BiH prva u regionu potvrdila nacionalnu brigu za održivost šuma

Osim sto je iskorak šumarstva u BiH i jedan od većih dometa struke, nacionalni FSC standard za održivo gospodarenje šumom, omogućit ce kompanijama iz drvnog sektora da jednostavnije i brže dođu do FSC certifikata, nužnog za unapređenje performansi poslovanja na razvijenim tržištima.

165
Šume

Piše: Maja Hadžić

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja je dobila nacionalni FSC standard za održivo upravljanje šumom u BiH. On sadrži principe, kriterije i indikatore na osnovu kojih se vrši procjena održivog gospodarenja šumskim resursima u sektoru šumarstva.

Dobijanjem nacionalnog standarda za BiH, šumarska struka u našoj zemlji je dobila priznanje da šumom gospodari transparentno u skladu sa međunarodim propisima i domaćom legislativom, odnosno na ekološki odgovoran, društveno koristan i ekonomski održiv način. To je od velikog je značaja i za bosanskohercegovačku drvnu industriju, budući da nacionalni FSC standard omogućava kompanijama koje do sada nisu certificirane da jednostavnije i lakše dobiju FSC certifikat, koji će im obezbijediti poboljšan marketinški pristup u rastućem ekološki svjesnom sektoru. Naime, kupcu drvnih proizvoda, zastićeni FSC logotip sugerira da kupovinom nije pridonio nemilosrdnoj eksploataciji šumskih resursa. Također, nacionalni FSC standard djelimično će zamijeniti pojedine pravne akte iz oblasti šumarstva koji nisu usvojeni u FBiH, a predviđeni datum njegovog stupanja na snagu je 22. mart naredne godine, do kada bi se sve šumarske kompanije u BiH trebale prebaciti na korištenje novog standarda.

Pristup tržištu

Posjedovanje FSC, odnosno FSC CoC (chain of custody – lanac odgovornosti) certifikata za kompanije iz drvne industrije, predviđa razdvajanje šumskih drvnih sortimenata i proizvoda koji potječu iz legalnih sječa odnosno certifikovanih šuma, od količina koje su nabavljaju i proizvode iz necertifikovanih šuma. Kompanije iz drvne industrije BiH koje svoje proizvode od drveta plasiraju na međunarodnom tržištu, a posebno na tržištu EU, susreću se sa zahtjevima za FSC certifikatom kao garantom da su njihovi proizvodi nastali od drveta kojim se gospodari na održiv nacin, a kojim njegov nositelj potvrđuje da ozbiljno shvaća ekološku zabrinutost potrošača.

“Bez posjedovanja FSC CoC cetrifikata gotovo da je nemoguće plasirati drvne proizvode na razvijena svjetska tržišta. Ako nam je EU najznačajniji spoljnotrgovinski partner i ako plasiramo tri četvrtine proizvoda od drveta uključujući i namještaj u zemlje EU, onda je jasno koliko je važno posjedovati FSC certifikat koji garantuje da proizvodi šumarstva potiču iz legalnih sječa, odnosno certifikovanih šuma u kojima se gazduje na ekološkim, društveno i ekonomski opravdan nacin”, rekao je za Business Magazine Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS.

Proizvođač namještaja ili bilo koji drugi drvoprerađivač, dužan je tako da za obim proizvodnje koji plasira na tržišta koja zahtijevaju da šumski drvni sortimenti potiču iz certifikovanih šuma, posjeduje dokaze da je nabavku šumskih drvnih sortimenata koje koristi u proizvodnji namještaja ili drugih proizvoda od drveta, izvršio iz certifikovanih šuma.

Da bi pak finalni izvozni proizvod drvne industrije mogao biti označen propisanim FSC oznakama, kao potvrdom njegovog kvaliteta, svi vlasnici u proizvodnom lancu od šume do potrošača moraju biti nositelji FSC certifikata.

U tom smislu, konkretna prednost odnedavnog postojanja nacionalnog FSC standarda u BiH je u tome što će one površine koje nisu certificirane biti moguće jednostavnije certificirati, a analogno tome, kompanije koje ne posjeduju FSC certifikat moći će ga jednostavnije i lakše obezbijediti.

“Nacionalni FSC standard približen je preduzećima šumarstva u BiH i svim zainteresovanim stranama, a u postupku prevođenja FSC standarda su uvažavane sve specifičnosti vezane za funkcionisanje šumarstva u BiH”, kaže Šinik.

U suštini, postojanje nacionalnog FSC certifikata trebalo bi dodatno potaknuti izvoznu orijentaciju naše drvne industrije i to doprinoseći većoj dodanoj vrijednosti proizvoda.

«Korištenje nacionalnog FSC standarda omogućit će da se postupak certificiranja ubrza i unaprijediti ekološke, sociološke i ekonomske performanse gospodarenja šumama, kao i konkurentske prednosti domaćih preduzeća šumarstva i drvne industrije, a sve u cilju zadovoljavanja strogih zahtjeva tržišta EU po pitanju porijekla drveta», rečeno je za Business magazine iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Certificirane površine

Na pripremi i razvoju nacionalnih FSC standarda za BiH koji su zvanično odobreni od strane FSC Vijeća za nadzor šuma (The Forest Stewardship Council – FSC ), četiri godine je intenzivno radila Grupa za razvoj FSC standarda BiH formirana 2016. godine u okviru projekta Promoviranje održivog gospodarenja šumama kao podrška održivom razvoju u BiH, implementiranog od strane Svjetske organizacija za zaštitu prirode  (World Wild Fund for Nature Adria- WWF Adria) i Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i finansiranog od strane skandinavskog proizvođača namještaja IKEA.

“U BiH je certificirano 1.792.968,23 hektara državnih šuma što predstavlja 87,8 posto FSC certificiranih šuma u državnom vlasništvu, dok je necertificiranih državnih šuma u BiH oko 250.000 hektara”, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

Šumama u državnom vlasništvu u RS gazduje Javno preduzeće šumarstva Šume RS a.d. Sokolac  koje je međunarodni standard obezbijedilo još prije deceniju, čime su sve državne šume u RS certificirane, a proizvođaci iz drvne industrije RS dovedeni u značajnu prednost.

“U RS je certifikovano, odnosno pokriveno FSC standardom jedan milion hektara šuma, odnosno 77 posto šuma u RS ili bolje reći sve šume kojim gazduju Šume RS“, kaže Šinik.

Pomenuta necertificirana površina od 250.000 hektara odnosila se na državne šume u FBiH kojima gazduje 10 kantonalnih šumsko-privrednih društava (po jedno u svakom entitetu).

Ipak, u okviru projekta promoviranje održivog gospodarenja šumama, WWF Adria je uz pomoć Šumarskog fakulteta u Sarajevu uspješno certificirao 56.000 hektara šuma Tuzlanskog kantona, 121.000 hektara šuma Srednjobosanskog kantona, a certificiranje preostalih 65.000 hektara šuma Srednjobosanskog kantona privodi se kraju.

“Certifikat se očekuje u rano proljeće”, saopćeno je iz  Adria.

Prevazići razlike

Usložnjen institucionalni okvir šumarskog sektora u BiH, razlike na nivou entiteta ili decentraliziranost nadležnosti za izradu i realizaciju politike i regulative u šumarstvu u FBiH, nije otežao dobijanje nacionalnog FSC standarda za BiH.

“Dobijanje nacionalnog FSC standarda nije otežao usložnjen okvir šumarskog sektora u BiH. Štaviše, sa njim su prevaziđene razlike odnosno, sve je donešeno dogovorom, a ne preglasavanjem članova Grupe za pripremu i razvoj FSC standarda“, rečeno je iz Privredne komore FBiH za Business Magazine.

Članovi Grupe koji su radili na ovom značajnom projektu bili su predstavnici preduzeća šumarstva, komora, obrazovnih institucija  i nevladinih organizacija sa cijelog područja BiH, odnosno predstavnici oba entiteta, eksperti iz oblasti socioloških, ekonomskih i ekoloških aspekata u šumarstvu i u svakom pogledu su imali usaglašene stavove.

“Cijeli proces se odvijao bez ikakvog političkog uticaja, a  članovi su jednoglasno donosili sve odluke, bez ikakvih problema i preglasavanja”, rečeno je i iz Vanjskotrgovinske komore, u čije ime je član Radne grupe bila Selma Bašagić, sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva.

Ipak, Šinik smatra da je složenost organizacije i institucionalnog okvira šumarskog sektora u FBiH općenito ograničavajući faktor za dinamiku aktivnosti vezanih za šumarstvo, pa tako i za certificiranje šuma u FBiH.

“Donošenje Zakona o šumamama RS, u najvećoj mjeri usklađenog sa EU zakonodavstvom, bio je dovoljan osnov da se pristupi cerifikaciji šuma u RS”, rekao je Šinik.

S druge strane, na donošenje Zakona o šumama čime bi se uredila oblast šumarstva na nivou FBiH, čeka se već 10 godina.

“Zbog složenosti institucionalnog okvira sektora šumarstva u FBiH i kašnjenja u donošenju Zakona o šumama FBiH većina kantonalnih šumarstava nema uveden FSC standard i ne posjeduje FSC certifikat. Ipak, ako su i pored toga neka kantonalna preduzeća šumarstva implementirala FSC standard i posjeduju FSC certifikat, jednako tako su to mogli uraditi i u ostalim kantonima”, smazta Šinik.

Značajno je da nacionalni FSC standard nadilazi  pravne akte koji nisu usvojeni u iz oblasti šumarstva.

“Ovaj certifikat djelimično će zamijeniti pravne akte koji nisu usvojeni u FBiH”, istaknuto je iz Privredne komore FBiH, jer je njegov smisao poboljšanje tržišne pozicije.

«Sa svojom tržišnom orijentacijom FSC certifikacija na održiv način pomaže u rješavanju određenih pitanja koja ne mogu biti obuhvaćena neefikasnim zakonodavstvom i administrativnim strukturama, kako bi ostala certificirana organizacija koja gospodari šumom morala biti u skladu s dobrim praksama gospodarenja, održavati ih i unapređivati tokom vremena”, rečeno je iz Vanjskotrgovinske komore za Business Magazine.

Dobrovoljno i isplativo

To još podrazumijeva da certifikaciju ne treba promatrati kao jednokratnu akciju, već kao trajnu posvećenost odgovornom gazdovanju šumskim resursima, odnosno da je pred nama niz obaveza da nacionalni FSC certifikat i zadržimo. Naime, kako je navedeno na oficijelnoj FSC internet stranici, period važenja nacionalnog FSC standarda za BiH je pet godina od početka njegovog stupanja na snagu. Dakle, s ciljem da zadrži certifikat, naša zemlja će do 2025. godine trebati kontinuirano dokazivati svoju posvećenost održivom gospodarenju šumom.

U međuvremenu će postojanje nacionalnog FSC standarda pojednostaviti certificiranje šuma, ali će i “pored postojanja FSC standarda u BiH svi subjekti, odnosno preduzeća šumarstva koji ne posjeduju FSC certifikat, biti u obavezi kao i do sada, da prođu sve predviđene procedure za dobijanje FSC certifikata”, istaknuo je Šinik.

Certificiranje je dobrovoljan proces, kažu Vanjskotrgovinskoj komori BiH, jer se svako preduzeće koje gospodari državnim šumama dobrovoljno prijavljuje za procjenu održivog gospodarenja šumama ovisno o finansijskim mogućnostima i zahtjevima tržišta i preduzeća drvne industrije.

Općenito, FSC certifikat isplativ je kako za šumarstva, tako i za drvoprerađivače.

“Mišljenja sam da proces cerifikacije šuma u skladu sa FSC standardom ima svoju cijenu koja se utvrđuje na osnovu dogovora ugovornih strana i da ranije dogovarana cijena, moguće je, neće biti jednaka današnjim cijenama. Ipak, i cerifikacija je tržišna kategorija i zavisi od tržišnih kretanja. Mislim da činjenica da u BiH postoji FSC standard neće biti od direktnog uticaja na visinu cijene koliko na jednostavniji pristup standardu, pojednostavljenje i ubrzanje procedure certfikovanja”, rekao je Šinik za Business magazine, dodajući da je u svakom slučaju proces dobijanja FSC cerifikata isplativ, budući da je nezamislivo na razvijena tržišta plasirati proizvode drvoprerađivačke industrije ukoliko se ne izrađuju iz šumskih drvnih sortimente koji potiču iz  cerifikovanih šuma.

Privatne šume primjenjuju drugi standard

Osim iz šuma u državnom vlasništvu, značajne količine šumskih drvnih sortimenata u bosanskohercehovačkoj drvoprerađivačkoj industriji  dolaze iz šuma u privatnom vlasnistvu.

“Prerađivači koji se baziraju samo na šumske drvne sortimente iz privatnih šuma nisu u mogućnosti dokazati da sortimenti potiču iz certfikovanih šuma i zato će biti važno da se i privatne šume u najskorije vrijeme certifikuju, ali, iskustveno, privatne šume najčešće su certifikovane po PEFC standardu. Određene aktivnosti se već preduzimaju da bi se privatne šume certifikovale prema PEFC standardu”, rekao je za Business magazine Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS. Iako FSC i PEFC imaju dosta sličnosti, najmasovnije primjenjene šeme certifikacije u sektoru šumarstva koje su uspostavile sopstvene norme za certifikaciju, se umnogome i razlikuju. Nije poznato koliki je interes vlasnika privatnih šuma za posjedovanjem FSC certifikata.

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here