Inovacije: Pametni kaiš Helt donio medalje sa svjetskih takmičenja u BiH

Mladi inovatori Muhamed Sinanović i Edvin Džidić razvili su Helt, koji predstavlja spoj hardvera i softvera, a mjeri obim struka korisnika i na osnovu dobijenih i obrađenih podataka daje preporuke korisniku kako da vodi zdraviji život.

98
Helt

Piše: Mirela Haskić-Suša

Pretilost predstavlja globalnu epidemiju koja je jedan od trenutno najvećih zdravstvenih problema. Prekomjerna tjelesna masa i pretilost odgovorni su za oko 80 posto slučajeva dijabetesa tipa 2, 35 posto ishemijske bolesti srca i 55 posto kardiovaskularnih bolesti među odraslima u Evropi. Prema podacima Svjetske zdravstvene orgnizacijegotovo dvije trećine stanovnika ima problem s viškom kilograma. Bosna i Hercegovina se prema broju pretilih ljudi nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Evropi. Poražavajući su pokazatelji da BiH ima čak 62,9 posto pretilih stanovnika.Uzimajući u obzir ove podatke, mladi inovatori iz BiH Muhamed Sinanović i Edvin Džidić razvili su Helt, pametni kaiš koji mjeri obim struka korisnika nakon čega se dobijeni podaci obrađuju u aplikaciji, a korisnik dobija određene savjete kako da unaprijedi svoje zdravlje.

Poboljšanje zdravlja korisnika

Heltpredstavlja spoj softversksog i hardverskog dijela. Naime,hardverski dio se sastoji od automatskog kaiša na kojem se nalazi Arduino i senzori, dok softverski dio predstavlja aplikacijapovezana sa kaišem. Hardverski dio je zadužen da mjeri obim struka korisnika i dobijeneinformacije proslijedi aplikaciji. Dalje, aplikacija te informacije obrađuje i na osnovu toga dajepreporuke korisniku kako da vodi zdraviji život. Kao što se može zaključiti Helt je fokusiran napoboljšanje zdravstvenog stanja korisnika, dok postoje i dodatne mogućnosti vezane za sigurnostkorisnika. Definitivno možemo reći da je Heltspoj više oblasti od kojih su najvažnije oblastinformatike(hardver i softver) i oblast biologije“, za Business Magazine kaže Muhamed Sinanović.

Cilj projekta bio je napraviti nešto jeftino i korisno za društvo, a na ideju sudošli tako što su bili zainteresirani za ugradbene sisteme (Embeded systems), kao što su mikrokontroli i senzori, a sve to je bilo praćeno interesovanjem za programiranje.

„Odlučivši da pravimo projekat počeli smo tražiti probleme u društvu čije rješenje može imati dodirnih tačaka sa oblastima informatike. Analizirajući različite statistike koje govore o vremenu provedenom na mobilnom uređaju te efektima koje ono proizvodi na zdravlje korisnika odlučili smo  pokušati pronaći rješenje. Uvidjevši  da ljudi teža ka  „pametnim stvarima“ (pametni mobitel, pametni sat…), željeli smo napraviti nešto „smart“, odnosno, „pametno“.Vremenski proces od ideje do izrade gotovog proizvoda trajao je nekoliko mjeseci. Istraživali smo informacije potrebne iz biologije te na osnovu njih smo tražili rješenja na poljima informatike.Najveći problem je bio kako to sve uvezati u jednu funkcionalnu cjelinu“,dodaje Sinanović.

Ono što ovaj projekat čini posebnim jeste i što će njegova cijena biti prilagođena korisnicima. Naime, dijelovi potrebni da se napravi prototip ovog projekta koštali su okvirno 50 KM, ali Sinanović naglašava da je ovo prototip te da bi cijena mogla biti i niža- cijena stvarnog proizvoda bi bila od 30 KM  do 40 KM.

Učešće na međunarodnim takmičenjima

Sinanović  je danas student prve godine Mašinskog fakulteta u Sarajevu, dok je Džidić upisao studij na Tehničkom univerzitetu u Grazu, a  svojom inovacijom kao maturantitokom 2019. godine učestvovali su na brojnim međunarodnim takmičenjima na kojima su se okitili medaljama.   Niz njihovih uspjeha počeo je pobjedom i zlatnom medaljom na Bosanskoj naučnoj olimpijadi (Bosnian Science Project Olympiad-BOSEPO) koja je održana u februaru prošle godine.Pobjedom na ovom takmičenju ostvarili su direktan plasman na međunarodno takmičenje nauke i tehnologije (International Festival of Engineering Science and Technology- IFEST) u Tunisu gdje su osvojili srebrenu medalju, kao i plasman na takmičenje računarskih projekata INFOMATRIX  koje se održalo u Rumuniji,na kojem su osvojili bronzanu medalju. Također, u julu su predstavljali BiH na međunarodnom takmičenju naučnih projekata,Kinesko takmičenje adolescenata u naučnim i tehnološkim inovacijama 2019 (Chinese Adolescents Scinece and Technology Innovation Contest – CASTIC)gdje su u konkurenciji od ukupno 443 projekta i čak 590 učenika iz 55 zemalja osvojili srebrenu medalju.

„Najznačajnije takmičenje jeste definitivno CASTIC 2019, jer je okupilo najveći broj takmičara i što je najvažnije BiH je prvi put imala svog predstavnika na takmičenju koje organizira kineska vlada. Važnost ovih takmičenje je ogromna, ne samo zbog promocije proizvoda već i zbog savjeta koje dobijete od ljudi koji imaju iza sebe dugogodišnji rad u ovim oblastima. Naravno uz sve to se steknu mnogi prijatelji širom svijeta“, dodaje Sinanović.

Međutim,iako je ovo bio prvi  nastup  predstavnika iz BiH na CASTIC-u, sredstva za odlazak u Kinu su morali sami pronaći.

„ Najveći problem uvijek predstavlja pronalazak potrebnih finansijskih sredstva za odlazak na takmičenja. Mnogim firrmama smo se javljali u cilju dobijanja finansijske podrške, dosta ih je odbilo ali firme kao što su: AtlantBH, AuthorityPartners, Mistral, WellBussinesPromotion, Farmavita, Disti te GSTMT su odlučile podržati nas. Od državnih institucija jedino je Općina Tešanj odlučila podržati naš odlazak na takmičenja“, ističe Sinanović.

Problem im predstavlja i to što pored ogromne pažnjekoju su privukli prilikom prezentiranja projekta na  takmičenjima i velikog interesovanja za njihov projekt, vrlo mali broj fizičkih i pravnih lica je izrazio želju za podršku pri razvoju, realizaciji i plasiranju proizvoda na tržište. U narednom periodu će svakako nastaviti na razvoju drugih ideja,koje će prezentirati na takmičenjima koja smatraju izuzetno korisnim.

„Pored networkinga, putovanja i osvojenih nagrada jedan od najistaknutijih benefita jeste definitivno i razvijanje načina razmišljanja za kreiranje inovativnih rješenja koja bi pomogla društvenoj zajednici. Nažalost,uslijed nedostatka slobodnog vremena zbog fakultetskih obaveza nismo u mogućnosti krenuti u realizaciju određenih ideja za koje smatramo da bi možda i bolje bilo realizovati ih u nekom doglednom vremenu“, dodaje Sinanović.

Mladi inovatori nemaju podršku u BiH

Sinanović i Džidić su mladi inovatori koji su uvidjeli razliku u tretmanu inovatora u BiH i svijetu.

„Upoznavši mnoge ljude koji su dolazili na pomenuta takmičenja iz zemalja širom svijeta, shvatili smo da mi  u BiH, nemamo značajnu podršku kada su u pitanju inovacije i takmičenja. Mnogi prijatelji iz stranih država su nam kazali kako je država ta koja snosi troškove njihovog odlaska na takmičenja te da su pri samoj izradi dobili finansijsku podršku državnih institucija te su imali mogućnosti svoje projekte raditi sa profesorima koji rade na jako poznatim univerzitetima. Mnoge zemlje su svoj fokus postavile na mlade inovatore i na ulaganja u njihove projekte što, nažalost, nije slučaj u BiH“, ističe Sinanović.

 

 

 

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here