Zakon o notarima posvađao notare i advokate

Izmjene Zakona o notarima i drugih zakona koje se tiče notarske djelatnosti, izazvale su različita mišljenja i rekacije advokata, notara, ali i poslanika i delegata u Parlamentu FBiH.

413
Notari

Piše: Mirela Haskić-Suša

Parlament Federacije BiH je 2002. godine usvojio Zakon o notarimaFBiH kao jedan u nizu zakona koji su u procesu reforme pravosuđa imali za cilj poboljšati pravnu sigurnost i efikasnost sudova u ovoj oblasti. Zakonom su, između ostalog, propisani pravni poslovi za koje je obavezna notarska obrada isprava. Najzastupljeniji u praksi su pravni poslovi čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama i osnivačka akta privrednih društava. To znači da prilikom sačinjavanja ugovora o prenosu vlasništva, građani su se morali obratiti isključivo notarima da bi njihov pravni posao bio valjan. Još 2015. godine  odredba člana 73. Zakona o notarima FBiH, kojom je bila propisana notarska obrada isprava za pojedine pravne posloveje osporena pred Ustavnim sudom FBiH. Nakon toga, potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović je 2016. godine pokrenuo  postupak za ocjenu ustavnosti  odredb I zakona o registraciji poslovnih subjekata, o stvarnim pravima, o zemljišnim knjigama, o nasljeđivanju i Porodičnog zakona, koje se naslanjaju  na član 73. Zakona o notarima FBiH, da bi u presudi od 16. marta ove godine Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim odredbe ovih zakona. Također, ostavljen je rok od šest mjeseci Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovineda da uskladi odredbe zakona koje su utvrđene kao neustavne sa Ustavom FBiH, do kada se iste mogu primjenjivati.

Burne reakcije notara

Vlada FBiH je uputila po hitnom postupku izmjene Zakona o notarima FBiH i drugih osporenih zakona  u parlamentarnu proceduru. Na sjednici Predstavničkog doma  Parlamenta FBiH  održanoj 29. oktobra usvojen je predloženi set zakona koji se vežu za presudu Ustavnog suda FBiH, a tiču se notarske djelatnosti, da bi na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH održanoj 14. novembra nazahtjev klubova Bošnjaka i Hrvata predložene izmjene Zakona o notarima FBiH bile  vraćene u redovnu proceduru. Naime, prijedlog Vlade sadržavao je  pojam solemnizacije koji se kao postupak uvodi u predložene izmjene i dopune Zakona o notarima FBiH i koji nalaže da građani, iako dobijaju izbor da njihov pravni akt (ugovor, rješenje i sl.) obradi advokat ili drugi stručnjak odgovarajuće pravne kvalifikacije, što mogu biti i oni sami, ipak moraju otići i kod notara da bi on potvrdio zakonsku ispravnost sačinjenog rješenja. Usvojenim amandmanima u Predstavničkom domu FBiH uloga notara je svedena na ovjeru potpisa. Zbog ovoga, usvajanje izmjena Zakona u Predstavničkom domu FBiH izazvalo je burne rekcije notara.

„Te amandmanske izmjene Zakona, sušta su suprotnost prvobitnog prijedloga Vlade Federacije BiH i ne nude ni minimum pravne sigurnosti po građane i cijeli pravni sistem, a neće dovesti ni do jeftinijih usluga. Ovjera potpisa na ugovorima u potpunosti isključuje notara iz postupka preventivne pravne kontrole sadržaja ugovora. Općepoznata je činjenica da je ovjera potpisa najslabija moguća forma pravnih poslova, jer se njome samo garantira da je neko lice potpisalo ispravu, dok se ne kontrolira i ne potvrđuje sadržaj ugovora, a upravo je sadržaj ugovora ono što proizvodi pravne posljedice u pravnom prometu. Ovjera potpisa bez preventivne kontrole sadržaja ugovora od strane notara i njegove usklađenosti sa voljom stranaka i pravnim poretkom, može proizvesti veoma teške posljedice po građane i poslovne subjekte, a i po same javne interese države, kao što su: pravna sigurnost u pravnom prometu, jedinstvo pravnog prostora u BiH, rasterećenje sudova, tačnost i ažurnost javnih registara nekretnina i dr., prikupljanje porez na promet nekretnina i drugih javnih prihoda te borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Ako izostane preventivna pravna kontrola prilikom samog zaključenja ugovora, kasnija sudska kontrola ne utiče na nastanak eventualnih štetnih posljedica po građane i državu jer one nastaju u ranijoj fazi“, za Business Magazine kaže Sefedin Suljević, predsjednik Upravnog odbora Notarske komore FBiH.

Suljević dodaje da je Dom naroda prepoznao  opasnosti izmjena Zakona i seta drugih zakona koje su amandmanski usvojene u Predstavničkom domu FBiH i vratio ih u redovnu proceduru kako bi se sagledali svi aspekti, a naročito kako bi se iznašla rješenja koja će zadovoljiti presude Ustavnog suda FBiH i istovremeno očuvati dostignuti stepen pravne sigurnosti u veoma važnim oblastima građanskog prava. Naglašava da su Federalno ministarstvo pravde i Vlada FBiH  prvobitno  predložili kvalitetno kompromisno rješenje na koje je grupa poslanika amandmanski djelovala te je Predstavnički dom prihvatio amandmane bez ikakve stručne analize i rasprave.

„Prvobitno je Vlada Federacije BiH predložila da notar potvrđuje sadržinu privatnih isprava koje mu stranke dostave, tzv. solemnizacija, čime se daje mogućnost strankama da sačine privatnu ispravu, dok se istovremeno predviđa kontrola njene zakonitosti od strane notara. To je bilo prihvatljivo rješenje kojim se implementiraju presude Ustavnog suda FBiH, a istovremeno se zadržava određeni nivo pravne sigurnosti i štite interesi stranaka i pravnog prometa. U praksi se razlika između solemnizirane isprave i notarski obrađene isprave svodi na činjenicu da notarski obrađena isprava predstavlja ispravu sastavljenu od strane notara, dok se kod solemnizacije, radi o privatnoj ispravi koju su sastavile same stranke, advokati ili netko treći, a notar je pregledao njezin sadržaj i formu, te je potom potvrdio. Solemnizirana privatna isprava ima svojstvo javne isprave. U postupku solemnizacije, notar ispituje odgovara li isprava propisanoj formi notarske isprave i propisanom sadržaju notarske isprave, te ako isprava udovoljava navedenim zahtjevima, potvrđuje privatnu ispravu. Osim toga, dužan je strankama objasniti smisao i posljedice pravnog posla koji zaključuju. Tako potvrđena (solemnizirana) isprava ima snagu notarske isprave. Notarski obrađena isprava je najstrožija forma pravnog posla, nakon toga to je solemnizacija (notarska potvrda), dok je ovjera potpisa najslabija forma“, dodaje Suljević.

Ukoliko ove izmjene u narednom periodu budu usvojene u oba doma Parlamenta FBiH, to će prema riječima Suljevića prouzrokovati mnogo negativnih efekata.  Naime, za čitav niz važnih pravnih poslova, potpuno su minimizirani zahtjevi forme; ovjera potpisa, bez ikakve sadržajne kontrole će izazvati pravnu nesigurnost u FBiH. Time će BiH postati jedina zemlja u regiji u kojoj se, u jednom njenom dijelu – Federaciji BiH, za poslove s nekretninama ili za poslove nasljednog prava neće tražiti notarska obrada ili barem solemnizacija. U međunarodnom pravnom prometu, to će slabiti ugled BiH i eventualno dovesti do problema sa prihvaćanjem takvih isprava. Također, negativne posljedice će osjetiti pravni promet u RS i Brčko distrikta BiH, jer će doći do unutarnjeg sukoba zakona, te do problema da se privatne isprave iz FBiH, na kojima je samo potpis ovjeren, prihvate od nadležnih organa vlasti u RS-u i Brčkom. Uvođenje notarske službe u pravni sistem BiH, odnosno, FBiH je bilo koordinirano s reformama drugih oblasti privatnog prava. Te reforme su činile međusobno usklađen sistem, a nepažljiva izmjena ili otklanjanje jednog elementa može prouzrokovati domino efekt s nesagledivim posljedicama po cijeli pravni poredak FBiH, ali i BiH  zbog urušavanja pravnog sistema u jednom njenom dijelu.

„Ugrozit će se pravna sigurnost . Zanemarena je i analiza finansijskih implikacija zakona, što bi trebalo biti obaveza u svakom ozbiljnom zakonodavnom postupku. U obrazloženju zakona je unesena formulacija da njegovo usvajanje neće imati posljedica na budžet, što je netačna konstatacija, a ozbiljan zakonodavac ne može sebi dozvoliti da svjesno obmanjuje birače i javnost. Ovjerom potpisa na ugovoru o prometu nekretnina i druge pravne poslove, opet će doći do pojave nadripisarstva i rada „nacrno“ u pogledu sastavljanja ugovora, pa će time doći do značajnog smanjenja javnih prihoda države koje je ona dosada ostvarivala od notarske djelatnosti (PDV; porez na dohodak, doprinosi itd.). Ovjerom potpisa na ugovorima, odnosno eliminiranjem notara iz samog postupka sačinjavanja ugovora, izostat će i kontrola poreznih davanja i drugih davanja u vezi prometa nekretnina.Izostat će i aktivnosti u vezi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma itd“, objašnjava Suljević.

Neće doći do smanjenja troškova

S druge strane, Nikica Gržić, predsjednik Advokatske komore FBiH smatra da će ovim izmjenama građani imati velike koristi, te da ovakvo rješenje neće dovesti do pravne nesigurnosti.

„Notari su nakon presude  Ustavnog suda FBiH u medijima optužili Advokatsku komoru FBiHda ona stoji iza toga što  nije tačno, jer Advokatska komora FBiH nije predlagač kod Ustavnog suda FBiH, nego je sudjelovala  kao zainteresirana strana kod donošenje odluka odnosno u javnim sjednicima. Što se tiče Advokatske komore imamo stav da se izmjene Zakona o notarima odnose na građane koji prema odrebama osporenog Zakona nisu imali pravo izbora, nego su upućeni isključivo na notare da sačinjavaju notarski obrađene isprave što nije u skladu ni sa evropskim pravom, niti je praksa u zemljama u okruženju i građani su ti, a ne Advokatska komora koji su bili oštećeni kod primjene osporenog dijela zakona. Da razjasnimo, nama notarijat treba da bi se rasteretio rad sudija, ali ne u ovakvom obliku.  Nema govora o narušavanju pravne sigurnosti, jer i prije Zakona o notarima postojao je zakon  koji je još uvijek na snazi,  a to je Zakon o ovjeravanju potpisa,  rukopisa i prepisa kojim je propisano da općine ili sudovi ovjeravaju potpise ugovarača,  te prema tome postoji ovlašteni organ koji ovjerava potpise na ispravama,a stvar je građanina i njegovog izbora da li će se kod sačinjavanja  isprave obratiti notarima, koji još uvijek imaju ovlaštenje da i dalje sačinjavaju isprave, ali ne eksluzivno samo oni, ili će se obratiti advokatu ili će sam sačiniti ispravu i preuzeti  rizik da li je ta isprava pogodna za uknjižbu ili bilo koji drugi pravni posao. To je izbor građanina“, za Business Magazine kaže Nikica Gržić, predsjednik Advokatske komore FBiH.

Na pitanje šta građani i pravna lica trebaju raditi sada u periodu do usvajanja izmjena ovog seta zakona različita su mišljenja Advokatske komore FBiH i Notarske komore FBiH. Stav Notarske komore FBiH je da do izmjena Zakona o notarima i drugih zakona u vezi sa formom pravnih poslova, notarski obrađena isprava, koja je najviša moguća forma navedenih pravnih poslova, a koja nije oglašena neustavnom, jedina moguća forma pravnih poslova koji su osnov za upis u zemljišnu knjigu vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama.

„Presude Ustavnog suda FBiH se ne mogu direktno primjenjivati, već je potrebno da zakonodavac izvrši izmjenu odgovarajućih zakona koji se, do tih izmjena, nastavljaju primjenjivati. To ne mogu biti ugovori (isprave) na kojima su ovjereni potpisi. Niti sudovi niti notari nisu nadležni da ovjeravaju potpise na ugovorima koji su osnov za upis prijenosa ili stjecanja vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama. Ta forma ne postoji u pozitivnom zakonodavstvu Federacije BiH, pa bi ovjeravanje potpisa na naznačenim ugovorima bilo protivno zakonu, a takve isprave bi bile ništavne.Naime, Zakon o stvarnim pravima je stavio izvan snage cijeli Zakon o prometu nepokretnosti koji je propisivao formu ugovora o prometu nepokretnosti (ovjera potpisa od strane suda) pa shodno tome, sudovi ne mogu vršiti ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nepokretnosti“, ističe Suljević.

Gržić, tvrdi da građani sada mogu sami sastavljati isprave te da kada su u pitanju pojedini zakoni koj su lex specialis i koji zahtjevaju ovjeru potpisa na ispravi,  tu ovjeru mogu vršiti općine, sudovi ili notari.

„Saznao sam  da notari odbijaju, što je potpuno nezakonito, ovjeravati potpise na ispravama koje neko drugi sastavio i pokrenut ćemo postupak kod nadležnih organa i ukazati na te pojave, odnosno, odbijanje notara da ovjere potpise na ispravama koje je neko drugi sačinio“, kaže Gržić.

Stav Notarske komore FBiH je da će izmjene ovih zakona na osnovu amandmana Predstavničkog doma Parlamenta FBiH imati negativne posljedice i na poslovanje kompanija i priliv investicija.

„Izmjene predmetnih zakona na način kako je to, na osnovu amandmana, usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH svakako bi mogle ugroziti pravnu sigurnost u veoma važnim oblastima građanskog prava, a naročito u oblasti prometa nekretnina te registracije poslovnih subjekata. Pravna sigurnost u tim oblastima je preduslov za povoljan poslovni ambijent. Naznačenim prijedlogom koji predviđa ovjeru potpisa, reformski procesi se vraćaju unazad i to bi sigurno moglo negativno uticati na poslovanje kompanija i priliv stranih investicija u Federaciji BiH“, ističe Suljević.

Gržić smatra da je to samo populacijska izjava notara da bi sačuvali svoj položaj, jer prema njegovom mišljenju izmjene seta zakona neće se odraziti na priliv investicija i investitore, te da ono što će biti pozitivno jeste da će doći do pojeftinjenja usluga. /Ističe da notarima nije ukinuto pravo da sačinjavaju isprave te da notarska djelatnost neće biti ugrožena.

„Kod građana je već ukorijenjeno da kad trebaju praviti ugovor idu kod notara i bit će tako i dalje.  Advokati do sada nisu sačinjavali ugovore i uzimali njihov posao mada je u Zakonu o advokaturi navedeno da su advokati ovlašteni sačinjavati ugovore. Međutim pretežan posao advokata je zastupanje na sudu. Također, notari  po Zakonu o nasljeđivanju umjesto suda vode ostavinske postupke i imate situacije da dok su ostavinske rasprave bile kod suda prvi nasljedni red je bio oslobođen od plaćanja sudske takse, a kod notara moraju platiti, ali to je njihovo pravo, država je prenijela na njih, rasteretila sudove i niko nije protiv toga“, dodaje Gržić.

 Notari poručuju da ipak neće doći do smanjenja troškova građana.

„Ovjeravanjem potpisa na ugovorima, ne bi došlo do smanjenja troškova građana, već bi ti troškovi bili i direktno i indirektno veći. Naime, radi se o veoma značajnim i složenim ugovorima, koje bi većini građana morao neko sačinjavati po nepoznatim cijenama i bez ikakve sigurnosti i garancije za sadržaj ugovora, kao i u vezi toga da li će ugovor proizvesti željena dejstva. To dalje znači vođenje skupih parnica i nastupanje znatnih troškova i šteta. Svjedoci smo takvog stanja u vidu raznih afera s nekretninama prije početka rada notara.Notarske tarife ne treba miješati sa formom pravnih poslova i ciljevima zakonodavca, one nisu određene zakonom, već ih donosi federalni ministar pravde te se bez izmjene zakona uvijek mogu po potrebi i usklađivati. Notarske tarife su javno objavljene u službenim novinama i unaprijed su određene te se time štite potrošači – korisnici usluga notarske službe kao javne službe. U svakom slučaju su notarske tarife manje od advokatskih“, naglašava Suljević.

 

 

PREKOMirela Haskić-Suša
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here