Neoporezivanjem digitalne ekonomije BiH gubi mnogo novca

Pitanje oporezivanje digitalnih kompanija je već neko vrijeme otvoreno u EU od strane država koje su prepoznale značaj uvođenja digitalnih poreza. Ovo je jedna velika i nova oblast, gdje BiH treba mnogo toga uraditi, s obzirom da kompanije koje pružaju digitalne usluge iz inozemstva u BiH trenutno ne plaćaju niti direktne niti indirektne poreze.

150
Digitalna

Piše: Mirela Haskić-Suša

Oporezivanje digitalne ekonomije pitanje je koje je već neko vrijeme aktuelizirano u Evropskoj uniji. Međutim, dogovor o zajedničkom digitalnom porezu unutar Evropske unije doživio je neuspjeh, jer se na nivouEU u donošenju pravila za oporezivanje digitalnih tehnoloških giganata poput Facebooka, Googlea i Amazona nije uspjela postići jednoglasnost svih zemalja članica koja je potrebna za uvođenje poreza. Građani EU i zemlje članice smatraju da tehnološki divovi, koji imaju podružnice u mnogim državama Evropske unije, ne učestvuju podjednako u plaćanju svog dijela poreza posebno, jer plaćaju manje od onoga što bi trebali s obzirom na svoju veliku tržišnu vrijednost. Ubrzani rast digitalnih kompanija razotkrio je ključni problem međunarodnih poreznih pravila, jer velike kompanije mogu knjižiti svoje profite u zemljama s najnižim porezima bez obzira na to gdje je njihovo sjedište. Iz tih razloga kompanije su odabrale zemlje s najnižim poreznim obavezama za svoje podružnice.

Zemlje koje su blokirale konsenzus za uspostavu digitalnog poreza u Evropi su Irska, Danska, Švedska i Finska koje su ujedno neke od najvećih proizvođača digitalnih usluga i mjesta koja imaju povoljne zakone za situiranje podružnica tehnoloških kompanija unutar njihovog teritorija. Zemlje koje su najviše poduprle poziv bile su one u kojima se digitalni proizvodi i usluge troše najviše poput Holandije i Njemačke, ali i one koje najviše štite svoje nacionalne porezne sisteme kao Austrija i Luksemburg. Unatoč tome, francuski parlament u julu je usvojio zakon o uvođenju poreza digitalnim gigantima, čime je Francuska postala prva ekonomska sila koja se odlučila na takav korak.Cilj novog zakona je da se popuni poreski jaz koji je doveo do toga da internet giganti na plaćaju ništa zemljama u kojima ostvaruju ogroman profit.Zakonom nazvan “GAFA porez” – akronim za Google, Apple , Facebook i Amazon će biti nametnut porez u iznosu od tri posto od ukupnih godišnjih prihoda najvećih tehnoloških kompanija koje pružaju usluge francuskim državljanima.

Neophodna izmjena regulative

Ovo pitanje je aktuelizirano i u Bosni i Hercegovini. Na konferenciji Aktuelni trendovi u međunarodnom oporezivanju – uticaji i izazovi za zemlje u razvoju, održanoj u oktobru naglašeno je da je to  velika i nova oblast, gdje BiH svakako treba mnogo toga uraditi. U ovom trenutku, gubimo mnogo novca i po osnovu direktnih i indirektnih poreza kada je u pitanju digitalna ekonomija i pružanje prvenstveno usluga koje dolaze iz inozemstva u BiH koje u ovom trenutku uopće nisu oporezovane, niti direktnim niti indirektnim porezima. Takve usluge su npr. one koje pruža platformaNetflix-postoji veliki broj ljudi koji plaćaju pretplatu za gledanje tih platformi online, dok te platforme ne plaćaju u BiH niti direktne, niti indirektne poreze.

„U Bosni i Hercegovini nije usvojena minimalna zakonska regulativa vezano za elektronsku trgovinu, uključujući i elektronsko pružanje usluga, što otežava i oporezivanje u ovoj oblasti. Istina, Zakon o PDV-u propisuje oporezivanje svih usluga koje ne podliježu oslobađanju prema odredbama ovog Zakona, neovisno o tome da li su pružene posredstvom elektronskih platformi i medija ili bez njihove upotrebe. Isti slučaj je i sa prometom dobara. I što se tiče carinskih propisa na osnovu kojih se provodi indirektno oporezivanje i nadzor u prekograničnom prometu dobara, elektronsko naručivanje i plaćanje dobara ne utiče na činjenicu da unos dobara u carinsko područje BiH podliježe pozitivnim propisima iz oblasti indirektnih poreza. Kako je, međutim, elektronskim putem omogućeno poslovanje znatno većem broju lica koja nisu registrovani obveznici indirektnih poreza, naročito u pružanju i primanju usluga, to oporezivanje u ovoj oblasti neminovno zavisi od stavljanja elektronskog poslovanja u odgovarajuće zakonske okvire, odnosno lex specialis regulisanja ove oblasti“,za Business Magazine kaže Ratko Kovačević, potparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Iz Fiskalnog udruženja-IFA u BiH kažu da je jasno da će razvoj digitalne ekonomije imati uticaj na sve ekonomske sektore i da je pitanje koliki će prostor i novoostvarene vrijednosti, u tim promijenjenim, digitalnim uvjetima, zemlje u razvoju uspjeti sebi priskrbiti.

„Dok digitalna ekonomija zasnovana na ICT tehnologijama, znanju i podacima, pruža zemljama u razvoju nove mogućnosti za rast i razvoj, posebice u pogledu inovacija, iste su kao i ostatak svijeta, suočene sa preprekama koje digitalna ekonomija stvara. BiH u tome nije izuzetak. U središtu problema oporezivanja digitalne ekonomije, kao primarne prepreke, je promjena poveznice temeljem kojeg se vrši oporezivanje, posebice kada je dobit digitalnih poduzeća u pitanju. I dok je tradicionalnu ekonomiju karakteriziralo oporezivanje na temelju fizičke prisutnosti, predstavljene pojmom stalne poslovne jedinice, u digitalnoj ekonomiji taj pojam gubi na važnosti i nova vrijednost se stvara i bez fizičke prisutnosti na teritoriju određene države. Na njeno mjesto dolazi koncept „značajne interakcije s korisnicima“. Sami korisnici pridonose stvaranju vrijednosti kada npr. na društvenim mrežama objavljuju svoje preferencije, a onda iste digitalne kompanije koriste za marketinške svrhe. U takvim slučajevima dobit se ne oporezuje u zemlji korisnika (podatka) ili gledatelja reklame, iako su oni stvorili vrijednost, nego u zemlji u kojoj su stvoreni algoritmi koji su to omogućili. Kada bi se sustav promijenio, BiH bi imala svoju šansu za oporezivanjem i pravo na svoj dio „svjetskog poreznog kolača““, za Business Magazine kažu iz Fiskalnog udruženja-IFA u BiH.

Neke od usluga koje se pružaju iz inozemstva su elektroničke i telekomunikacijski obavljene usluge, elektronska trgovina, te korištenje i prodaje podataka korisnika. Procjenjuje se kako bi za 2019. godinu američke tehnološke kompanije mogle platiti 400 miliona eura samo u Francuskoj. Kada je u pitanju BiH, još uvijek ne postoje zvanične procjene o tome koliko je BiH oštećena zbog neoporezivanja digitalnih usluga iz inozemstva niti koliko bi mogla zaraditi oporezivanjem ovih kompanija. Da bi BiH mogla profitirati od oporezivanja  tehnoloških giganata potrebno je izmijeniti zakonodavstvo.

„Digitalno gospodarstvo donijelo je mnogo koristi građanima i poduzećima. Istodobno ono je, u vrlo kratkom roku, stvorilo enormnu dobit i bogatstva,profilirajući digitalna poduzeća u najuspješnije i najmoćnije tržišne aktere. Kako bi se ta dobit pravedno i transparentno oporezovala, a prihodi podijelili među svim sudionicima, neophodno je sustav međunarodnih poreznih pravila, koji datira s početka prošlog stoljeća prilagoditi novim modelima poslovanja. Pri tome je neophodno  naglasiti, da s obzirom da je riječ o globalnom fenomenu i ponuđeno porezno rješenje mora imati globalni karakter. Jedno takvo rješenje već dugo se priprema unutarOrganizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Iako su tijekom prethodnih godina nuđena različita rješenja poput koncepta virtualne stalne poslove jedinice, trenutni prijedlog tajništva OECD-a oslanja se na dva stuba (pillars). Prvi stub predviđa raspodjelu prava oporezivanja digitalnih poduzeća temeljem novih oblika nexusa koji se zasnivaju na prodaji i sudjelovanju korisnika, a koji istodobno ne traže ostvarivanje bilo kakve fizičke prisutnosti u jurisdikcijama u kojima se nalazi tržište ili korisnici. Drugi stub propisuje iznos minimalnog globalnog poreza. Dosadašnja praksa pokazala je da konsenzus među zainteresiranim stranama, u pogledu načina oporezivanja digitalne ekonomije, teško postići. To je potaklo EU, ali i pojedine države na vlastito, samostalno djelovanje, što nikako nije dobar pristup“, objašnjavaju iz IFA-e.

Prihvatanje globalnog koncenzusa

Kovačević naglašava da predstoji obaveza da se sama oblast elektronskog poslovanja u cjelini uredi, prije svega donošenjem zakona o elektronskoj trgovini sa definiranjem svih relevantnih kategorija u ovoj oblasti sa propisivanjem uslova za obavljanje e-trgovine, prava i obaveza subjekata poslovanja, definiranje usluge informacionog društva, pružaoca usluge informacionog društva, korisnika usluge i potrošača u smislu elektronske trgovine, skladištenja podataka, nadzor, sankcije za nepoštivanje zakona, ukratko sve ono što zakonom uređena oblast pokriva.

„U okviru ovog zakona ili izvan njega ostaje da se uredi pitanje elektronskog ugovora, elektronskog obavještenja, elektronske fakture, sloboda prekograničnog pružanja usluga, dok će pitanje elektronskog potpisa po svoj prilici biti posebno uređena oblast. Kada je u pitanju oporezivanje fizičkih lica bit će vjerovatno potrebna još bolja saradnja između UIO i uprava nadležnih za direktne poreze radi pojačanog uvida u poslovanje lica koja nisu u sistemu PDV-a kao registrovani obveznici, a podliježu plaćanju PDV-a po osnovu ostvarenog prometa ili primljenih usluga iz inostranstva. Uporedo je potrebno sklopiti sporazume o saradnji sa pružaocima usluga informacionog društva (platformi i sl.) radi pristupa podacima u skladu sa zakonom“, kažeKovačević, te dodaje da prednacrt novog Zakona o PDV-u predviđa posebnu odredbu kojom se propisuje mjesto oporezivanja elektronskih usluga, kao i listu elektronski pruženih usluga u smislu odredbi ovog propisa.

S druge strane otvara se pitanje da li uvođenje ovakvih poreza može naškoditi potrošačima koji bi usluge digitalnih kompanija mogli plaćati skuplje.

„Niti jedno djelovanje koje je unitarno nije dobro, jer je riječ o globalnom fenomenu. Iako nedostatak javnih prihoda stvara značajne poteškoće za funkcioniranje države, te dovodi u pitanje pravednost i transparentnost oporezivanja, uvođenje poreza na digitalne usluge, u oblicima koji su prisutni u nekim europskim zemljama može biti kontraproduktivno. Osim novih troškova administriranja ovih poreza, oni mogu stvoriti dodatne troškove korisnicima digitalnih usluga, te srednjim i malim  IT kompanijama. Ako se uzme u obzir da je IT sektor u BiH jedna od najbrže rastućih grana, koja odavno traži izmjenu postojećeg sustava oporezivanja dobiti i dohotka, te uvođenje poreznih olakšica za istraživanje i razvoj, postavlja se pitanja da li je uvođenje ovih oblika poreza pravi izbor u trenutnim okolnostima“, pojašnjavaju iz IFA-e.

Da li će BiH slijediti primjer Francuskei biti spremna na samostalno uvođenje ovakvog poreza  ili će slijediti globalni koncenzus te da li će uopće iskorisiti mogućnost uvođenja digitalnog poreza ostaje da se vidi.

„Za sada je BiH vjerovatno bliže određenim rješenjima pojedinih zemalja gdje se koristi posebna aplikacija putem koje se ostvaruje uvid nad rezervacijama i transakcijama putem booking.com i sličnih platformi. U perspektivi treba insistirati da poreske administracije imaju pristup podacima svih značajnih platformi putem kojih se obavlja značajan obim elektronske trgovine. Da li će primjer francuskog pristupa uređenju oporezivanja u sferi digitalne ekonomije u Bosni i Hercegovini biti prihvaćen kao optimalan u budućnosti, zavisit će od strateških opredjeljenja i odluka nadležnih institucija i organa u BiH“, ističe Kovačević.

Iz IFA-e smatraju da će BiH prihvatiti globalni konsenzus po ovom pitanju i implementirati međunarodne standarde, samim time što je sredinom 2019. godine postala punopravna članica Inkluzivnog okvira za BEPS (međunarodna strategija planiranja korporativnog oporezivanja), inicijative OECD-a u kojoj se, između ostalog, raspravlja i traži rješenje za oporezivanje digitalne ekonomije.Pozitivno je i što proces harmonizacije propisa u procesu pridruživanja EU nameće i usvajanje odgovarajuće regulative i u oblasti digitalne ekonomije

„Kako neoporezivanje kao i dvostruko oporezivanje nisu na duži rok prihvatljive pojave za BiH niti za zemlje sa kojima se odvija međunarodna razmjena u najširem smislu, to ova oblast ne može ostati nedovoljno regulisana na duži rok. U prilog ovoj konstataciji ide i globalni trend povećanja elektronski pruženih usluga u ukupnoj strukturi, što BiH ne ostavlja po strani“, dodaje Kovačević.

Istog stava su i u IFA-i koji naglašavaju da bi sve poreze iz grupe indirektnih poreza, BiH izmjenama svog zakonodavstva mogla uvesti bez većih poteškoća.

„S obzirom da je riječ o poreznim oblicima koji su propisana Direktivama EU, implementiranje u naš porezni sustav ne bi predstavljalo veliku poteškoću. To bi ujedno značilo ispunjavanje uvjeta iz  SSP-a. O ostalim oblicima poreza, rano je uopće govoriti, jer je za njihovo uvođenje bez negativnih implikacija neophodno prethodno revidirati postojeći porezni sustav i mrežu postojećih bilateralnih poreznih ugovora“, dodaju iz Fiskalnog vijeća-IFA u BiH.

 

 

PREKOMirela Haskić-Suša
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here