Bosna i Hercegovina rangirana je na 70. mjesto među 167 zemalja obuhvaćenih Indeksom prosperiteta za 2019. godinu, koji objavljuje londonski institut Legatum.
Sa ukupnom ocjenom od 58,2 boda, Bosna i Hercegovina najbolje je plasirana u kategoriji Osnaženi ljudi, gdje sa 68 bodova zauzima 70. mjesto. U podkriterijima te kategorije, stvari najbolje stoje kada je riječ o životnim uslovima, koji su ocijenjeni sa 84,2 boda, što je bilo dovoljno za 48. mjesto u Indeksu.
U potkategoriji Zdravlje, BiH je ranigrana na 93. poziciju, sa 70,4 boda, obrazovanj u našoj zemlji ocijenjeno je sa 66,7 bodova (65. mjesto), a njeno prirodno okruženje sa 50,7 bodova (122. mjesto).
U kategoriji Inkluzivna društva, BiH je zaradila 56,1 bod i rangirana na 76. mjesto – u podkriteriju Sigurnost i zaštita ocjena je 76,9 (51. mjesto), lična sloboda ocijenjena je sa 52,9 boda (92. mjesto), vlada sa skromna 45,2 boda (101. mjesto), a društveni kapital sa 49,6 bodova (89. mjesto).
U kategoriji Otvorene ekonomije, pak, naša zemlja plasirana je na 84. mjesto, sa 50,3 boda. Bh. investiciono okruženje pritom je ocijenjeno sa 53,3 boda (85. mjesto), poslovni ambijent sa 49,4 boda (111. mjesto), pristup tržištu i infrastruktura sa 50,8 bodova (80. mjesto), a ekonomski kvalitet sa 47,8 bodova (83. mjesto).
Među zemljama istočne Evrope, od naše zemlje lošije su rangirane samo Bjelorusija (73.), Rusija (74.), Moldavija (81.), Azerbejdžan (92.) i Ukrajina (96.), dok je regionalni lider na Indeksu prosperiteta Estonija na 21. mjestu svjetske liste, koju slijede Slovenija (27.), Hrvatska (45.), Mađarska (46.), Rumunija (47.) , Bugarska (49.), Crna Gora (50.), Srbija (52.), Sjeverna Makedonija (54.) i Albanija (65.).
Prema posljednjem izvještaju Legatuma, u zadnjih deset godina sve istočnoevropske zemlje su ostvarile poboljšanje životnih uvjeta te pristupa tržištu i infrastrukture.
“S druge strane, lične slobode u istočnoj Evropi pogoršale su se više nego u bilo kojem drugom dijelu svijeta. Najveće pogoršanje zabilježeno je u Mađarskoj, koja je jako smanjila slobode okupljanja, udruživanja i govora“, navodi se u Legatum izvještaju, uz opasku da je istočna Evropa drugi najnapredniji region u proteklih 10 godina, ali da je njeno ukupno poboljšanje ipak manje od globalnog prosjeka.
“Svaka zemlja u regiji poboljšala je svoj pristup tržištu i infrastrukturu, te, sa izuzetkom četiri zemlje, poboljšala svoje poslovni ambijent. Smanjenje tereta regulacije pokreće to
poboljšanje uslova poslovanja.
Tokom protekle decenije, životni uslovi su se poboljšavali u svim državama regiona, a najveće poboljšanje dogodilo se u Moldaviji, koja sada ima veći nivo povezanosti
nego u 2009. godini – procenat ljudi sa mobilnim telefonima i bankovnim računima u zemlji tokom protekle decenije su se više nego udvostručili, na 89 i 44 posto.
Istorijski slab društveni kapital ojačan je širom regije (u 17 od 23 države), pri čemu je Bosna i Hercegovina zabilježila najveće poboljšanje.Te promjene su potaknute poboljšanjem društvenih mreža koje su ojačale u svim zemljama regije osim Latvije“, preciziraju iz Legatuma osvrćući se na uočena poboljšanja, dok u kontekstu registriranih pogoršanja na prvo mjesto stavaljaju gušenje ličnih sloboda.
“Lična sloboda u istočnoj Evropi pogoršala se više nego u bilo kojoj drugoj regiji, sa samo osam od 23 zemlje koje prikazuju poboljšanje u odnosu na 2009. godinu.
Dok se u istočnoj Evropi kao cjelini tokom posljednje decenije pogoršalo stanje po pitanju sigurnosti i zaštite, u 18 od 23 zemlje regije je primjetno poboljšanje. Ukupno pogoršanje sigurnosti i zaštite u regionu, uzrokovano je prvenstveno ratom u Ukrajini, koji traje od 2014. godine – više od 6.600 ljudi je ubijeno, a 800.000 Ukrajinaca je interno raseljeno od početka sukoba“, naglašava se u Indeksu.
