45 miliona KM, što uz 461 sporazum o odgođenom i plaćanju na rate 31,94 miliona KM duga, ukazuje na zaključak na preostale milijarde KM tih potraživanja nikada neće ni biti naplaćene.

Kao glavne uzroke takvog stanja, odnosno faktore koji stimuliraju poreznu nedisciplinu i sivu ekonomiju, federalni poreznici, između ostalog, navode veliko prisustvo gotovine u platnom prometu, neefikasnu kontrolu granica i nepravilno utvrđivanje vrijednosti uvezene robe, velika porezna i parafiskalna opterećenja, visoke stope poreza i doprinosa na isplaćene plaće, a niske na ugovore o djelu, privremene i povremene poslove, neoporezovanje isplata preko studentskih zadruga, kao i neadekvatan sistem fiskalizacije te neoporezivanje svih dobitaka od igara na sreću.

Siva ekonomija

U dijelu Izvještaja koji se odnosi na zadnje navedeni faktor sive ekonomije, precizira se da je 13 kladioničarskih kuća koje posluju na teritoriji FBiH u prošloj godine ostvarilo ukupan promet od 1,75 milijardi KM, od čega se 288,33 miliona KM odnosi na sportsko, a 1,47 milijardi KM na takozvano RTG klađenje (bingo, trke pasa i sl.). Istovremeno, kladionice su isplatile 1,54 milijarde KM dobitaka (218,05 miliona KM za klađenje i 1,32 milijarde za RTG igre), na osnovu kojih je Porezna uprava FBiH od igrača naplatila 20,60 miliona KM poreza na dohodak od igara na sreću (stopa 10 posto), uz 21,66 miliona KM

naknada za klađenje (stopa pet posto). Navedeni nesklad vrijednosti isplaćenih dobitaka i naplaćenog poreza od igrača plod je činjenice da se čak 1,33 milijarde KM od ukupnih isplata odnosi na dobitke manje od 100 KM, koji ne podliježu oporezivanju, što će reći da je FBiH u prošloj godini po tom osnovu ostala uskraćena za oko 133 miliona KM poreznih prihoda.

S druge strane, nepoznato je koliko su kladioničarske kuće revnosne po pitanju plaćanja poreza na dobit koja u konačnici proizilazi iz razlike između uplata i isplata koja je lani iznosila 404,90 miliona KM, jer tu vrstu podataka Porezna uprava FBiH u svom Izvještaju nije obrađivala. Izvještajem nisu obuhvaćena ni kazina i druge vrste organizatora igara na sreću, u kojima se obrću još veće sume novca, a čija porezna disciplina je, također, prilično upitna…

 

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here