Pripremila: Maja Hadžić
Više od 510.000 demonstranata izašlo je na ulice u 70-ak gradova širom Francuske kako bi protestirali protiv reforme penzionog sistema koju je najavio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Francuski nacionalni štrajk, koji je počeo 4. decembra u 22 sata, čak bi i za zemljui koja je poznata po štrajkovima, mogao biti jedan od najvećih strajkova u posljednjih nekoliko decenija, jer uključuje gotovo sve sindikate javnog sektora koji su prekinuli rad.
Protestima su se pridružile opozicione stranke i pokret Žuti prsluci.
S radom su prestali kontrolori avio saobraćaja i zemaljsko osoblje na aerodromima, zaposleni u javnom prijevozu u pariskom metrou i željezničkoj kompaniji SNCF, nastavnici, studenti, policija, zaposleni u elektrodistribucijskoj kompaniji EDF, komunalni radnici i advokati, piše The Irish Times.
U Lyonu i Marseilleu hiljade učesnika protesta nosili su transparente na kojima piše “Macron se izgubio” i “Ne dirajte naše penzije”, prenosi Reuters.
Štrajk će uticati na milione ljudi, ali i na kompanije koje u predbožićnoj sezoni očekuju zaradu, ističe Associated Press.
Obnovljena energija
Nazvani po fluorescentnim prslucima koje vozači moraju nositi kada izađu iz vozila na putu, protesti Žutih prsluka nastali su 17. novembra 2018. godine iz blokada puteva zbog odluke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da poveća poreze na gorivo. Protesti su prerasli u širi opozicioni pokret protiv Macronovih ekonomskih reformi u sveopće protivljenje francuskoj vladi, za koju protivnici smatraju da je naklonjena poslovnim interesima i da je nezainteresirana za svakodnevne brige ljudi koji žive van urbanih područja, piše The Guardian. Kriza je svojevremeno primorala Macrona da napravi ustupke, odustane od poreza na gorivo i odloži sljedeću fazu reformi, uključujući posebno nepopularnu reformu penzionog sistema.
Godinu dana poslije izbijanja masovnih demonstracija Žutih prsluka kada je širom Francuske protestvovalo više od 282.000 demonstranata i nakon što je serija protesta utihnula početkom ljeta, novi antivladin protestni pokret ponovo je potresao Francusku i još jednom omeo reforme francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u nametanju teme socijalne nejednakosti, pišu svjetski mediji. Obnovljena je energija pokreta s većim brojem demonstranta na ulicama u centru Pariza.
Opći štrajk izazvan je Macronovim potezima baziranim na obećanju koje je dao još 2017. godine kada je izabran za predsjednika, o jedinstvenom bodovnom penzionom sistemu koji bi “svim radnicima dao ista prava”.
Međunarodni saobraćaj je ozbiljno ugrožen, jer se željeznički saobraćaj ne odvija ni između Francuske i Njemačke, Italije i Španije. Iz nacionalnog francuskog željezničkog operatera SNCF saopćeno je da je otkazan saobraćaj 90 posto vozova velikih brzina, odnosno, 50 posto vozova na liniji Eurostar koja povezuje Francusku i Britaniju.
Zbog štrajkova protiv planova vlade o reformi državnog penzionog sistema došlo je do poremećaja i u saobraćanju vozova u pariškoj regiji. Prometuju samo dvije od 16 linija metroa u Parizu, a članovi sindikata blokirali su garaže autobusa gradskog prijevoza u Parizu. Radnici pariškog javnog gradskog prevoza kažu da će njihov štrajk biti “neograničen”, a prema upozorenjima mogao bi potrajati do Božića.
Iz SNCF je saopćeno i da građani zbog sigurnosnih rizika, trebaju ostati kod kuće ili iskoristiti “alternativna sredstva prijevoza” da bi stigli na posao, umjesto da čekaju na prepunim peronima u nadi da će naići neki voz. Vlasti su saopćile da su se u jutarnjim satima (9. decembar) u regiji Pariza na putevima formirale kolone ukupne dužine 360 kilometara.
Avio-prijevoznik Air France otkazao je 30 posto domaćih letova i 15 posto letova srednjih linija, javlja France 24. Također, 40 posto francuskih osnovnih škola je zatvoreno i 60 posto profesora prestalo je s radom.
Štrajku su se odazvali i ljekari u hitnim službama.
Prema zakonu koji je donio bivši predsjednik Nicolas Sarkozy, u danima štrajka radnici u javnom sektoru moraju pružati “minimalnu uslugu”. No, postotak štrajkača toliko je visok da će pravilo vjerovatno propasti.
Najžešći protivnici Macronove reforme nadaju se da će štrajk paralizirati zemlju, kao što se dogodilo u decembru 1995. tadašnjem predsjedniku Jacquesu Chiracu. Forbes pak naglašava da su novi Macronovi planovi za reformu penzionog sistema mnogo strožiji i od penzione reforme koja je prijetila povećanjem starosne dobi za odlazak u penziju koju je pokušao nametnuti Chirac. Ta reforma je svojevremeno ljude izvela na ulice na način koji nije viđen od proljeća 1968. godine, ali je nakon nekoliko sedmica paraliziranja javnog saobraćaja i protesta protiv vlasti, Chiracov plan bio odbačen.
Bodovni sistem
U Francuskoj se ulični protesti i štrajkovi ritualno ponavljaju, ali je novi štrajk drugačiji, jer se radnici prvi put bore protiv dvosmislenih planova, a ne zbog pisanog prijedloga zakona.
Forbes podsjeća da Macron želi usmjeriti postojeći penzioni sistem koji se sastoji od 42 odvojena režima (za zvaničnike, radnike u privatnom sektoru, radnike posebnih režima…) u jedan operativni sistem čime bi bio uveden “bodovni sistem” odlaska u penziju. Francuski predsjednik je time obećao univerzalni sistem u kojem bi svim zaposlenim dao jednake beneficije, ali nije rekao kada će sistem stupiti na snagu. Nesigurnost je stvorila raširenu anksioznost i prema anketama, dvije trećine Francuza protivi se reformi koju ne razumiju baš najbolje.
Bodovni sistem odlaska u penziju prijeti trenutnom ranom penzionisanju mnogih radnika u javnim službama. Štrajk će prema najavama iz sindikata trajati sve dok Macron ne odustane od obećanja za “univerzalni” penzioni sistem koji bi osim na javni, mogao uticati i na privatni sektor, ističe televizijski kanal France 24.
Iz sindikata tvrde da bi izmjene penzionog sistema efektivno značile da milioni radnika iz privatnog sektora rade iznad zakonske granice za odlazak u penziju od 62 godine, ako žele primati punu penziju koja im je obećana.
“Okrutna provokacija je da će ova reforma uticati samo na posebne šeme. To je sramotna laž”, rekao je Philippe Martinez iz francuskog Saveza sindikata (CGT) ističući kako je svima jasno da će reforme uticati kako na javni, tako i na privatni sektor.
Francuski premijer Edouard Philippe priznao je da će francuski radnici postepeno raditi duže.
Ono što je važnije za štrajkače je činjenica da bi reforme uticale i na to koliko novca će dobiti kada odu u penziju. Trenutno se penzije radnika u javnom sektoru obračunavaju prema plaći koju su radnici ostvarili u posljednjih šest mjeseci radnog vijeka, a koja je uglavnom najveća za većinu ljudi, te se procjenjuju i na osnovu 25 najboljih godina njihovog radnog vijeka. Novi sistem, međutim, podrazumijeva obračun za svaku godinu, što znači da će ljudi koji su godinama radili za niže plaće ili u određenom periodu bili nezaposleni, imati nižu penziju.
Zvaničnici su naložili da se pariške kompanije koje se nalaze na rutama protestne šetnje zatvore, nakon čega je izražena bojazan da će otvoreni štrajk dovesti do velikih gubitaka za preduzeća, naročito jer je vrijeme velike potrošnje.
“Procjenjujemo da za jedan dan općeg štrajka, zemlja gubi 400 miliona eura prihoda, što uključuje gotovo 200 miliona eura za regiju Pariza. Štrajk može biti poprilično štetan posebno kad dođe Božić”, rekao je Francois Asselin, predsjednik udruženja CPME za mala i srednja preduzeća.
Anketa Le Figaroa sugerira da 68 posto stanovništva podržava osnovne motive pokreta, dok anketa BFMTV-a ukazuje da 63 posto ne misli da treba nastaviti proteste. Štrajk ne jenjava.
Premijer Philippe insistira na tome da francuska vlada ne napusti svoj glavni cilj ukidanja “posebnih režima”, jer “sistem korporativne solidarnosti više nije pogodan i stvorio je nepravde”.
Čini se da je Macron za sada odlučan u svojim planovima, ocjenjuje londonski The Times, podsjećajući da je francuska potrošnja na javne penzije, sa 14 posto ekonomske proizvodnje, jedna je od najviših u svijetu.
