Analiza: PDV ostaje glavni generator prihoda od indirektnih poreza

U revidiranoj projekciji trendova naplate indirektnih poreza u narednom srednjoročnom periodu, Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH procijenilo je da će ona u 2019. biti povećana za 291,8 miliona KM, a u naredne tri godine za 196,1 milion KM, 217,5 miliona KM i 246,9 miliona KM, od čega se, usljed stabilnog rasta potrošnje, najveći dio onosi na porez na dodanu vrijednost

112
PDV

Piše: Armin Zeba

U posljednjem Biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, detaljno su proanalizirani trendovi naplate indirektnih poreza i date revidirane procjene njhovog priliva u narednom periodu. Kako se konstatira u uvodnim napomenama, okončanjem najvažnijih dviju faza vanjskotrgovinske liberalizacije u BiH (CEFTA i SSP) prihodi od carina gube na značaju u smislu udjela u ukupnoj naplati indirektnih poreza, ali su oni i dalje bitni “zbog fiskalne konsolidacije budžeta svih nivoa, a i zbog činjenice da povećavaju naplatu PDV-a“.

Uz opasku da trendovi u naplati prihoda od carina u 2019. ukazuju na snažno usporavanje u trećem kvartalu, nakon dugog perioda visokih stopa rasta, što se tumači kao posljedica snažnog pada uvoza iz trećih zemalja i usporavanja rasta uvoza iz EU, u Biltenu se upozorava da “s obzirom na evidentnu ovisnost BiH o uvozu, navedeni trendovi ukazuju na usporavanje rasta ekonomije BiH i potrošnje stanovništva“.

Kada je riječ o projekcijama prihoda od indirektnih poreza za period 2019. – 2022., u Biltenu se pojašnjava da su one objavljene u aprilu ove godine korigirane u skladu sa revidiranim makroekonomskiim prognozama Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP).

Revidirane projekcije

“Pod pretpostavkom povoljnijeg eksternog okruženja, te boljeg poslovnog ambijenta u BiH u 2020., 2021. i 2022. godini, u DEP-u očekuju stope rasta realnog BDP-a od 3,5 posto, 3,6 posto i 3,8 posto respektivno.

Projektovani iznos naplate neto prihoda od indirektnih poreza za 2019. iznosi 6.512,6 miliona KM, što je za 4,7 posto više nego u 2018. godini. Projektovana stopa rasta prihoda je za jedan procentni poen viša od projekcija Odjeljenja iz aprila 2019. godine. Najveći doprinos projektovanom apsolutnom rastu prihoda u 2019. godini, od 291,8 miliona KM, imaju prihodi od PDV-a (163,7 miliona KM). Slijede prihodi od akciza, sa projektovanim rastom od 76,5 miliona KM. Projektovani rast prihoda od putarine i carina iznosi 36,5 i 14,9 miliona KM, respektivno. Ostatak godišnjeg rasta prihoda, od svega 0,2 miliona KM, odnosi se na ostale i neusklađene prihode na jedinstveni račun Uprave.

Projektovani iznos prihoda po vrstama za 2019. čini osnovu za izradu projekcija za period 2020. – 2022. Projektovani rast prihoda od indirektnih poreza iznosi 196,1 milion KM, 217,5 miliona KM i 246,9 miliona KM za 2020., 2021. i 2022. godinu respektivno. I u ovom periodu je PDV najveći generator rasta prihoda, s obzirom na njegovo značajno učešće u prihodima od indirektnih poreza i stabilne stope rasta u skladu sa projekcijama rasta privatne potrošnje“, napominje se u Biltenu.

Prezentirajući osnove i pretpostavke projekcija prihoda od indirektnih poreza, analitičari Odjeljenja, uz podsjećanje da se one temelje se na makroekonomskim prognozama  DEP-a, a uzimaju u obzir trendove naplate indirektnih poreza i tekuće vladine politike u oblasti indirektnog oporezivanja, potcrtavaju da “svako odstupanje izvršenja parametara iz nacionalnih računa od njihovih projektovanih vrijednosti predstavlja rizik za projekcije prihoda“.

“Uprkos slabljenju pokazatelja iz proizvodno-izvoznog sektora, u DEP-u očekuju da će BiH kroz komponente domaće tražnje (potrošnja i investicije) na kraju 2019. ostvariti nominalni rast BDP-a od 3,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok bi stopa realnog rasta trebala iznositi 3,0 posto.

Pod pretpostavkom povoljnijeg eksternog okruženja, te boljeg poslovnog ambijenta u zemlji u 2020., 2021. i 2022. godini, u DEP-u očekuju nastavak trenda ekonomskog rasta“, ističe se u Biltenu, u kojem se, u osvrtu na trendove naplate indirektnih poreza, primjećuje dugogodišnji rast, s izuzetkom snažnog pada od 9,9 posto u recesijskoj 2009. godini, te stagnacije i blažeg pada u 2012. i 2013. godini respektivno.

U 2006. je prikupljena 4,1 milijarda KM, a u 2018. godini je iznos neto naplaćenih prihoda uvećan za više od 50 posto, na 6,2 milijarde KM, u odnosu na 2006. godinu. Treba napomenuti da ovi iznosi ne uključuju zaostale uplate indirektnih poreza na račune entiteta, koji su u početnim godinama nakon uvođenja PDV-a bili značajniji.

Udio indirektnih poreza u BDP-u je varirao proteklih godina –  nakon pada sa 18,8 posto u 2008. na 17,1 posto u kriznoj 2009.godini, od 2010. godine se kreće u rasponu između 17,3 posto (2013.) i 18,6 posto (2011.). U 2018. godini je iznosio 18,3 posto.

Udio indirektnih poreza u ukupnoj potrošnji je također varirao, a od 2014. godine pokazuje neprekidni trend rasta. U 2018. godini je iznosio 19,4 posto“, precizira se u Biltenu.

U analizi naplate indirektnih poreza u 2018. godini, koja je sa 6.220,8 miliona KM i rastom od 8,6 posto bila rekordna od osnivanja UIO, u Biltenu se naglašava da je takav rezultat bio i očekivan imajući u vidu efekte izmjene Zakona o akcizama.

“Da bi se u svrhu analize osigurala uporedivost naplate prihoda od indirektnih poreza u 2018. sa naplatom u 2017. godini, potrebno je bilo u cijelosti isključiti naplatu namjenske putarine, s obzirom na činjenicu da se skoro svi efekti izmjena Zakona o akcizama, koje su u primjeni od 1. februara 2018., odnose na namjensku putarinu. Iznos prihoda nakon isključivanja namjenske putarine predstavlja transfere prihoda prema budžetu institucija BiH, entitetima i Distriktu. Nakon isključivanja naplate namjenske putarine iz iznosa ukupno naplaćenih indirektnih poreza u 2017. i 2018. godini, rast sredstava za raspodjelu u 2018. iznosi 4,7 posto . Budući da efekti izmjena Zakona o akcizama uključuju i iznos PDV-a koji je naplaćen na dodatnu namjensku putarinu, isključivanjem tog efekta stopa rasta sredstava za raspodjelu iznosi četiri posto. Stoga, može se zaključiti da su izmjene Zakona o akcizama donijele 4,6 procentnih poena  rasta prihoda od indirektnih poreza“, zaključuje se u Biltenu.

Što se, pak, tiče naplate indirektnih poreza u prva tri kvartala 2019. godine, u Biltenu se upozorava da je usporen septembarski rast naplate od od 2,7 miliona KM ili 0,5 posto u odnosu na septembar 2018. godine, značajno usporio rast kumulativne naplate.

“Na nivou devet mjeseci 2019. godine, bruto naplata prihoda od indirektnih poreza je veća za 309,1 miliona KM ili 5,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Istovremeno su isplate povrata bile veće za 65,8 miliona KM ili 6,4 posto. U konačnici, za devet mjeseci je naplaćeno 243,4 miliona KM neto prihoda više nego u istom periodu 2018. godine, što predstavlja rast od 5,3 posto.

Rast prihoda od 7,4 posto u prvom kvartalu 2019. dijelom je rezultat povećanja putarine zbog primjene izmjena Zakona o akcizama, koji su se ispoljili u januaru. Zbog izuzetno loše naplate u junu, u drugom kvartalu ostvaren je rast od 2,8 posto. Međutim, već u trećem kvartalu, uglavnom zahvaljujući snažnom rastu prihoda od akciza na duhanske prerađevine i derivate nafte, ponovno je ostvarena visoka stopa rasta od 6,5 posto.

Poređenje kvartalnih nominalnih efekata naplate ukazuje na zaključak da su najveći efekti ostvareni u prvom kvartalu, što je i očekivano zbog uticaja naplate povećane putarine u januaru, koja je, zajedno sa pripadajućim PDV-om iznosila oko 20 miliona KM. Ipak, primjetan je opadajući trend kvartalnih efekata bruto naplate.

S druge strane, naplatu prihoda u 2019. snažno su obilježile oscilacije u isplatama povrata, koje su eskalirale u drugom kvartalu, značajno umanjivši pozitivan rast bruto naplate. No, u trećem kvartalu došlo je prvo do usporavanja isplata povrata, a potom i do pozitivnih efekata u septembru, što je pozitivno djelovalo na neto naplatu indirektnih poreza u trećem kvartalu.

Izvršenje naplate prihoda od indirektnih poreza od 5,3 posto za devet mjeseci 2019. za 1,6 postotnih poena je više od projekcija Odjeljenja iz aprila 2019.godine“, navodi se u Biltenu, uz opasku da je primjena izmjena Zakona o akcizama donijela 0,4 postotnih poena rasta prihoda od indirektnih poreza.

Skok od 4,7 posto

Projektovani iznos neto naplate prihoda od indirektnih poreza za 2019. godinu, UIO analitičari postavili su na 6.512,6 miliona KM, što je za 4,7 posto više nego lani.. “Projektovani rast prihoda u apsolutnom iznosu iznosi  291,8 miliona KM. Najveći doprinos projektovanom apsolutnom rastu prihoda u 2019. imaju prihodi od PDV-a (163,7 miliona KM). Osnovni faktori koji su uticali da projektovana stopa rasta godišnje naplate (4,3 posto) bude nešto ispod ostvarene stope rasta neto PDV-a u periodu I-IX 2019. su projekcije makroekonomskih pokazatelja na nivou godine, prvenstveno rasta privatne potrošnje, koja je ispod stope rasta neto PDV-a u periodu I-IX 2019.

godine, te osnovica za poređenje koja je relativno više uvećana u periodu I-IX 2018. nego u ostatku godine po osnovu prakse plaćanja obaveza za akcize na derivate nafte i putarine iz PDV- kredita (naplata domaćeg PDV-a je u periodu I-IX 2018. godine uvećana za 2,0 posto po navedenom osnovu, dok je u periodu X-XII 2018. uvećana za 1,1 posto).

Projektovani iznos ukupnih prihoda od akciza u 2019. godini iznosi 1.521,2 miliona KM, što je za 76,5 miliona KM ili 5,3 posto više od ostvarenja u 2018. Veliki dio rasta akciza u 2019. potiče od projektovanog rasta akciza na derivate nafte, koji je značajan zbog učestale prakse kompenzacije obaveza za akcize i putarine iz potraživanja po osnovu PDV kredita u 2018. godini. U prilog projektovanom visokom rastu akciza na derivate nafte idu i povoljni trendovi naplate ovih prihoda u periodu I-IX 2019. godine.

Projekcije prihoda od akciza na duhanske prerađevine prate tekuće i historijske trendove, imajući u vidu da njihovo kretanje ovisi o poslovnim politikama tri-četiri velike kompanije iz duhanske industrije. U četvrtom kvartalu se očekuje pogoršanje trendova, jer je duhanska industrija, za razliku od prethodnih godina, korigovala maloprodajne cijene tek nakon šest mjeseci od posljednjeg povećanja specifične akcize na duhan. Zadržavanje maloprodajnih cijena ispod nivoa koji je bio očekivan, ukoliko se ukupni dodani porezni teret prevali na cijene, donijelo je rast prodaje i rast prihoda iznad očekivanja. Budući da je vrhunac prometa cigareta i ostalih duhanskih prerađevina bio u ljetnom periodu, u četvrtom kvartalu očekuje se smirivanje potrošnje i usporavanje rasta prihoda od akciza. S druge strane, s obzirom da je okončana harmonizacija akciza na cigarete sa zakonskim plafonom oporezivanja, neće biti više pritiska na duhanske kompanije i potrošače da se prilagode, kao što je bilo do sada. To će u velikoj mjeri relaksirati poslovnu politiku duhanske industrije i potrošnju konzumenata duhanskih prerađevina, što bi se moglo negativno odraziti i na prihode u posljednjem kvartalu 2019. godine.

Polazeći od navedenih pretpostavki, očekuje se rast prihoda od akciza na duhanske prerađevine od 4,5 posto

Projektovani iznos putarine u 2019. iznosi 657,2 miliona KM, što je za 5,9 posto više od ostvarenja u 2018. godini. Projektovani rast putarine od 36,5 miliona KM u 2019. zasnovan je na efektima rasta namjenske stope putarine u januaru 2019. u odnosu na januar 2018, procjenama makroekonomskih pokazatelja i nižoj osnovici za poređenje  po osnovu kompenzacije obaveza za putarinu iz potraživanja po osnovu PDV kredita.

Projekcija prihoda od carina za 2019. godinu iznosi 301,5 miliona KM, a zasnovana je na tekućim trendovima naplate i projekcijama rasta uvoza“, pojašnjava se u Biltenu.

Za naredne tri godine, projektovane stope rasta prihoda iznosе tri (2020.), 3,2 (2021.) i 3,6 posto (2022.). Ta projekcija zasnovana je na projektovanim makroekonomskim pokazateljima, istorijskoj sezonskoj šemi naplate i projekcijama pojedinih kategorija prihoda za 2019. godinu.

“Kao i u slučaju 2019. godine projekcije su izrađene na gotovinskoj osnovi. Pretpostavljeno je da neće biti kompenzacija obaveza za akcize i putarinu te potraživanja po osnovu PDV-a. Ukoliko ih eventualno bude, to se može odraziti na odstupanja naplate od projekcija po vrstama prihoda, a ne na ukupnu naplatu indirektnih poreza.

Najveći generator suficita prihoda od indirektnih poreza u navedenom periodu je PDV, s obzirom na njegovo značajno učešće u prihodima te planiranim stabilnim stopama rasta u skladu sa projekcijama kretanja potrošnje. U sve tri navedene godine prihodi od PDV-a generišu više od 63 posto apsolutnog godišnjeg projektovanog rasta prihoda.

Prihodi od putarine ne doprinose značajno projektovanom apsolutnom rastu prihoda u periodu 2020. – 2022. godina, zbog iscrpljivanja efekata rasta poreznih stopa.

Projekcije akciza (izuzev dijela akciza na duhan, koje se naplaćuju ad valorem) i putarine bazirane su na projekcijama realnih stopa rasta odgovarajućih projekcija makroekonomskih pokazatelja, što je, pored pada udjela potrošnje, još jedan od razloga trenda pada projektovanih iznosa prihoda u BDP-u.

Okončanjem procesa harmonizacije akciza na cigarete sa standardima EU u 2019, u naredne tri godine može se očekivati stabilizacija tržišta duhanskih prerađevina, pa potom i oporavak. Ostvarenje navedenih prognoza zavisi od rasta dohotka, koji bi mogao uticati da se pušači koji su ranije zbog visokih cijena cigareta prešli na rezani duhan ponovno vrate na potrošnju cigareta. U takvim okolnostima realno je očekivati prvo stagnaciju, a potom i opadanje tržišta rezanog duhana, tim više što će od 1. januara 2020. porezno opterećenje rezanog duhana biti veće zbog usklađivanja sa kretanjem maloprodajnih cijena cigareta u 2019. godini. Očekuje se da će vrijednost tržišta cigareta pratiti rast potrošnje, što bi uz zadržavanje maloprodajnih cijena na dostignutom nivou ili čak njihovo smanjenje, moglo rezultirati rastom potrošnje cigareta nakon decenije oštrog pada. U navedenim okolnostima u 2020. je moguće očekivati rast prihoda od akciza od 2,7 posto, a u 2021. i 2022. od tri i 3,4 posto respektivno. Osim makroekonomskih trendova i rasta dohotka, važan faktor ostvarenja prognoziranog rasta naplate prihoda od akciza i dalje je efikasnost mjera za borbu protiv crnog tržišta“, procjenjuje se u Biltenu.

Pozitivne razlike

Razlike u odnosu na projekcije iz aprila 2019. obrazlažu se promjenama trendova naplate pojedinih vrsta prihoda i makroekonomskih prognoza. Najveće razlike u odnosu na prethodne projekcije odnose se na prihode od akciza na duhan (87,8 posto razlika akciza u 2019. i više od 90 posto u narednim godinama), koje potiču uglavnom od politike dužeg odgađanja povećanja maloprodajnih cijena cigareta i preuzimanja dijela dodatnog poreznog opterećenja na teret dobiti duhanskih kompanija, koja je doprinijela rastu prodaje cigareta i naplate prihoda od akciza iznad očekivanja. Osim toga, u ljetnim mjesecima 2019. faktor rasta prihoda je bilo povećanje sezonske potrošnje nerezidenata. U narednim godinama razlike projekcija akciza na duhan potiču od više osnovice iz 2019. godine, te povezivanja kretanja vrijednosti tržišta cigareta sa makroekonomskim projekcijama DEP-a.

“Pozitivne razlike na projekcijama prihoda od PDV-a u 2019. godini potiču od većih korekcija naniže iznosa povrata od korekcija bruto prihoda u odnosu na aprilske projekcije Odjeljenja. Iako su projekcije bruto prihoda od PDV-a korigovane naniže zbog pogoršanja trendova naplate u odnosu na prvi kvartal 2019, usljed smanjenja projektovanog iznosa povrata za 2019. godinu, koja je izvršena na osnovu posljednjih trendova isplata, neto naplata je korigovana naviše u odnosu na aprilske projekcije. U narednim godinama razlike projekcija PDV-a potiču ponovo od više osnovice iz 2019. i neznatnih razlika u projekcijama rasta privatne potrošnje.

Manje razlike na projekcijama prihoda od carina potiču od promjena projekcija uvoza, dok manje razlike na putarini potiču od predviđenog višeg rasta osnovice za prihode od putarine u odnosu na akcize na derivate nafte, zbog promjena u strukturi osnovica na osnovu posljednjih dostupnih podataka kojima raspolaže Odjeljenje“, podvlači se u Biltenu, uz napomenu da je ostvarenje projektovanog nivoa prihoda od indirektnih poreza u periodu 2019. – 2022. podložno brojnim unutrašnjim i vanjskim rizicima.

“Projekcije prihoda od indirektnih poreza usko su vezane za projekcije makroekonomskih pokazatelja DEP-a. Svako odstupanje ovih parametara od projektovanih vrijednosti predstavlja rizik za projekcije prihoda.

Slabiji ekonomski oporavak glavnih izvoznih partnera BiH (EU, CEFTA) povećava nivo rizika za ostvarenje makroekonomskih projekcija, a time i projekcija prihoda od indirektnih poreza u cjelini.

Rizik je i eventualno slabljenje borbe protiv crnog tržišta duhanskih prerađevina nakon okončanja harmonizacije poreznog opterećenja cigareta u BiH sa standardima EU.

Masovan odliv stanovništva može prouzrokovati smanjenje oporezive potrošnje koju su nezaposleni građani koji napuštaju BiH finansirali dohocima iz sive ekonomije ili iz doznaka iz inostranstva, kao i potrošnje radno aktivnih osoba koje napuštaju BiH, čiji će se dohodak zbog seljenja porodica većinom trošiti izvan BiH.

Pojava eksternih šokova, u vidu rasta cijena nafte i derivata na svjetskom tržištu izvan sadašnjih očekivanja, pogodit će tržište derivata u BiH i negativno će se odraziti na potrošnju derivata, a time i na izvršenje projekcija prihoda od akciza na derivate i putarine iz cijene naftnih derivata“, zaključuje se u Biltenu.

Usporen carinski rast

“Nakon dužeg perioda pozitivnog mjesečnog rasta, u avgustu i septembru 2019. je zabilježen pad prihoda od carina, što je usporilo kumulativnu stopu rasta na 5,5 posto. Pad prihoda od carina u avgustu je bio posljedica usporavanja uvoza iz EU, te pada uvoza iz Rusije, Kine i ostalih azijskih zemalja.

U prvom kvartalu 2019. zabilježen je rast naplate carina od 7,1 posto, a u drugom od 8,5 posto. Taj niz je neočekivano prekinut u trećem kvartalu, kada je ostvaren skroman rast prihoda od 1,3 posto. Može se pretpostaviti da je usporavanje uvoza iz EU signal usporavanja ekonomije BiH, a usporavanje uvoza iz azijskih zemalja signal usporavanja privatne potrošnje bh. građana“, konststira se u Biltenu.

Jačanje naplate PDV-a

“Naplatu neto prihoda od PDV-a u 2019. odlikuju visoke stope rasta, osim velikog pada u junu, kao posljedice kumulativnog negativnog efekta pada bruto naplate i rasta isplata povrata.

U trećem kvartalu zabilježeni su pozitivni trendovi, kako u bruto naplati, tako i u isplatama povrata, što je stabilizovalo neto naplatu. Naplata bruto PDV-a je u periodu januar – septembar 2019. povećana za pet posto, dok je naplata neto PDV-a rasla po stopi od 4,7 posto.

Potrebno je naglasiti da je primjena koncepta neto gotovinskog izvještavanja u 2018. povećala naplatu PDV-a za iznos PDV kredita koji su iskorišteni za plaćanje obaveza za akcize na derivate nafte. Nakon korekcije osnovice iz 2018, kumulativna stopa rasta neto PDV-a u periodu I-IX 2019. iznosi 5,8 posto, odnosno 1,1 postotni poen više u odnosu na gotovinski izvještaj po vrstama prihoda.

Analiza komponenti bruto PDV-a ukazuje na pozitivan trend naplate i kod PDV-a na uvoz i kod domaćeg PDV-a, ali sa oštrim mjesečnim oscilacijama i usporavanjem u trećem kvartalu.

Kvartalna analiza pokazuje oscilirajuće pozitivne stope rasta PDV-a na uvoz od četiri posto u prvom, devet posto u drugom i 2,9 posto u trećem kvartalu 2019. godine.

S druge strane, kada se radi o domaćem PDV-u, u prvom kvartalu ostvaren je rast naplate od 9,8 posto, a u drugom i trećem od 1,4 i 2,7 posto respektivno.

Na nivou devet mjeseci 2019. obveznicima je vraćeno 61,3 miliona KM više nego u istom periodu 2018., dok je međunarodnim organizacijama i projektima vraćeno tri miliona KM manje nego za devet mjeseci 2018. Kvartalna analiza isplata povrata PDV-a u 2019. pokazuje snažne turbulencije – umjeren rast od 6,7 posto u prvom, enorman rast od 21,9 posto u drugom kvartalu, te značajan pad od 9,3 posto u trećem kvartalu“, primjećuje se u Biltenu.

Akcize i putarina

“Naplata prihoda od akciza u 2019. u zoni je stabilnog pozitivnog rasta, sa izuzetkom  juna.

Vrhunac naplate je ostvaren u ljetnoj sezoni, iz čega se može izvesti zaključak da je rast naplate sezonski determiniran potrošnjom nerezidenata, turista i dijaspore. U posljednja dva mjeseca posmatranog perioda primjećuje se postepeno smanjivanje stopa rasta, što je usporilo i kumulativnu stopu rasta na 6,7 posto.

U prvom kvartalu 2019. ostvaren je rast od četiri posto, a u drugom od 4,9 posto. Snažan rast naplate akciza od 10,6 posto, koji je zabilježen u trećem kvartalu, rezultat je povećanja naplate akciza na duhanske prerađevine i naftne derivate.

Naplata ukupnih prihoda od akciza je determinirana naplatom akciza na duhanske prerađevine, koje u suficitu prihoda od akciza u periodu I-IX 2019. godine sudjeluju sa 80 posto.

Prema neto gotovinskom izvještaju UIO u sva tri kvartala 2019. zabilježeni su stabilni pozitivni trendovi u naplati akciza na derivate nafte – u prvom kvartalu je ostvaren rast od 7,7 posto, u drugom 9,2 posto, a u trećem 9,4 posto. Međutim, čak tri četvrtine neto efekata naplate akciza na derivate nafte su posljedica gotovinskog izvještavanja UIO 2018, zbog kojeg je osnovica za poređenje iz bila umanjena. Iznos korekcije je značajan, čak 6,6 postotnih poena, što je kumulativni rast za devet mjeseci 2019. smanjilo na svega 2,3 posto.

Nakon iscrpljivanja efekata povećanja putarine, od februara 2019. nastupila je stabilizacija stopa rasta prihoda od putarine. U posljednja dva mjeseca su zabilježene i negativne stope rasta, tako da je kumulativna stopa rasta za devet mjeseci pala na 6,1 posto.

Da bi se sagledali realni trendovi u naplati putarine potrebno je razložiti stopu rasta putarine na faktore koji su je generisali. Niža statistička osnovica za poređenje iz 2018. za iznos putarine naplaćene kompenzacijom iz PDV kredita donijela je 1,3 postotnih poena rasta prihoda od putarine, dok su efekti primjene izmjena Zakona o akcizama donijeli 3,7 postotnih poena rasta. Korektivni faktor sa suprotnim predznakom podrazumijeva jednokratnu naplatu putarine na zatečene zalihe prije povećanja stope putarine, koje su povećale osnovicu za poređenje i time umanjile stopu rasta u 2019. za 1,9 postotnih poena. Sučeljavanjem negativnih i pozitivnih faktora rasta u odnosu na stopu rasta prema neto gotovinskom izvještaju, stopa rasta prihoda u periodu januar – septembar 2019. je svedena na 2,9 posto“, navodi se u Biltenu.

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here