Grujić: Kultura štednje i odgovornost pojedinca za mirnije “zlatno doba”

Razgovarala: Maja Hadžić

 Investicioni cilj Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske (PREF) koji djeluje od 2010. godine je ostvarivanje stabilnih prinosa na duži rok kroz upravljanje dionicama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS (Fond PIO RS). Radi se uglavnom o paketima od oko 10 posto vlasništva u preduzećima koja su privatizirana kroz vaučersku privatizaciju.

Sa Milošem Grujićem, direktorom Društva za upravljanje PREF-om, razgovarali smo o potrebi za uvođenjem rezervnog fonda PREF koja se javila s obzirom da se više ne možemo pouzdati u sistem generacijske solidarnosti koji podrazumijeva isplatu penzija iz doprinosa radno aktivnih i zaposlenih. U cilju obezbijeđivanja dugoročne finansijske održivosti obaveznog penzijskog osiguranja, PREF je prethodnih godina kontinuirano povećavao učešće dužničkih hartija u portfelju, a time i prihode od kamata, te ukupna imovina pod upravljanjem PREF-a trenutno iznosi oko 225 miliona KM. PREF je svom osnivačču, Fondu PIO od osnivanja isplatio oko 47 miliona KM, a ove godine je isplatio i dividendu u iznosu većem od pet miliona KM. Grujić je govorio o načinima na koje PREF osigurava redovne prilive novca za izmirenje trenutnih i procijenjenih budućih obaveza Fonda PIO, a iz pozicije člana Upravnog odbora Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom (EDPF), kojeg je PREF osnovao 2017. godine zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Skupnom pokojninskom družbom iz Ljubljane, govorio je i o mogućnostima koje EDPF daje poslodavcima i njihovim uposlenicima da organiziraju svoje penzijske planove.

BM: Kakvi su trenutni demografski trendovi i budžetski izdaci za penzije u RS? Koliko je učešće budžeta u finansiranju penzija? Koliki je odnos zaposlenih i penzionera? Općenito, zašto više nije dovoljan princip međugeneracijske solidarnosti?

GRUJIĆ: Demografski trendovi su zabrinjavajući. Isplatom oktobarske penzije obuhvaćeno je ukupno 265.796 korisnika prava. Ako uzmemo u obzir da je u Republici Srpskoj oko 270.000 formalno zaposlenih dolazimo do rezultata da je odnos penzionera i zaposlenih gotovo 1:1.

Zajednički problem regiona, pa i cijele Evrope je da zemlje imaju izrazito staro stanovništvo. Evropa stari i suočava se sa sličnim problemima stuba kao i mi. Naprimjer, učešće austrijskog državnog budžeta u finansiranju penzija već iznosi oko 40 posto, a kod nas oko 18 posto. Za isplatu penzije potrebno je 92,1 milion KM u neto iznosu, odnosno, 93,3 miliona KM u bruto iznosu. Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u oktobru 2019. godine iznosio je 77,8 miliona KM. Ni druge zemlje u Evropi nemaju mnogo bolji odnos zaposlenih i penzionera. Odnos svih zemalja u okolini nije ni blizu 1:1,5. U Njemačkoj i u Austriji je oko 1: 1,7. Nigdje blizu poželjnih 3,5:1. Prosjek Eurozone je 1,62. Održivost nivoa penzija je ugrožena ovakvim demografskim trendovima, pogotovo ako bismo se pouzdali samo u sistem generacijske solidarnosti, kao isplatu penzija iz doprinosa radno aktivnih i zaposlenih. Međutim, razvijene ekonomije su odavno prešle na sistem finansiranja penzija u kojem postoje drugi i još bitnije, treći stub s ciljem da se olakša funkcionisanje postojećeg sistema na način da se smanji pritisak na isplatu penzija.

BM: Kada i na koji način je osnovano Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom RS (PREF)?

 GRUJIĆ: Društvo za upravljanje PREF-om formalno je osnovano 2010. a početkom 2011. godine preuzelo je upravljanje akcijama Fonda PIO. Radi se uglavnom o paketima od oko 10 posto vlasništva u preduzećima koja su privatizovana kroz vaučersku privatizaciju. PREF je Zakonom o PREF-u osnovan 31. maja 2010. godine. Cilj osnivanja je podrška obezbjeđenju dugoročne finansijske održivosti obaveznog penzijskog osiguranja. S tim u vezi, djelatnost fonda je ulaganje u hartije od vrijednosti i drugu imovinu uz uvažavanje načela sigurnosti, disperzije rizika, likvidnosti i profitabilnosti, a radi uvećanja imovine PREF-a.

Potreba za osnivanjem ovakvog fonda ogleda se još u Strategiji reforme penzijskog sistema u Republici Srpskoj iz 2009. godine. Prema ocjenama stručnjaka, ova strategija je jedan od najbolje urađenih dokumenata ikad kod nas. Poseban dio pomenute strategije odnosi se na Penzijski rezervni fond. Istaknuto je da su “osnivanjem PREF-a, kao demografskog rezervnog fonda, stvoreni preduslovi za stvaranje kapitalnih rezervi za djelimično finansiranje deficita fonda međugeneracijske solidarnosti, nastalog usljed demografskih i drugih poremećaja”. U strategiji, čiji dijelovi izgledaju kao da su pisani jutros, između ostalog, istaknuta je i potreba uvođenja dobrovoljnog kapitalizovanog, odnosno “trećeg stuba” penzijskog osiguranja.

BM: Kolika je ukupna imovina pod upravljanjem PREF-a, kakav je portfelj PREF-a i koje investicione aktivnosti je sprovodio PREF od svog osnivanja?

GRUJIĆ: Trenutno, ukupna imovina pod upravljanjem PREF-a iznosi oko 225 miliona KM. Prethodnih godina PREF je kontinuirano povećavao učešće dužničkih hartija u portfelju, a time i prihode od kamata. Trenutno je 41,6 posto portfelja PREF-a, ili oko 94 miliona KM, u dužničkim instrumentima i bankarskim depozitima. Investicione aktivnosti, u smislu restrukturiranja portfelja i povećanja učešća obveznica uz stalno insistiranje na povećanju korporativnog upravljanja kod emitenata, koje smo sprovodili od osnivanja,  sada daju pune efekte.

BM: Koji je investicioni cilj PREF-a i njegova investiciona politika?

GRUJIĆ: Cilj nam je ostvariti strukturu portfelja gdje dominantnu ulogu imaju sigurni finansijski instrumenti. U takvom portfelju će najveće učešće imati dugoročne dužničke hartije od vrijednosti, a onda instrumenti tržišta novca i depoziti kod banaka. Vodimo se načelima sigurnosti i likvidnosti imovine fonda, diverzifikacije rizika i imovine kojom upravljamo i naravno – načelom profitabilnosti. U najkraćem, to znači da nastojimo ulagati u finansijske instrumente emitenata s niskim rizikom, a koji donose stabilan prinos. Istovremeno, nastojimo da ostvarimo disperziju rizika. Težimo tome da osiguramo redovne prilive novca za izmirenje svih trenutnih i procijenjenih budućih obaveza koje Fond ima. U skladu sa Zakonom o PREF-u, godišnja neto dobit može se isplatiti osnivaču isključivo za finansiranje tekućih penzija korisnika, pod uslovom da iznos isplaćene neto dobiti ne bude veći od 50 posto vrijednosti dividendi koje je PREF primio u novcu i 50 posto prihoda od kamata koje je ostvario PREF. Iznos koji je Fondu PIO isplaćen po tom osnovu od osnivanja je oko 47 miliona KM. PREF RS je prošle godine ostvario neto dobit u iznosu od 6,1 milion KM, što je za 22 posto više nego 2017. godine. Ove godine smo isplatili dividendu Fondu PIO u iznosu većem od pet miliona KM, što je devet odsto više nego prošle godine. Ovaj iznos jeste simboličan u smislu efekta na Fond PIO, ali smo samo prošle godine ostvarili prinos od oko 2,8 odsto na imovinu kojom upravljamo.

BM: Koje poslovne aktivnosti PREF-a su obilježile ovu godinu? Kakav je kontinuitet ostvarivanja dobiti od osnivanja PREF-a?

GRUJIĆ: Prošlu godinu obilježile su aktivnosti na podršci rastu i razvoju dobrovoljnog penzijskog fonda.  Osim toga, ove godine smo hrabrije ulagali u REPO ugovore. PREF će ulagati u REPO ugovore i u zajednička ulaganja po uzoru na osnivanje Društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom. Cilj je povećanje sigurnosti, likvidnosti i profitabilnosti, kao i diverzifikacija.

Prema Zakonu o PREF-u imovina Rezervnog fonda može biti u obliku ugovornog sufinansiranja projekata ili drugih finansijskih sporazuma radi podjele rizika ulaganja sa međunarodnim finansijskim organizacijama i multilateralnim razvojnim bankama. Ove godine smo imali sastanke sa potencijalnim sufinansijerima određenih projekata. Na ovim sastancima smo razmatrali mogućnosti za zajednička ulaganja u budućnosti.

PREF je prošle godine ostvario neto dobit u iznosu od 6,129 milion KM što je za 22 posto više nego 2017. Najveći dio prihoda ostvaren je od dividende u iznosu od 5,41 miliona KM. Najveći dio toga se odnosi na dividendu emitenta Telekom Srpske. Ostali pozitivni primjeri isplaćivanja dividende su javno preduzeće Gas promet te preduzeća Banja Vrućica, TGTN iz Laktaša, Komo iz Modriče, Bosnamontaža, Boksit i Romanijaputevi. Ove godine smo 5,085 miliona KM dividende isplatili našem osnivaču kao podršku sistemu obaveznog penzionog osiguranja. Ostatak dobiti je raspoređen u zakonske i statutarne rezerve i u reinvestiranje.

Ostvarena neto dobit u prvom polugodištu iznosi oko 5,055 miliona KM što je skoro isti iznos kao u prvih šest mjeseci lani. Poslovni prihodi Fonda iznose 6,08 miliona KM, a najveći dio prihoda, oko 3,69 miliona, ostvaren je od dividende. Prihodi od kamata su gotovo identični i iznose oko 2,4 miliona KM.

BM: U toku 2017. godine sa EBRD-om i Skupnom pokojninskom družbom iz Slovenije osnovano je Društvo za upravljanje Evropskim penzijskim dobrovoljnim fondom (EDPF). Kako EDPF funkcionira i koji je značaj ove jedine investicije EBRD-a u kapital u BiH?

GRUJIĆ: Istina. Generalno, od 2011. godine, kada je osnovano Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom, Društvo za upravljanje PREF-om i Fond odlikuju svi pozitivni pokazatelji poslovanja. Svi rezultati su svake godine potvrđeni i od strane nezavisnog revizora. Ohrabren tim, tokom 2017. godine PREF zajedno s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Skupnom pokojninskom družbom iz Ljubljane osniva Društvo za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom. Osnivanje su podržale i institucije Republike Srpske. Ovo je jedina investicija EBRD-a u kapital u BiH. Ostale su kreditiranje. Ova investicija je omogućila stanovništvu i zaposlenima ponuđen izbor što već predstavlja prekretnicu u razvoju domaćeg tržišta kapitala. Naime, već dvije godine svi poslodavci i njihovi zaposleni i u privatnom i u javnom sektoru imaju mogućnost da organizuju penzijske planove. Tim potezom, koristeći poreske olakšice, dodatno stimuliraju  svoje zaposlene. Većina članova fondu pristupa preko poslodavca. Kada se poslodavac na ovaj način pokaže odgovornim za svoje zaposlene i formira penzijski plan u kome finansira dio penzijskog doprinosa, zaposleni se lakše odlučuju da uplaćuju u fond. O dosadašnjim rezultatima ovog projekta najbolje govore podaci o članovima i prinosu. Broj članova Evropskiog penzijskog dobrovoljnog fonda (EDPF) svakodnevno raste, a fond je prošlu godinu završio sa prinosom od oko 3,8 posto. Od početka ove godine prinos je oko 5,4 odsto.

Za dvije godine postojanja, povjerenje dobrovoljnom fondu EDPF ukazalo je više od 6.600 članova, a iznos kojim se upravlja i broj članova dobrovoljnog penzijskog fonda gotovo svakodnevno rastu. S tim u vezi, od 1. januara 2020. godine svi radnici čije se plate finansiraju iz budžeta RS imat će mogućnost štednje za dodatnu penziju.

BM: Koje su uopće prednosti dobrovoljnog penzijskog fonda za državu na dugi rok? Kolikog dijela doprinosa koji bi otišao u Fond PIO se odrekla RS, a koliko je to sigurna investicija u smanjivanje problema u budućnosti? U kojem vremenskom roku, u koliko dalekoj budućnosti se očekuju rezultati EDPF-a?

GRUJIĆ: I poslodavac i pojedinac na osnovu Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak ima oslobađanje i umanjenje od poreza i doprinosa za uplate na račun zaposlenih u dobrovoljni penzijski fond EDPF do iznosa od 1.200 KM godišnje.

Upravo poreske olakšice predstavljaju najinteresantniju mogućnost kod uplata u dobrovoljni penzijski fond EDPF. Za poslodavca je to manji iznos poreza i doprinosa, a za zaposlene je to što zaposleni ima pravo na povrat poreza. Naime, zaposleni ostvaruje povrat u iznosu od 10 odsto uplate u dobrovoljni penzijski fond. Osnov za to je poreska kartica, a povrat ostvaruje bez obzira na to da li je on sam uplatio ili je poslodavac to za njega učinio. Međutim, poreska olakšica se ogleda u tome što država “subvencionira” zaposlene da uplaćuju u dobrovoljni fond sa 42,25 posto iznosa od uplate. Na primjer, zaposleni koji želi da mu “liježe” 20 KM svaki mjesec, smanjiće svoju neto platu za 14,06 KM. Onih 5,94 KM su pripadajući doprinosi odnosno poreska olakšica iz bruto plate. Poslodavcima je to zakonski najjeftinije zbog poreskih olakšica, a radnik može, uz to, dodavati i dio svoje bruto plate. Drugim riječima, žrtvujete sadašnju potrošnju u neto iznosu a dobijate na svom individualnom računu dobrovoljnog penzijskog osiguranja bruto iznos.

Fondovi dodatnog penzijskog osiguranja u različitim oblicima, postoje, u razvijenim zemljama više decenija. U zemljama regiona nastaju tokom prošle decenije. Iskustva sa fondovima ovog tipa su pozitivna. Pozitivni efekti fonda već postoje. Do sada je isplaćeno nekoliko članova fonda koji su stekli uslov za raspolaganje sredstvima, odnosno, koji su stariji od 58 godina. Ovi zahtjevi za isplatu se najčešće uglavnom poklapaju sa odlaskom tih ljudi i u redovnu penziju, jer su tada prestajali da budu članovi plana kod poslodavaca. Planovi dobrovoljnog fonda za iduću godinu se mogu sažeti u nekoliko teza. Prvo, fokus na realizaciju odluke Vlade o organizovanju penzijskog plana za zaposlene koji platu primaju iz budžeta. Drugo, promocija svijesti o značaju štednje i treće, povećanje broja članova i prosječne pojedinačne uplate.

BM: U kojoj mjeri poslodavci prepoznaju prednosti ulaganja u dobrovoljni penzijski fond i kako podstaci veći interes radnika i poslodavaca? Koliko je različitih kombinacija uplata poslodavaca i zaposlenih u EDPF?

 GRUJIĆ: Iz pozicije člana Upravnog odbora Društva za upravljanje EDPF-om mogu reći da su pri kraju dogovori sa još nekoliko sindikata i velikih poslodavaca, a od 1. januara godine svi radnici čije se plate finansiraju iz budžeta RS imat će mogućnost štednje za dodatnu penziju. Članovi fonda su prepoznali nužnost privatne štednje u dodatnim izvorima sredstava nakon odlaska u penziju, fleksibilnosti u pogledu visine i dinamike uplata, ali i mogućnosti stimulacije od strane poslodavca te poreske olakšice. Još važnije i poslodavci su prepoznali prednosti ulaganja u dobrovoljne penzijske fondove kroz pravljenje penzijskih planova. Više od 30 poslodavaca iz javnog i privatnog sektora je napravilo penzijske planove za svoje zaposlene. Mnoštvo je različitih kombinacija uplata poslodavaca i zaposlenih u dobrovoljni fond. Neki poslodavci uplaćuju po 100 KM za zaposlenog, neki po 70, neki uplaćuju KM na KM koju plati zaposleni i sl. Gotovo da ne postoje dva ista plana. Ruku na srce, RS se odrekla jednog dijela doprinosa koji bi otišao u Fond PIO, ali taj dio je upravo investicija u smanjivanje problema u budućnosti. Ilustracije radi, pojedinac koji bi htio da mu na račun u dobrovoljnom fondu “liježe” 100 KM mjesečno odriče se zapravo 70,3 KM od neto place. Nijedan od trenutnih planova u dobrovoljnom fondu nije isti i postoji mnogo različitih kombinacija uplata poslodavaca i zaposlenih. Štaviše, prosta računica ukazuje na to da pojedinac odvajanjem dijela plate u treći stub dobija daleko bolji efekat nego ostavljanjem punog dijela u prvom stubu.

BM: Koje dodatne reforme su nužne za dugoročnu finansijsku održivost penzijskog sistema RS? Koliko je realno da uposlenih s prosječnom plaćom štedi i uplaćuje u dobrovoljni fond i ima uz to životno osiguranje?

GRUJIĆ: S obzirom na sve dosad navedeno – nužne su i dobrodošle sve mjere usmjerene na promociju kulture štednje i odgovornosti pojedinca, ali i poslodavaca za mirnije “zlatno doba”. Komparativna iskustva drugih zemalja, mišljenja stručnjaka i preporuke međunarodnih insitucija koje se bave penzijskim reformama ukazuju na to da ne postoji univerzalni i idealni penzijski sistem ni model reforme. Štaviše, poželjno je i životno osiguranje kao osiguranje od određenih rizika nastupanja bolesti ili od smrti i privatna penzija kao štednja za budućnost.

Fokus treba da bude na sistem održivosti i finansiranje sistema socijalne zaštite. Međutim, šta god država preduzela na polju parametarskih izmjena u okviru državnog penzijskog invalidskog osiguranja, to neće biti dovoljno za obezbjeđivanje penzijskih prihoda građana u starosti. Da bi se obezbijedila veća penzija za buduće penzionere, najbolje rješenje je jačanje kulture štednje. Paralelno sa tim, institucije i sindikalni povjerenici treba više da se uključe u edukaciju građana. Iskustva pokazuju da više nijedna država svoj penzijski sistem ne bazira isključivo na principu međugeneracijske solidarnosti.

Štedjeti za starost nije jednostavno. Pogotovo u uslovima kada imamo značajan broj nezaposlenih i prosječna primanja koja često nisu dovoljna ni za osnovne potrebe. Međutim, podaci o rastu štednje građana u bankama i o broju onih koji imaju polise životnih osiguranja u zemlji i u inostranstvu govore da određen broj građana ipak ima mogućnost da dodatno štedi. Poželjno je odvajati nešto za starost. Prva penzija će iznositi tek oko 40 odsto posljednje plate. Place jesu male ali penzije će biti još manje.

BM: Kakav rezultat PREF očekuje do kraja godine? Koji cilj je pred PREF-om u narednom periodu?

 GRUJIĆ: U skladu sa zakonom i investicionom politikom, nastojaćemo da realociramo imovinu iz finansijskih instrumenata koji nisu ostvarivali očekivane efekte na povećanje imovine PREF-a u manje rizičnu finansijsku imovinu koja donosi stabilnije i sigurnije prinose te unaprijed poznate prilive na što je moguće duži rok. Naprimjer, kao rezultat restrukturiranja portfelja u prošloj godini prihodi od kamata po osnovu ulaganja u dužničke hartije od vrijednosti iznosili su 4,76 miliona KM, što je rezultat upravo ulaganja u dugoročne dužničke instrumente koji nose manji rizik ali stabilan prinos.

Prodajne cijene do sada su uglavnom bile manje od nabavnih vrijednosti tih akcija po osnovu odluke o osnivanju PREF-a. S tim u vezi, realizirani gubici su rezultat procesa restrukturiranja portfelja. Naprimjer, od osnivanja PREF-a do danas Berzanski indeks RS  izgubio je više od 40 posto vrijednosti. Istovremeno i imovina pod upravljanjem PREF-a se jeste smanjila ali zbir do sada isplaćenih dividendi i vrijednosti fonda je veći od vrijednosti PREF-a na dan osnivanja. Kad govorimo o gubicima, treba znati da je veći dio realizovanih gubitaka nastao, odnosno neminovno se desio, zbog preduzeća iz portfelja koja su otišla u stečaj, ili su imala smanjenje kapitala. Dakle, pokazalo smo da zadržavanje većine akcija u portfelju PREF-a ne bi dovelo do prihoda od dividendi, jer ta akcionarska društva uglavnom ne ostvaruju dobit ili ne isplaćuju dividendu a njihovim akcijama gotovo da nema trgovine. Nije realno očekivati da se od većine tih akcija ostvari kapitalna dobit. Jednostavno, ili nema trgovine ni dividende te osim većinskog vlasnika, ostali investitori uglavnom nemaju pozitivna očekivanja koja bi mogla dovesti do rasta cijena. S ciljem da nastavimo sličan trend isplata nastojimo da nastavimo da ulažemo na dugi rok u instrumente kod kojih očekujemo siguran i stabilan prinos i po većim stopama povrata na uloženo.